Charter usluga jedna je najzastupljenijih turističkih usluga koje se pružaju u nautičkom turizmu, a odnosi se na poslovanje s plovnim objektima (brodovima, jahtama i brodicama) u smislu njihovog iznajmljivanja (korištenja) s posadom ili bez posade, s pružanjem ili bez pružanja usluge smještaja i/ili prehrane, a radi odmora, rekreacije i krstarenja turista -nautičara. O tome tko sve, na koje načine i uz koje uvjete može obavljati charter pišemo u ovom članku.
1. UVOD
Nautički turizam je vrsta turizma u kojoj je glavni motiv putovanja turista (nautičara) plovidba, odnosno s njom povezani doživljaji na vodi i kopnu, u kojem bitnu ulogu imaju plovila koja su najčešće ujedno i mjesto boravka putnika tijekom višednevne plovidbe (krstarenja). Charter usluga jedna je od bitnih segmenata turističkih usluga koje se pružaju u nautičkom turizmu čije je pružanje uređeno odredbama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Nar. nov., br. 130/17., 25/19., 98/19, 42/20. i 70/21., u nastavku: ZPUT) i Pravilnikom o vrstama plovnih objekata nautičkog turizma (Nar. nov., br. 68/29., u nastavku: Pravilnik o plovnim objektima NT). Pored pravnih osoba i obrtnika registriranih za pružanje charter usluga nautičkog turizma, iznajmljivati plovila turistima (nautičarima) u turističke svrhe za plovidbu morem sukladno odredbama ZPUT kojima se uređuje pružanje turističkih usluga u nautičkom turizmu mogu obavljati i charter kompanije uz uvjete i na način propisan odredbama Pomorskog zakonika (Nar. nov., br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15. i 17/19., -u nastavku: PZ) i odredbama Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila sa ili bez posade i pružanje usluge smještaja gostiju na plovilu (Nar. nov., br. 42/17., - u nastavku: Pravilnik o obavljanju charter djelatnosti). Na upis plovnih objekata kojima se pružaju charter usluge nautičkog turizma, u odnosu na plovidbu morem, primjenjuju se odredbe PZ, a u odnosu na plovidbu unutarnjim vodama (rijekama, jezerima, kanalima) odredbe Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda (Nar. nov., br. 144/21., u nastavku: ZPLUV) i njihovih provedbenih pravilnika.
2. OPĆENITO O CHARTERU (NAJMU PLOVILA)
2.1. Što je charter i na koji se način može obavljati
Charter podrazumijeva turističku uslugu ili obavljanje djelatnosti iznajmljivanje (davanje na korištenje) plovnih objekata (plovila) radi plovidbe turistima (putnicima ili nautičarima) u turističke svrhe, odnosno radi odmora, rekreacije i krstarenja.
Charter (iznajmljivanje plovila s ili bez posade odnosno s ili bez pružanja usluge smještaja i/ili prehrane u turističke svrhe), ovisno o vrsti plovila koja se iznajmljuju te za koju su plovidbu namijenjena (na moru ili unutarnjim vodama) se može obavljati na slijedeće načine: a) ako se iznajmljuje jahta i/ili brodica namijenjena za plovidbu u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim moru Republike Hrvatske (u nastavku: RH) tada se charter može obavljati na dva načina: 1) pružati kao charter usluga NT - sukladno ZPUT i Pravilniku o plovnim objektima NT (uz obvezu ishođenja rješenja upravnog tijela nadležnog za poslove turizma o tome da jahta, brodica udovoljava minimalnim uvjetima za vrstu propisanu Pravilnikom o plovnim objektima); ili 2) kao charter djelatnost - sukladno odredbama PZ, Pravilnika o obavljanju charter djelatnosti i odredbama ZPUT (osim u odnosu na obvezu ishođenja rješenja upravnog tijela nadležnog za poslove turizma o utvrđivanju minimalnih uvjeta za vrstu plovila); i b) ako se iznajmljuje brod, jahta i brodica za plovidbu u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH (u nastavku: moru), kao i u unutarnjim vodama RH (u nastavku: unutarnjim vodama) tada se charter može obavljati kroz pružanje charter usluga u NT sukladno ZPUT, Pravilnika o plovnim objektima NT (uz obvezu ishođenja rješenja upravnog tijela nadležnog za poslove turizma o tome da brod, jahta, brodica udovoljava minimalnim uvjetima za vrstu propisanu Pravilnikom o plovnim objektima).
Stoga, pravna osoba i obrtnik koji namjerava turistima (putnicima i nautičarima) u turističke svrhe iznajmljivati jahtu i/ili brodicu za plovidbu morem s ili bez posade, s ili bez pružanja usluge smještaja i/ili prehrane na plovilu, to može učiniti na dva načina: a) da registrira charter uslugu u NT i od upravnog tijela nadležnog za poslove turizma ishodi rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta propisanih za vrstu plovnog objekta NT, a charter uslugu pruža sukladno odredbama ZPUT i Pravilnika o plovnim objektima NT, ili b) da registrira charter djelatnost (djelatnost iznajmljivanje jahti i brodica za gospodarsku tj. turističku namjenu ili pružanje usluga smještaja na plovilu) te kao charter kompanija obavlja charter djelatnost sukladno PZ, Pravilniku o obavljanju charter djelatnosti i odredbama ZPUT kojima se uređuju usluge u NT (osim u odnosu na obvezu ishođenja rješenja - nije dužan od upravnog tijela nadležnog za turizam ishoditi rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta za vrstu plovnog objekta).
Međutim, pravna osoba i obrtnik koji namjerava turistima (putnicima i nautičarima) u turističke svrhe (pored jahte i brodica) iznajmljivati i/ili brod za plovidbu morem, ili namjerava iznajmljivati brod, jahtu i brodicu ili čamac za plovidbu u unutarnjim vodama (jezerima, kanalima i rijekama, osim rijeka jadranskog sliva do granice do koje su one plovne s morske strane) s ili bez posade, s ili bez pružanja usluge smještaja i/ili prehrane na plovilu, to može učiniti kroz pružanje charter usluge NT (ne i obavljanje charter djelatnosti), što znači istu djelatnost mora upisati u odgovarajući registar te ishoditi rješenje upravnog tijela nadležnog za poslove turizma o ispunjavanju propisanih uvjeta za vrstu plovnog objekta NT, a charter uslugu pružati na način i uz uvjete propisane odredbama ZPUT i Pravilnika o plovnim objektima NT.
Dodajemo da pod istim uvjetima charter može obavljati (iznajmljivati plovila kojima raspolaže u turističke svrhe i/ili pružati usluge smještaja na plovnim objektima) i turistička agencija, što znači da mora u odgovarajući registar (pravna osoba u sudski, a obrtnik u obrtni) dodatno upisati i obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila u turističke svrhe odnosno pružanje charter usluge NT ili obavljanje charter djelatnosti. Naime, turistička agencija može bez dodatnog registriranja pružati samo one usluge u turizmu koje su navedene u čl. 12. ZPUT, među kojima je u st. 1. pod toč. 9. navedena usluga: "prodaja, posredovanje i rezervacija usluga u posebnim oblicima turističke ponude" što uključuje prodaju, posredovanje i rezervaciju i charter usluge; a pod toč. 10. istog stavka i usluga: "prodaja, posredovanje i rezervacije usluga iznajmljivanja plovnih objekata (rent-a-boat"), ali ne i iznajmljivanje plovnih objekata (charter usluga/charter djelatnost).
