22.03.2016 16:30

Poslodavcu koji je pravna osoba u slučaju likvidacije trgovačkog društva otvorena je mogućnost okončanja radnog odnosa, a time i postupka likvidacije, poslovno uvjetovanim otkazom osobama koje su zaštićene radi trudnoće, rođenja i njege djeteta.

Zabrana otkaza za posebne kategorije radnika Zakonom o radu (NN br. 93/14) uređena je na nov način. Tako prema članku 34. Zakona o radu ugovor o radu osoba zaštićenih zbog trudnoće, rođenja i njege djeteta (radi se o korištenju sljedećih prava: trudnoća, korištenje rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopust trudnice ili majke koja doji dijete, te dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju), prema novom uređenju, prestaje smrću poslodavca fizičke osobe, prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra.

Ako je poslodavac pravna osoba, u slučaju likvidacije trgovačkog društva otvorena je mogućnost okončanja radnog odnosa, a time i postupka likvidacije, poslovno uvjetovanim otkazom osobama koje su zaštićene radi trudnoće, rođenja i njege djeteta. Dakle, tim se novim uređenjem rješava problem iz prakse kada poslodavac nije mogao likvidirati svoje društvo zato što je imao radnika ili radnicu koja je koristila neko od navedenih prava.

Ipak, mišljenja smo da se to nije do kraja uspjelo novim rješenjem u odnosu na prestanak ugovora na temelju otkaza. To stoga što odredba članka 34. Zakona o radu nije usklađena s odredbama toga Zakona koje reguliraju otkazni rok (članak 121. Zakona o radu).Naime, ako je u tijeku postupak likvidacije, poslodavac bi radniku trebao dati redoviti poslovno uvjetovani otkaz. Radni odnos na temelju tog otkaza prestaje istekom otkaznog roka (članak 115. stavak 1. Zakona o radu). Međutim, budući da je člankom 121. stavak 2. Zakona o radu propisano da otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom radnog vremena, rada u skraćenom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu – proizlazi da tim radnicima ili radnicama radni odnos neće prestati dok god su u tom zaštićenom statusu. U međuvremenu bi se nad poslodavcem trebao provesti postupak likvidacije te potom i brisanje iz sudskog registra, što se ne može provesti, jer se u tom društvu još uvijek nalazi osoba koja je u radnom odnosu.

Mišljenja smo da je zakonodavac u članku 121. Zakona o radu trebao predvidjeti iznimku od pravila da otkaz ne teče za vrijeme korištenja jednog od navedenog prava, kako bi odredba o otkazu zbog likvidacije društva postigla svrhu. Ovako proizlazi da imamo novu odredbu kojom se nije uspjelo ono što se namjeravalo i koja stoga uopće ne opravdava svoje postojanje. U tom bi smislu trebalo intervenirati prilikom donošenja novele Zakona o radu.

TRŽNICAU članku autorica pojašnjava pojedinosti vezane uz djelatnost poljoprivrede u smislu propisa o porezu na dohodak te obvezi upisa fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede u registar obveznika poreza na dohodak, kao i o načinu oporezivanja primitaka koje fizičke osobe ostvare po toj osnovi.

Konačan drugi dohodak
12.03.2026 09:07

U sustavu poreza na dohodak razlikuje se pet oporezivih oblika dohotka, i to: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i drugi dohodak. Navedeni oblici dohotka dijele se na konačan dohodak i godišnji dohodak. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od: nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti te drugim primicima koji se ne smatraju konačnim. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala te drugim primicima koji se smatraju konačnim. Dohodak od samostalne djelatnosti se može pod propisanim uvjetima utvrđivati u paušalnom iznosu u kojem slučaju se isti smatra konačnim dohotkom. U nastavku se govori o konačnom drugom dohotku odnosno drugim primicima koji se smatraju konačnim.

Digitalna transformacija poreznog sustava ušla je u novu fazu. Fiskalizacija 2.0 predstavlja nadogradnju postojećeg modela fiskalizacije računa i širi ga na cjelovitije elektroničko izvještavanje prema Poreznoj upravi. Za računovođe i poduzetnike to nije samo tehnička promjena, već organizacijska i procesna prilagodba poslovanja.

Na temelju podataka upisanih na poreznu karticu tj. Obrascu PK utvrđuje se osobni odbitak i predujam poreza na dohodak poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada (plaću, mirovinu). Osim osnovnog osobnog odbitka porezni obveznik može upisati podatak na temelju kojeg se može uvećati osobni odbitak i to podatak o  uzdržavanim članovima, djeci, svojoj invalidnosti te invalidnosti svojih uzdržavanih članovima i djece. Prema upisanom podatku o prebivalištu /uobičajenom boravištu utvrđuje porezna stopa koja se primjenjuje te pripadnost poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada. Također, ako porezni obveznik ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca, moguće je osobni odbitak koristiti kod više isplatitelja, uz uvjet da zatraži na Obrascu PK upiše raspodjelu osobnog odbitka prema isplatiteljima. Više o navedenome pročitajte u nastavku članka

Kao što nova godina često donosi promjene, tako je 2026. u Hrvatskoj donijela i obvezu digitalne razmjene eRačuna u B2B segmentu, poznatu kao Fiskalizacija 2.0. Preko 1,6 milijuna razmijenjenih eRačuna već u prvih gotovo dva tjedna pokazuje da je prijelaz na digitalne račune zahvatio brojne poduzetnike. Dok se svi polako privikavaju na novi sustav, priče s terena otkrivaju i tehničke izazove te potrebu za strpljenjem i podrškom na putu prema učinkovitijem i transparentnijem poslovanju.