No, bez obzira na koji se način obavlja charter (kao charter usluga ili charter djelatnost) uvijek ga treba smatrati pružanjem turističke usluge NT, na čije se uvjete i način pružanja primjenjuju prioritetno odredbe ZPUT kojim se uređuje turističke usluge u NT. Naime, odredbom čl. 2.toč.2. Pravilnika o obavljanju charter djelatnosti propisano je da se charter djelatnost obavlja sukladno posebnom propisu kojim je regulirano pružanje usluga u NT. Posebni propis kojim je regulirano pružanje turističkih usluga u NT je ZPUT.
Nautički turizam jedan je od posebnih oblika turističke ponude, a podrazumijeva plovidbu i boravak turista (nautičara ili putnika) na plovnim objektima (jahta, brodica ili brod) za osobne potrebe ili gospodarsku djelatnost, kao i boravak u lukama nautičkog turizma i nautičkom dijelu luka otvorenim za javni promet, radi odmora, rekreacije i krstarenja (čl. 84. ZPUT).
Pored charter usluga, u nautičkom turizmu mogu se mogu pružati i slijedeće turističke usluge: usluge korištenja veza, prihvat i smještaj plovnih objekata s turistima – nautičarima ili bez turista – nautičara koji borave na njima; organiziranje putovanja u paket-aranžmanu ili izleta na plovnim objektima nautičkog turizma; prihvat, čuvanje i održavanje plovnih objekata na vezu u moru i na suhom vezu; uređenje i pripremanje plovnih objekata; i druge usluge za potrebe turista.
Pravna osoba i obrtnik prilikom pružanja charter usluga odnosno obavljanja charter djelatnosti mora ispunjavati i sve druge uvjete, kao i pridržavati se svih obveza propisanih posebnim propisima, posebice u pogledu: upisa plovila u odgovarajući upisnik plovnih objekata (upisnik brodova, upisnik plovila unutarnje plovidbe), a što podrazumijeva i ispunjavanje uvjeta tehničke podobnosti i sigurnosti plovila za plovidbu i označavanje plovila; osposobljavanja članova posade plovila za sigurno upravljanje plovilom i obavljanje ostalih poslova na plovilu; vođenja popisa (liste) posade i putnika (turista- nautičara) i drugih propisanih isprava; prijave svih putnika koji noće na plovnom objektu u propisanim rokovima u sustav eVisitor putem informacijskog sustava evidencije prijava popisa posade i putnika na plovnim objektima za iznajmljivanje (eCrew sustava) kojeg vodi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (u nastavku: Ministarstvo mora); prodaje i rezerviranja putovanja (paket-aranžmana i izleta) - ako se ista organiziraju na plovilu te pružanja ugostiteljskih usluga pripremanja i/ili usluživanja jela, pića i napitaka, - ako se iste pripremaju i pružaju na plovilu.
2.2. Registriranje chartera
Ovisno o načinu obavljanja chartera (iznajmljivanje plovila s ili bez posadom, za plovidbu na moru ili u unutarnjim vodama), djelatnost chartera registrira se sukladno Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD-07 NKD-07)[1] odabirom nekih od slijedećih razreda odnosno skupina djelatnosti: Skupina 50.1. Pomorski i obalni prijevoz putnika: Razred 50.10. "Iznajmljivanje plovila s rukovateljem i/ili s posadom (charter)" ili "Prijevoz brodovima ili čamcima za izlete, kružna putovanja i razgledavanje (cruising)"; Skupina 50.3. Prijevoz putnika u unutrašnjim vodenim putovima: Razred: 50.30 "Iznajmljivanje plovila za razonodu s posadom za prijevoz unutarnjim vodenim putovima" ili "Prijevoz putnika rijekama, kanalima, jezerima i ostalim unutarnjim vodenim putovima"; ili Skupina 77.2. Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) za osobnu uporabu i kućanstvo:Razred 77.21. " Iznajmljivanje čamaca za razonodu, kanua, jedrilica bez posade (charter)"; Skupina 77.3. Iznajmljivanje i davanje u zakup ostalih strojeva, opreme i materijalnih dobara: Razred: 77.34. "Iznajmljivanje plovnih prijevoznih sredstava (plovila) bez rukovatelja (charter)" ili "Iznajmljivanje plovila (za odmor i rekreaciju)."
Ako se na plovnom objektu (plovilu) priprema i uslužuje hrana i/ili piće, potrebno je dodatno registrirati i djelatnost pod oznakom nekog od slijedećih razreda NKD-2007: Razred 56.10 "Djelatnost ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane na plovnom objektu", odnosno Razred 56.30 "Djelatnost pripreme i usluživanje pića na plovnom objektu." Ukoliko se plovilo iznajmljuje sa upraviteljem plovila (skiperom) treba u registar upisati i djelatnost pod oznakom razreda: 52.22 "Uslužne djelatnosti u vezi s vodenim prijevozom -usluge skipera."
Ako se charter usluga/djelatnost u sudski registar upisuje opisno (u pravilu, djelatnosti se upisuju opisno u sudski registar) pod oznakom zvjezdice (*), tada se, ovisno o tome namjerava li se charter pružati kao turistička usluga u NT ili kao charter djelatnost, upisuje na neki od slijedećih načina: *Pružanje turističkih usluga u ostalim oblicima turističke ponude-nautički turizam; *Pružanje usluga nautičkog turizma - charter usluga; *Iznajmljivanje plovnih prijevoznih sredstava (plovila); *Obavljanje iznajmljivanja brodica ili jahti sa ili bez posade (charter djelatnost); *Obavljanje charter djelatnosti - iznajmljivanje plovila. Pripremanja i usluživanje hrane i/ili pića na plovilu upisuju opisano: *Pripremanje i usluživanje hrane i/ili pića na plovilu, a pružanje usluga skipera: *Usluge skipera.
3. PLOVNI OBJEKTI (PLOVILA)
3.1. Što je brod, što jahta, što brodica, a što čamac
Brod (osim ratnog broda) jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, čija je duljina trupa veća od 15 m, ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika. Brod unutarnje plovidbe (osim ratnog broda) je plovilo unutarnje plovidbe namijenjeno isključivo ili pretežno plovidbi unutarnjim vodama, čija je duljina 20 metara i više, ili je umnožak duljine, širine i gaza zapremina od 100 m3 i više, ili je ovlašteno prevoziti više od 12 putnika. Jahta je plovni objekt za sport i razonodu, neovisno o tome koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, a čija je duljina trupa veća od 15 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru te koji je osim posade ovlašten prevoziti do 12 putnika.[2] Brodica jest plovni objekt koji nije niti brod niti jahta, a namijenjen za plovidbu morem te je ovlaštena prevoziti najviše 12 putnika, čija je duljina trupa je veća od 2,5 metra, a manja ili jednaka 15 metara, ili ukupne snage porivnih uređaja veća od 5 kW. Čamac je plovilo koje može ploviti isključivo na unutarnjim vodama, namijenjeno za prijevoz najviše 12 putnika, ukupne snage porivnih uređaja veće od 5 kW ili čija je duljina trupa veća od 2,5 metara, a manja od 20 metara. U čamce za unutarnju plovidbu ubrajaju se jedrilica (čamac na jedra s pomoćnim porivnim strojem ili bez njega) i gliser (čamac koji pomoću porivnog stroja klizi po površini vode).
Iznajmljivati se mogu samo plovila registrirana za gospodarsku (ne i osobnu) namjenu, koja su u vlasništvu ili korištenju pravne osobe i obrtnika registrirane za pružanje charter usluge u NT odnosno charter kompanije, upisana u odgovarajući hrvatski upisnik plovila te koja posjeduju odgovarajuću ispravu o sigurnosti za plovidbu, a u slučaju iznajmljivanja plovila sa posadom, posada mora osposobljena za upravljanje plovilom i obavljanje stručnih poslova na plovilu.
Sve domaće (i strane) brodice ukupne snage porivnog uređaja veće od 15 kw koje plove u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i unutarnjim vodama RH moraju imati valjanu policu o osiguranju od odgovornosti u skladu s posebnim propisom o obveznom osiguranju u prometu.[3]
3.2. Upis domaćih plovila u propisane upisnike
Od 1. siječnja 2020. u RH postoji Upisnik brodova kao jedinstveni upisnik pomorskih objekata[4] hrvatske državne pripadnosti, odnosno objekata unutarnje plovidbe hrvatske državne pripadnosti u koji se upisuju pomorski objekti, odnosno objekti unutarnje plovidbe (osim ratnih brodova) pa tako i plovila za pružanje charter usluga u NT (brod, jahta, brodica, čamac) i plovila za obavljanje charter djelatnosti (jahta, brodica).[5] U upisnik brodova upisuju se i brodovi i čamci kojima se pružaju charter usluge u NT u unutarnjim vodama RH, ako su u cjelini ili djelomično u vlasništvu hrvatskog državljana ili pravne osobe sa sjedištem u RH.
Upis (i brisanje) plovila za plovidbu morem u upisnik brodova (brodica u očevidnik brodica) vode lučke kapetanije na moru i njihove ispostave, a upis (i brisanje) plovila za unutarnju plovidbu u upisnik plovila unutarnje plovidbe obavljaju upravni odjeli lučkih kapetanija unutarnje plovidbe. Na mrežnoj stranici svake lučke kapetanije te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (https://mmpi.gov.hr/more-86/upisnici/22001) dostupni su obrasci zahtjeva za upis u upisnik brodova te upute za upis. Za upis broda i jahte nadležna je lučka kapetanija odnosno njena ispostava na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište vlasnika broda, brodara, kompanije odnosno korisnik jahte, a ukoliko na tom području nemaju prebivalište odnosno sjedište, nadležna je lučka kapetanija kojoj je podnesen zahtjev za prvi upis broda. Za upis brodice nadležna je lučka kapetanija odnosno njena ispostava na čijem je području prebivalište odnosno sjedište fizičke ili pravne osobe vlasnika ili korisnika brodice, a iznimno lučka kapetanija odnosno ispostava na čijem se području brodica stalno ili pretežno zadržava ili plovi.
Za upis broda unutarnje plovidbe nadležna je lučka kapetanija na čijem je području prebivalište odnosno sjedište vlasnika broda ili brodara, a za upis čamca, lučka kapetanija odnosno ispostava lučke kapetanije na čijem je području prebivalište odnosno sjedište pravne osobe ili obrtnika vlasnika ili korisnika čamca, a iznimno lučka kapetanija unutarnje plovidbe odnosno njena ispostava na čijem se području čamac stalno ili pretežno zadržava ili plovi. Vlasnik ribarskog broda dužan je, prije podnošenja zahtjeva za prvi upi u upisnik brodova, od Ministarstva poljoprivrede, Uprave za ribarstvo ishoditi suglasnost za upis.
Nakon provedenog upisa, ako je udovoljeno propisanim uvjetima za upis, nadležna lučka kapetanija odnosno njena ispostava o provedenom upisu donosi rješenje, a upisanom plovilu izdaje upisni list sa kojima se dokazuje hrvatska državna pripadnost plovila (broda, jahte, brodice, čamca)
3.3. Sposobnost plovila za plovidbu
Charter usluga u NT odnosno charter djelatnost može se obavljati samo sa plovilom za koji je u zakonom propisanom postupku utvrđeno da je sposoban za plovidbu. Sposobnost plovila utvrđuje nadležno tijelo nakon uspješno provedenog tehničkog nadzora plovila
Sposobnost za plovidbu broda i jahte duljine trupa preko 24 m morem utvrđuje priznata organizacija - Hrvatski registar brodova, a jahte duljine trupa do 24 m lučka kapetanija odnosno ispostava (nadležna za upis jahte) što potvrđuju izdavanjem svjedodžbe o sposobnosti broda/jahte za plovidbu morem. Sposobnost brodice za plovidbu morem obavlja lučka kapetanija odnosno ispostava (nadležna za upis brodice) što potvrđuje izdavanjem upisnog lista odnosno produljenjem valjanosti postojećeg upisanog lista brodice ( do 1.1.2020. izdavanjem dozvole za plovidbu brodice).[6]
Brod je sposoban za unutarnju plovidbu za gospodarsku namjenu ako udovoljava uvjetima propisanim Tehničkim pravilima, posjeduje valjane isprave i knjige propisane ZPLUV i Tehničkim pravilima, ima ukrcan najmanji propisani broj stručno osposobljenih članova posade, smještaj i broj ukrcanih putnika na brodu je u skladu s važećim propisima kojima se uređuju uvjeti za prijevoz putnika. Sposobnost za plovidbu za brodove koji plove područjem plovidbe 1., 2. i 3. potvrđuje se svjedodžbom Unije za plovila unutarnje plovidbe, a za brodove koji plove isključivo područjem plovidbe 4. potvrđuje se svjedodžbom o sposobnosti broda za plovidbu. Razvrstavanje unutarnjih plovnih putova na područja plovidba propisana su Tehničkim pravilima za statutarnu certifikaciju plovila unutarnje plovidbe (Nar. nov., br. 84/18.). Svjedodžbu o sposobnosti broda za unutarnju plovidbu u ime tehničkog nadzornog tijela[7] provodi HRB, koji (nakon uspješno obavljenog tehničkog nadzora broda).
Čamac može ploviti unutarnjim vodama i koristiti se za gospodarsku namjenu (iznajmljivanje) ako je sposoban za plovidbu i udovoljava tehničkim uvjetima propisanim Pravilnikom o čamcima (Nar. nov., br. 72/15. , 81/15. i 91/16.) te ima ukrcan najmanji broj stručno osposobljenih članova posade. Sposobnost čamca za plovidbu unutarnjim vodama utvrđuje se obveznim tehničkim pregledom, a potvrđuje Upisnim listom lučka kapetanija.
3.4. Označivanje plovila
3.4.1. Oznake i označavanje plovila za plovidbu morem
Označavanje broda, jahte, brodice (i ribarskog broda/brodice) za plovidbu morem propisano je odredbama PZ i Pravilnikom o vođenju upisnika brodova. Plovni objekti (brod, jahta i brodica) kojima se pružaju charter usluge u NT, na vidnom mjestu moraju imati istaknuti naziv vrste utvrđen rješenjem upravnog tijela nadležnog za poslove turizma. Brod i jahta mora, a brodica može imati ime koje na prijedlog vlasnika plovila određuje lučka kapetanija odnosno njena ispostava nadležna za upis plovila u upisnik brodova rješenjem o upisu plovila (dva broda, jahte ili brodice ne mogu isto ime). Brod i jahta moraju imati i ime luke upisa[8] u upisnik brodova, a ribarski brod i brodica moraju imati oznaku[9] koje prilikom upisa u upisnik, rješenjem određuje lučka kapetanija odnosno njena ispostava nadležna za upis plovila.
Ime, oznaka i luka upisa moraju biti čitljivo ispisani velikim tiskanim slovima i latiničnim pismom, bojom koja se vidljivo razlikuje od broje kojim je pomorsko plovilo obojeno. Visina znakova mora biti u skladu s veličinom plovila, ali ne manja od 20 cm. Sastavni dijelovi oznake moraju biti odvojeni najmanje 10 cm. Ime, oznaka i luka upisa ne smiju biti izbrisani, oštećeni, prekriveni niti zaklonjeni. Ime broda i jahte mora biti ispisano na objema stranama pramca i na krpi, a luka upisa ispisana na krmi ispod imena broda i jahte. Ime i luka pusa broda i jahte s krstaškom krmom moraju biti ispisani na obje strane krme. Oznaka brodice mora biti ispisana na obje strane slobodnog boka pramčanog dijela brodice ili, ako je to preglednije, na vidljivom mjestu s obje strane nadgrađa, odnosno za glisere na sredini boka. Veličina slova i brojeva iz oznake mora biti najmanje 10 cm te mora biti u razmjeru s veličinom brodice. Ako brodica ima ime, ono mora biti čitljivo ispisan na brodici na način da ne ometa vidljivost oznake. Označavanje ribarskog broda, ribarske brodice duljine veće od 10 m te brodice koja pripada matičnom ribarskom brodu obavlja se sukladno Provedbenoj uredi Komisije (EU) br. 404/2011, s tim da iznimno, ime i ime luke upisa ribarskog broda može biti ispisano na obje strane krme, pri čemu luka upisa mora biti ispisana ispod imena ribarskog broda. Na ribarskoj brodici koja ima kormilarnicu-kabinu, oznaka brodice se mora ispisati i na krovu kormilarnice-kabine. Ribarska brodica duljine 10 m i manje, označava se kao i brodica za plovidbu morem.
3.4.2. Oznake i označavanje plovila za plovidbu unutarnjim vodama
Brod namijenjen unutarnjoj plovidbi (osim čamca) označava se sukladno Pravilniku o plovidbi na unutarnjoj plovidbi (Nar. nov., br. 138/15.) i Pravilnika o dodjeljivanju imena, oznake i jedinstvenog identifikacijskog broja plovila unutarnje plovidbe (Narodne novine br. 87/18). Svako plovilo na trajno pričvršćenim pločicama mora imati vidljivo ispisane slijedeće oznake za identifikaciju: ime (koje može biti skraćenica ili broj), koje se ispisuje s obje strane plovila, izuzev na potisnicima kad se ispisuje i sa zadnje strane plovila; naziv luke upisa ili mjesta registracije, koje se ispisuje na oba boka plovila ili na njegovoj krmi a iza njih slijedi slovo ili slova predviđena za zemlju u kojoj se nalazi luka upisa ili mjesto registracije; jedinstveni (europski) identifikacijski broj (Unique European Vessel Idenification Number - ENI broj)[10] i Nacionalni identifikacijski broj (NIB) koji se brodu dodjeljuje u trenutku upisa. Ime ili oznaku te ENI broj i NIB broda određuje lučka kapetanija u postupku upisa u Upisnik brodova; te oznaku najvećeg broja dopuštenog broja putnika istaknutu na dobro vidljivom mjestu na plovilu. Navedene oznake moraju biti ispisane neizbrisivim latiničnim slovima, visine najmanje 20 cm za ime, a za druge oznake najmanje 15 cm.
Čamac se označuje u skladu s Pravilnikom o čamcima (Nar. nov., br 72/15., 81/15. i 91/16.). Čamac za gospodarske namjene mora imati oznaku, a može imati i ime koje određuje vlasnik čamca uz odobrenje kapetanije (ime mora biti čitljivo ispisano na čamcu na način da ne ometa vidljivost oznake). Oznaku čamca čine dva slova koja označuju ime luke upisa (slovna oznaka) i broj koji označava broj pod kojim je čamac upisan u upisnik čamaca (brojčana oznaka). Oznaka čamca za gospodarske namjene ispisuje se tako da se prvo ispiše redni broj iz upisnika čamaca, a nakon toga slovna oznaka imena luke opisa (npr. 123 OK - ako je luka upisa Osijek). Oznaka čamca mora biti ispisana na obje vanjske strane slobodnog boka pramčanog dijela čamca ili, ako je preglednije, na vidljivom mjestu s obje vanjske strane nadgrađa, a za glisere na sredini bokova i to uredno i jasno ispisana bojom vidno različitom od boje kojom je obojan čamac. Visina slova i brojeva iz oznake čamca moraju iznositi najmanje 10 cm, odnosno 20 cm za glisere, a slova i brojevi moraju biti odgovarajuće širine u razmjeru s veličinom čamca.
3.5. Posada plovila
Posadu plovila čine zapovjednik broda ili jahte odnosno voditelj brodice i voditelj čamca, u propisanom broju i propisanoj osposobljenosti. Svi članovi posade moraju biti upisani u popis članova posade koji se mora za vrijeme plovidbe nalaziti na plovilu. Član posade koji obavlja poslove u pogledu sigurne plovidbe može biti osoba koja ima odgovarajuću životnu dob, koja je stekla odgovarajuće zvanje, koja za obavljanje poslova tog zvanja ima odgovarajuću svjedodžbu o osposobljenost, a uz tu, može imati i svjedodžbu o dopunskoj osposobljenosti[11] (stručna i dopunska osposobljenost upisuju se u brodarsku knjižicu) te mora ispunjavati i uvjete zdravstvene sposobnosti koje se dokazuje svjedodžbom zdravstvene ustanove nakon obavljenog liječničkog pregleda. Voditelj brodice i voditelj čamca moraju biti osposobljeni za upravljanje brodicom odnosno čamcem određene kategorije što se potvrđuje uvjerenjem o osposobljenosti za upravljanje brodicom / čamcem kojeg izdaje nadležna lučka kapetanija kod koje je voditelj položio propisani ispit.
4. MINIMALNI UVJETI ZA PLOVNE OBJEKTE NAUTIČKOG TURIZMA
Minimalni uvjeti za plovne objekte (brod, jahta, brodica) kojima se pružaju charter usluge NT na moru i unutarnjim vodama propisani su odredbama Pravilnik o plovnim objektima NT i njegovim prilozima. Plovni objekti NT moraju biti uređeni i opremljeni za pružanje turističkih usluga u NT te stalno moraju ispunjavati sve uvjete za pojedinu vrstu sukladno tom Pravilniku, osim ako nije drugačije propisano. Prema Pravilniku, plovni objekti NT razvrstavaju se prema vrsti usluga u vrste: plovni objekti za izlete, plovni objekti za krstarenje i ribarsko plovilo, a za razvrstavanje u pojedinu vrstu moraju ispuniti uvjete definicije za pojedinu vrstu, opće minimalne uvjete i posebne minimalne uvjete za pojedinu vrstu iz Priloga I (za plovni objekt za izlete), Priloga II (za plovni objekt za krstarenje) i Priloga III (za ribarsko plovilo).
Plovni objekt za izlete je plovni objekt NT namijenjen za turističke usluge prijevoza turista na izletima u trajanju do 24 sata u kojem se ne pruža usluga smještaja, a mogu se pružati usluge prehrane, pića i napitaka. Plovni objekt za krstarenje je polovni objekt NT namijenjen je za turističke usluge prijevoza turista na krstarenjima u trajanju preko 24 sata te opremljen za višednevni boravak turista, a na kom se mogu pružati i turističke usluge prijevoza turista na izletima u trajanju do 24 sata. Na plovnom objektu za krstarenje moraju se pružati usluge prehrane, pića, napitaka i smještaja. Ribarsko plovilo je ribarsko plovilo (ribarski brod[12] ili ribarska brodica) namijenjeno za gospodarski ribolov uz prisustvo turista radi posebnog doživljaja te za sportski i rekreacijski ribolov u trajanju do 24 sata. Na ribarskom plovilu mogu se pružati usluge prehrane, pića i napitaka.
Pravna osoba i obrtnik registriran za pružanje charter usluga u NT može započeti s pružanjem usluga iznajmljivanja (davanja na korištenje) plovnog objekta s posadom ili bez posade, s pružanjem ili bez pružanja usluga smještaja i/ili prehrane radi odmora, rekreacije i krstarenje turistima (putnicima, nautičarima) tek nakon što od upravnog u županiji odnosno Gradu Zagrebu nadležnog za poslove turizma ishodi rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta za vrstu plovnog objekta koji je predmet iznajmljivanja. Za svaki plovni objekt vrsta se utvrđuje pojedinačno.
Zahtjev za utvrđivanje ispunjavanje uvjeta podnosi se nadležnom upravnom tijelu prema mjestu (luci) upisa plovnog objekta ili prema mjestu pružanja charter usluge, tek kada je plovni objekt spreman za prijem turista. Uz zahtjev podnositelj prilaže dokaze o: registraciji charter usluge u NT (pravna osoba - izvod iz sudskog registra, a obrtnik - izvod iz obrtnog registra za obrtnika); upisu plovnog objekta u odgovarajući upisnik (izvod iz upisnog lista jahte ili brodice, odnosno izvod iz očevidnika brodice ako je ista upisana u očevidnik brodica); dokaz o vlasništvu ili pravu raspolaganja plovnim objektom (račun o kupnji plovila, ugovor o kupoprodaji ili o zakupu, leasingu i dr.); dokaz o plaćenoj upravnoj pristojbi (plaća se u iznosu od 210,00 kn). Po potrebi, mjesno nadležno upravno tijelo može zahtijevati dostavu i drugih dokaza (npr. svjedodžbu o sigurnosti plovidbe za jahtu odnosno dozvole za plovidbu brodice, povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova - za ribarsko plovilo, dokaz o osiguranju korisnika/putnika od posljedica nesretnog slučaja i dr.). Nakon obavljenog očevida, nadležno upravno tijelo donosi rješenje kojim se utvrđuje ispunjavanje minimalnih uvjeta za onu vrstu plovnog objekta koja je navedena u zahtjevu. Iznimno, ako je za plovni objekt NT za koje se podnosi zahtjev, već prije izdano rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta za vrstu, u novom postupku se neće provoditi očevid (pregled) plovnog objekta radi utvrđivanja ispunjavanja minimalnih uvjeta za vrstu, već će se donijeti rješenje o nastavku pružanja usluga na tom plovnom objektu, uz uvjet da se radi o istoj vrsti plovnog objekta NT, da se nastavlja s pružanjem istih usluga i da u međuvremenu nisu promijenjeni propisani minimalni uvjeti i da nije došlo do bitnih preinaka (promjena) vezanih za plovni objekt, opremu i uređaje kojim se pruža charter usluga u NT. U tom slučaju, podnositelj zahtjeva dužan je uz zahtjev priložiti izjavu da nije došlo do bitnih promjena vezanih uz ispunjavanje propisanih uvjeta uređenja i opreme za vrstu plovnog objekta.
4. UVJETI ZA OBAVLJANJE CHARTER DJELATNOSTI
4.1. Opći uvjeti za obavljanje charter djelatnosti prema Pravilniku
Charter djelatnost se može obavljati plovilom hrvatske državne pripadnosti, plovilom državne pripadnosti države članice EGP ili plovilom državne pripadnosti treće države za koje je ishođeno odobrenje za kabotažu (prijevoz putnika plovilom koji vije zastavu treće države između pojedinih morskih luka na području RH). Rješenje kojim se odobrava kabotaža u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH u svrhu obavljanja charter djelatnosti, na zahtjev charter kompanije ili pomorskog agenta[13] izdaje Ministarstvo mora.
Plovilo (jahta, brodica) kojima se obavlja charter djelatnost mora ispunjavati slijedeće uvjete: biti registrirano za gospodarsku namjenu (za iznajmljivanje uz odgovarajuću naknadu koja je unaprijed utvrđena te javno dostupna); građeno i opremljeno na način koji omogućava višednevni smještaj i boravak posade i putnika, a osobno plovilo na vodomlazni pogon koje se koristi za iznajmljivanje mora biti opremljeno sustavom za paljenje i gađenje pogonskih uređaja i podvrgnuto tehničkom pregledu za obavljanje; tehnički podobno za obavljanje charter djelatnosti; mora imati najmanji broj članova posade odgovarajuće stručne osposobljenosti; mora posjedovati i propisane valjane isprave i knjige sukladno propisima kojima se uređuje plovidba morem; i mora posjedovati policu osiguranja od odgovornosti za štetu trećim osobama koja pokriva i štetne događaje na području unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora RH. Isto plovilo može koristiti samo jedna charter kompanija.
Plovilo mora imati najmanji broj članova posade odgovarajuće osposobljenosti potreban za sigurnu plovidbu sukladno Pravilniku o brodicama i jahtama ili sukladno odredbama STCW Konvencije,[14] a svaki član posade posjedovati ispravu kom se dokazuje osposobljenost (npr. za zapovjednika jahte - svjedodžbu za osposobljenost zapovjednika jahte odgovarajuće kategorije, a za voditelja brodice - uvjerenje o osposobljenosti voditelja brodice određene kategorije).
4.2. Dužnosti charter kompanije
Charter kompanija (osim one koja isključivo iznajmljuje plovila bez pružanja usluge smještaja na plovilu) dužna je: raspolagati s opremom za elektroničku prijavu popisa posade i putnika što uključuje priključak na internet, te opremu za korištenje naprednog elektroničkog potpisa; prijaviti popis posade i putnika prije svake plovidbe u centralnu bazu Ministarstvu mora; naplatiti naknadu za turističku pristojbu sukladno posebnim propisima.[15] Pored navedenih obveza, charter kompanija (osim onih koje pružaju usluge smještaja isključivo na jahtama s profesionalnom posadom) dužna je i: imati vez[16] te prostor za prihvat gostiju[17] odnosno charter bazu[18] u vlasništvu, zakupu ili ga koristiti temeljem koncesijskog odobrenja; odrediti najmanje jednu osobu s kojom je sklopila ugovor o radu ili drugi ugovor kojim se uređuje odnos poslodavca i posloprimca u pogledu radnih uvjeta, naknada i obveza, koja je zadužena za tehničku ispravnost i primopredaju plovila charter kompanije sukladno odredbama Pravilnika o obavljanju charter djelatnosti i pozitivnim propisima RH, kao i za pružanje podrške putnicima tijekom plovidbe.
4.2.1. Podnošenje pisanog zahtjeva za e-Crew
Prije početka davanja na korištenje plovila[19] charter kompanija je dužna Ministarstvu mora podnijeti pisani zahtjev za dodjelu korisničkog prava rada na centralnoj bazi podataka (eCrew) u kojoj se evidentiraju sve prijave popisa posade i putnika na plovilima. Sustav eCrew omogućuje charter kompanijama online prijavu popisa posade i putnika - liste putnika (Crew liste), najkasnije do trenutka isplovljenja plovila. Obrazac zahtjeva za izdavanje korisničkog prava rada na centralnoj bazi podataka (eCrew), kao i popis dokumenta koji uz zahtjev trebaju priložiti charter agencije za plovila strane državne pripadnosti, dostupni su na mrežnoj stranici Ministarstva mora (https://mmpi.gov.hr/) na linku: https://mmpi.gov.hr/more-86/nautika-121/121. Zahtjev se podnosi na jedan od slijedećih načina: elektronskim putem na e-adresu Ministarstva mora: charter@pomorstvo.hr, putem fax-a na broj: 01 6169 069; putem pošte na adresu: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Uprava sigurnosti plovidbe, Prisavlje 14., 10 000 Zagreb.[20] Uz zahtjev je potrebno priložiti dokaze propisane Pravilnikom o obavljanju charter djelatnosti. Ako charter kompanije nije vlasnik plovila državne pripadnosti, dužna je uz zahtjeve dostaviti ugovor o zakupu plovila, odnosno ugovor o poslovnoj suradnji sklopljen s vlasnikom ili korisnikom plovila koji obveznom mora sadržavati OIB vlasnika ili korisnika plovila, a ugovor mora biti ovjeren kod javnog bilježnika. Sklapanje i detaljni sadržaj ugovora o najmu jahte i brodice, kao obveze ugovornih stranaka (najmodavca i najmoprimca) propisani su odredbama čl. 673.a. do 673.i. PZ, a ugovora o nautičkom vezu, odredbama čl. 673.j do 673.v. PZ. Temeljem uredno podnijetog zahtjeva, Ministarstvo mora dodjeljuje charter kompaniji korisničko pravo rada (korisničko ime i inicijalnu lozinku) za pristup sustavu eCrew. Sustav se pokreće upisom odgovarajuće adrese: https://ecrew.pomorstvo.hr (prilikom ulaska u sustav, na početnom sučelju se nalazi cjelokupni Priručnik za korištenje aplikacije).
4.2.2. Prijava popisa posade i putnika
Prijava popisa posade i putnika za svako plovilo obavlja se elektroničkim putem[21] u centralnu bazu podataka Ministarstva mora (eCrew) najkasnije do trenutka isplovljavanja plovila (prijava popisa posade i putnika obavlja se i u slučajevima kada plovilo koristi vlasnik odnosno korisnik plovila ili članovi uže obitelji[22] vlasnika odnosno korisnika plovila). Za identifikaciju potpisnika popisa posade i putnika i potvrđivanje vjerodostojnosti potpisanog elektroničkog zapisa upotrebljava se isključivo napredni elektronički potpis.[23] Kod prijave popisa posade i putnika, charter kompanija je dužna za svakog člana posade jahte hrvatske državne pripadnosti s profesionalnom posadom u rubriku "Vrsta i broj isprave o identitetu" unijeti broj pomorske knjižice, a na plovilu koje plovi bez putnika, kod prijave popisa posade mora se naznačiti i svrha plovidbe. Obrazac popisa posade i putnika nalazi se u Prilogu I koji je sastavni dio Pravilnika o obavljanju charter djelatnosti. Charter kompanija dužna je voditi i evidenciju popisa posade i putnika. Popis posade i putnika (ispisan kao povratni dokumenta nakon prijave popisa posade i putnika e-putem u sustav eCrew) i evidencija popisa posade i putnika mora se nalaziti na plovilu i osoba koja upravlja plovilom dužna je iste predočiti, na zahtjev, ovlaštenoj osobi.
4.2.3. Primopredaja plovila
Primopredaju plovila sa zapovjednikom plovila, obuhvaća najmanje slijedeće: provjeru osposobljenosti zapovjednika plovila; predaju svih valjanih isprava i dokumenata plovila[24] (koje moraju bit na plovilu u vrijeme plovidbe); provjeru ispravnosti rada brodskih uređaja i opreme; upoznavanje s osnovnim pravilima sigurnosti plovidbe i sprječavanja onečišćenja mora; upoznavanje s telefonskim brojevima službi traganja i spašavanja na moru i ostalih hitnih službi; upoznavanje sa sustavom vremenskih izvješća i vremenskih upozorenja i sl. O postupku primopredaje sastavlja se zapisnik potpisan od osobe koja je sa strane charter kompanije obavila primopredaju i od zapovjednika plovila. Zapisnik se sastavlja u dva primjerka, od kojih se jedan mora nalaziti na plovilu, a drugi u službenim prostorijama charter kompanije te se mora predočiti, na zahtjev, ovlaštenoj osobi.
5. OBVEZE PROPISANE ZAKONOM O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU
Pravne osobe i obrtnici, bilo da pružaju charter usluge u NT ili u svojstvu charter kompanije obavljaju charter djelatnost, prilikom pružanja charter usluga odnosno obavljanja charter djelatnosti, dužni su pridržavati se slijedećih obveza propisanih čl. 6. ZPUT: objaviti uvjete, sadržaj i cijenu svake pojedine usluge na hrvatskom jeziku, a istodobno ih mogu objaviti i na nekom drugom putniku jasnom i razumljivom jeziku, i pridržavati se tih uvjeta, sadržaja i cijena;za svaku izvršenu uslugu korisniku izdati račun, sukladno poreznim propisima kojima se uređuje izdavanje i čuvanje računa: te omogućiti korisniku usluge podnošenje pisanog prigovora u svojim poslovnim prostorijama i bez odgađanja pisanim putem potvrditi njegov primitak te omogućiti korisniku usluge podnošenje pisanog prigovora putem pošte, telefaksa ili elektroničke pošte, u pisanom obliku odgovoriti na prigovor u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora, u poslovnim prostorijama i na mrežnim stranicama vidljivo istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora te voditi i čuvati pisanu evidenciju prigovora najmanje godinu dana od dana primitka pisanog prigovora.
6. ORGANIZIRANJE PUTOVANJA NA PLOVNOM OBJEKTU NT
Sukladno čl. 61. ZPUT, pravna osoba i obrtnik registriran za pružanje charter usluge u NT kao i charter kompanije koje obavljaju charter djelatnost, mogu organizirati putovanje (paket-aranžman i izlet), sklapati ugovore o njemu i provoditi ih na plovilu koje je kategorizirano kao plovni objekt NT te omogućavati povezani putni aranžman bez osnivanja turističke agencije. Prodaju i rezerviranje (bukiranje) usluge organiziranja putovanja i omogućavanja povezanih putnih aranžmana mogu obavljati: na (svom)plovnom objektu; neposredno uz mjesto priveza plovnog objekta; na za to predviđenom mjestu u objektu smještaja gostiju (putnika turista); na prostoru koje odlukom određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ili lučka uprava; na drugim prostorima uz suglasnost nositelja prava korištenja toga prostora; kao i putem turističkih agencija. Na pružanje usluga organiziranja putovanja i omogućavanja povezanih putovanja na odgovarajući način primjenjuju se odredbe čl. 6. ZPUT o zajedničkim obvezama pružatelja svih usluga u turizmu i odredbe o obvezama turističke agencije iz čl. 20 do 60 ovoga ZPUT.
Ako se tijekom putovanja za putnike, korisnike usluge organiziranog putovanja, dodatno pružaju ugostiteljske usluge koje nisu uključene u cijenu putovanja, pružatelj usluge dužan je: utvrditi normative o utrošku namirnica za pojedino jelo, piće i napitak, pružiti usluge u količinama i kakvoći sukladno normativima, imati normativ na plovnom objektu te ga na zahtjev predočiti putniku; vidno istaknuti cijene ugostiteljskih usluga, na način dostupan putnicima, i pridržavati se istaknutih cijena te cjenike (jelovnik i/ili karta pića), na hrvatskom jeziku i najmanje jednom svjetskom jeziku, staviti na raspolaganje putnicima u dovoljnom broju primjeraka; te izdati putniku čitljiv i točan račun za svaku ugostiteljsku uslugu koji, osim podataka propisanih posebnim propisima kojima se uređuje izdavanje i čuvanje računa, treba sadržavati vrstu, količinu i cijenu pružene usluge odnosno odobrenog popusta, osim ako račun nije izdala turistička agencija; te vidno istaknuti obavijest o zabrani usluživanja i konzumiranja alkoholnih i drugih pića i/ili napitaka koji sadržavaju alkohol osobama mlađim od 18 godina i pridržavati se navedene zabrane.
7. ZAKLJUČAK
Pravna osoba ili obrtnik koji namjeravaju iznajmljivati jahtu i/ili brodicu za plovidbu morem u turističke svrhe to može učiniti registriranjem charter usluge NT ili charter djelatnosti, a ukoliko namjerava iznajmljivati i brod za plovidbu morem, odnosno brod, jahtu, brodicu za plovidbu unutarnjim vodama ili pružati usluge smještaja na tim plovilima to može učiniti registriranjem pružanja charter usluga NT te ishoditi rješenje upravnog tijela nadležnog za turizma o ispunjavanju propisanih uvjeta za vrstu plovnog objekta NT. Plovila koja se iznajmljuju u charteru moraju biti upisana u odgovarajuće upisnike i osposobljena za sigurnu plovidbu, što dokazuju svjedodžbom o sposobnosti za plovidbu. Pružatelji charter usluga u NT i charter kompanije koje obavljaju charter djelatnost na svom plovilu mogu organizirati putovanja (paket-aranžmane i izlete) i omogućavati povezane putnih aranžmana bez osnivanja turističke agencije, a prilikom pružanja usluga/djelatnosti dužni su pridržavati se obveza propisanih odredbama ZPUT i propisa kojim se uređuje pružanje nautičkog turizma.
Darko Marečić dipl. iur.
[^ 1] Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007 - NKD 2007 (Nar. nov. br. 58/07 i 72/07)
[^ 2] Velika putnička jahta (mega jahta) jest jahta duljine trupa jednakog 24 metra ili većeg te koja je osim posade ovlaštena prevoziti više od 12, ali ne više od 36 putnika, koriste se za višednevna krstarenja te iznajmljuju uglavnom s posadom
[^ 3] Posebni propis kojim se uređuju obvezna osiguranja u prometu je Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (Nar. ov., br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14.).
[^ 4] Pomorski objekt je objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt) ili objekt stalno privezan ili usidren na moru (plutajući objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomično ukupan u morsko dno ili položen na morsko dno (nepomični od obalni objekt).
[^ 5] Jedinstveni upisnik brodova uveden je Zakonom o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika (Nar. nov. ,br. 79/19.) čije su odredbe vezano za vođenje jedinstvenog upisnika brodova stupile na snagu 1.1.2020. Do tada su se brodovi upisivali u upisnik brodova, jahte u upisnik jahti, a brodice u očevidnik brodica.
[^ 6] Sukladno odredbi čl. 45. Pravilnika o brodicama, čamcima i jahtama (Nar. nov., br. 13/20. i 52/20.) charter kompanija koja u svojoj floti ima deset i više rekreacijskih plovila (brodica i/ili jahti) duljine trupa do 24 m za koje postoji izdana EU izjava o sukladnosti, koje daje na korištenje krajnjem korisniku, sa ili bez posade, i koja je predviđena za višednevni boravak na moru, može uspostaviti sustav upravljanja sigurnosti na način predviđenim dodatkom 14. ovoga Pravilnika kojeg provodi HRB i o tome izdaje potvrdu o usklađenosti sustava.
[^ 7] Sastav i imenovanje te djelokrug poslova tehničkog nadzornog tijela propisano je Pravilnikom o tehničkom nadzorom tijelu i uvjetima za priznavanje klasifikacijskih društava (Nar. nov., br. 84/18.).
[^ 8] Oznaka luke upisa sastoji se od dva slova koja označavaju luku upisa (npr. CS - za luku upisa Cres, CK - za luku upisa Crikvenica, DB - za luku upisa Dubrovnik, RK - za luku upisa Rijeka, ML - za luku upisa Mali Lošinj i dr.). Popis oznaka luke upisa nalazi se u Prilogu 1. Pravilnika o vođenju upisnika brodova, najvišoj dopuštenosti starosti i tehničkim uvjetima za upis u upisnik brodova (Nar. nov., br. 13/20.).
[^ 9] Oznaka brodice za gospodarske namjene sastoji se od NIB-a (Nacionalnog identifikacijskog broja koji se dodjeljuje brodici u trenutku upisa u upisnik) i oznake luke upisa (na pr. oznaka brodice upisane u luki upisa Pula s dodijeljenim NIB-om 123456 je "123456 PU").
[^ 10] ENI broj se sastoji se od 8 arapskih brojki ( prve 3 znamenke označavaju troznamenkasti kod zemlje upisa plovila, a drugih 5 znamenka peteroznamenkasti serijski broj koji dodjeljuje nadležno tijelo upisa prilikom upisa plovila)
[^ 11] Svjedodžbom o dopunskom osposobljenosti dokazuje se ispunjavanje dopunskih zahtjeva glede izobrazbe, osposobljenosti ili plovidbenu službu. Primjerice, zapovjednik jahte mora posjedovati i odgovarajuću svjedodžbu o osposobljenosti za rukovanje brodskom radijskom postajom.
[^ 12] Ribarski brod jest brod s mehaničkim porivom namijenjen i opremljen za ulov ribe i drugih živih bića iz mora ili na morskom dnu, čija je duljina veća od 15 m.
[^ 13]Pomorski agent je pravna osoba ili obrtnik koja je registrirana za obavljanje pomorsko-agencijskih djelatnosti, te upisana u Upisnik pomorskih agenata u skladu s odredbama Pomorskog zakonika i Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti pomorskog agenta, te pravima i obvezama pomorskog agenta (Nar. nov., br. 82/07.). Pomorski agent može obavljati (i) poslove charter kompanije za plovilo strane državne pripadnosti, sukladno odredbama Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila sa ili bez posade i pružanje usluge smještaja gostiju na plovilima (Nar. nov., br. 42/17.)
[^ 14] STCW konvencija (International Convention on Standards of Training, Certification and Watchkeeping form Seafarers) - Međunarodna konvencija o standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca (dostupna na mrežnoj stranici Ministarstva mora: https://mmpi.gov.hr/more-86/pomorci-112/medjunarodne-konvencije-o-standardima-izobrazbe-izdavanju-svjedodzbi-i-drzanju-straze-pomoraca-stcw-1978/15355)
[^ 15] Visina i način plaćanja turističke pristojbe nautičare i putnika koji noće plovilima za obavljanje charter djelatnosti uređena je odredbama Zakona o turističkoj pristojbi (Nar. nov., br. 52/19., 32/20. i 42/20.,- u nastavku: ZTP), Pravilnika o visini, načinu plaćanja i raspodjeli turističke pristojbe za čarterska plovila, brodove za višednevna kružna putovanja i osobe koje borave na plovilu (nautičari) te načinu plaćanja turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu i međunarodnom prometu na unutarnjim vodama (Nar. nov., br. 73/20.) i Pravilnika o najnižem i najvišem iznosu turističke pristojbe (Nar. nov, br. 71/19.).
[^ 16] Vez je mjesto u moru gdje se plovilo daje na korištenje krajnjem korisniku u RH, a može biti: u luci otvorenoj za javni promet; na koncesioniranom području (marina, kamp i sl.); na mikrolokaciji, izvan luke otvorene za javni promet ili koncesioniranog područja, za čije je korištenje ishođeno koncesijsko odobrenje.
[^ 17] Prostor za prihvat putnika je mjesto gdje charter kompanija obavlja primopredaju plovila sa zapovjednikom plovila (zapovjednikom jahte/voditeljem brodice).
[^ 18] Charter baza je skupina vezova na istoj lokaciji koje koristi charter kompanija, uključujući i prostor za prihvat gostiju.
[^ 19] Za plovilo koje se daje na korištenje krajnjem korisniku u trećoj državi, početkom davanja na korištenje smatra se prvi dolazak u luku otvorenu za međunarodni promet u RH.
[^ 20] U zahtjevu za eCrew se navode podaci o: nazivu ili imenu te sjedištu charter kompanije; OIB-om i/ili PDV identifikacijskim brojem charter kompanije; imenom i prezimenom odgovorne osobe, kao i osobe koja će unositi prijave u centralnu bazu podataka; popis svih plovila s imenom i/ili oznakom plovila; podatak o mjestu veza plovila i prostoru prihvata gostiju, odnosno charter bazi; te e-mail adresi i ostalim kontakt podatcima.
[^ 21] U slučaju nemogućnosti prijave popisa posade i putnika e-putem, ista se ovjerava u nadležnoj lučkoj kapetaniji ili njenoj ispostavi i tako ovjereni popis posade i putnika mora se naknadno unijeti sustav eCrew.
[^ 22] Članovima uže obitelji vlasnika/korisnika plovila smatraju se: bračni i izvanbračni drug, srodnici po krvi u uspravnoj liniji zaključno s drugim stupnjem, srodnici po krvi u pobočnoj liniji zaključno s prvim stupnjem, te posvojitelj i posvojenik (Čl.2.st.1.toč.10. Pravilnika o obavljanju charter djelatnosti).
[^ 23] Elektronički potpis i napredni elektronički potpis uređen je odredbama Uredbe(EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23.7.2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu Napredne elektroničke potpise potvrđuju ovlašteni davatelji usluga certificiranja ( npr. FINA) sukladno Pravilniku o pružanju i korištenju usluga povjerenja (Nar. nov., br. 60/19.).
[^ 24] Isprave i dokumenti koji se predaju zapovjedniku plovila obvezno uključuju: dokaz da je plovilo sposobno za plovidbu; dokaz da je zapovjednik plovila osposobljen upravljati plovilom; dokaz o osiguranju od odgovornosti za štetu počinjenu trećim osobama; popis posade i putnika odnosno povratni dokument nakon prijave popisa posade i putnika u sustav eCrew (osim za plovila koja se isključivo iznajmljuju bez pružanja usluge smještaja); i zapisnik o primopredaji plovila; te račun izdan sukladno poreznim propisima.
Posljednjih godina Hrvatska bilježi rast broja električnih vozila na cestama. S jedne strane, sve je izraženija želja poduzetnika za modernizacijom voznog parka, smanjenjem troškova goriva i održavanja, te usklađivanjem sa standardima tehnologije i održivim poslovanjem. S druge strane, visoke cijene novih vozila predstavljaju izazov koji se može ublažiti korištenjem mehanizma odbitka poreza na dodanu vrijednost te te različitih oblika povoljnog financiranja ili sufinanciranja. Upravo zato, razumijevanje financijskog i poreznog položaja električnih vozila može biti ključno za poslovni subjekt koja razmatra modernizaciju voznog parka. Kroz ovaj pregled sažeto analiziramo koje pogodnosti poduzetnici mogu ostvariti s ciljem maksimalne financijske isplativosti električnih vozila u poslovanju.
Porez po odbitku u Hrvatskoj jest porez kojim se oporezuje dobit nerezidenta ostvarena u Republici Hrvatskoj, a plaća se pri samoj isplati određene vrste naknade inozemnom primatelju. Porez po odbitku propisan je Zakonom o porezu na dobit (u nastavku teksta: Zakon) i pratećim Pravilnikom o porezu na dobit (u nastavku teksta: Pravilnik). U tekstu donosimo sažet pregled osnovnih informacija o porezu po odbitku s ciljem lakšeg razumijevanja temeljnih pravila, dok se za detaljnije tumačenje i primjenu preporučuje proučiti relevantne porezne propise i službena tumačenja.
Kada građanin otuđuje svoje nekretnine postoji mogućnost da postane obveznik plaćanja poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja. Sukladno propisima o porezu na dohodak otuđenje nekretnina oporezuje se u dva slučaja: ako je nekretnina prodana ili na drugi način otuđena prije proteka dvije godine od dana njezine nabave i/ili ako je otuđeno više od tri nekretnine iste vrste ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina od dana nabave nekretnine. U oba se slučaja ne oporezuje ukupni primitak, već samo ostvarena zarada odnosno razlika između primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti nekretnine koje se otuđuje i nabavne vrijednosti.
Izmijenjenim propisima o doprinosima od 1. siječnja 2025. redefinirana je mjera kojom se poslodavci oslobađaju od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a koja se odnosila samo na mlade osobe s kojom je ugovor o radu na neodređeno potpisan do 30 godine njegova života, na način da poslodavci mogu koristiti oslobođenje za svakog radnika koji prvi put sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, bez obzira na prethodni staž u mirovinskom osiguranju. Dakle, mjera se odnosi na osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu neodređeno vrijeme, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme bez obzira na starost. Dokaz o tome poslodavac može osigurati ispisom podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Prognoze uspjeha turističke sezone gotovo uvijek se daju oprezno, pogotovo u vremenima s puno gospodarskih oscilacija u kratkom periodu. Trenutačno, pod okruženjem općeg povećanja cijena roba i usluga, cjenovna konkurentnost je jedan od bitnijih elemenata koji mogu utjecati na uspjeh sezone. Usto, uspjeh turističke sezone može ovisiti i o dobroj pripremi i predradnjama, kao što je pronalaženje i zapošljavanje sezonskih radnika. O tome, ali i o drugim pojedinostima vezanima uz rad sezonskih radnika, donosimo više u nastavku.