16.05.2022 08:12
Državljani trećih država


S promjenama na tržištu rada poslodavci su sve više suočeni s manjkom ponude kvalificirane i kvalitetne radne snage (posebice sezonske naravi), a što se odražava i na njihovo redovno poslovanje. Uzroci za takvo stanje na tržištu rada su različiti, a jedan od njih je i svakako loš odnos poslodavaca prema radnicima, od nepridržavanja temeljnih zakonskih prava radnika u pogledu radnog vremena, plaćanja prekovremenog rada, zaštite na radu, ne osiguravanja adekvatnih smještajnih kapaciteta za sezonske radnike, do malih financijskih primanja, odnosno plaća radnika.

Takve posljedice imale su za učinak veliki odljev mladog radnog sposobnog stanovništva u druge razvijene države Europske unije u kojima će se vrednovati i cijeniti njihov rad, te u kojima će biti adekvatno i plaćeni za svoj rad, a što će im omogućiti podmirenje životnih troškova i prilike za uštedu, a s druge strane nemotiviranost domicilnog radnog stanovništva za zasnivanje radnog odnosa u pojedinim djelatnostima. Stoga su poslodavci primorani zapošljavati državljane trećih zemalja (radi nedostatka radnika na domaćem tržištu rada), kako bi mogli održavati svoje poslovne aktivnosti i u krajnjoj liniji ostvarili uspješnost u poslovanju. Za zapošljavanje državljana trećih zemalja potrebno je prethodno ispunjavati i određene zakonske uvjete. Naime, pravni temelj za zapošljavanje državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj je Zakon o strancima [1] kojim se reguliraju uvjeti ulaska, boravka i rada državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj.

Shodno tome, u nastavku teksta biti će više riječi o reguliranju zapošljavanja državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj, posebice uzimajući u obzir dolazak turističke sezone i pojačane potrebe za njihovim angažmanom.

Osnovni pojmovi

Na početku ćemo prvo razjasniti pojedine pojmove za lakše razumijevanje navedene tematike.

Pod državljaninom treće zemlje podrazumijeva se osoba koja nema državljanstvo države članice Europskog gospodarskog prostora (države članice Europske unije i Island, Lihtenštajn i Norveška) ili Švicarske Konfederacije, a ima državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva. Treća zemlja je država koja nije država članica Europskog gospodarskog prostora niti Švicarska Konfederacija.

Sezonski radnik je državljanin treće zemlje koji zadržava svoje prebivalište u trećoj zemlji, te zakonito i privremeno boravi u Republici Hrvatskoj kako bi obavljao posao koji ovisi o izmjeni godišnjih doba u okviru jednog ili više ugovora o radu na određeno vrijeme koje je izravno sklopio s poslodavcem s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj.

Dozvola za boravak i rad na temelju testa tržišta rada i mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

U Republici Hrvatskoj je u primjeni novi model zapošljavanja državljana trećih zemalja koji zahtijeva provedbu testa tržišta rada pri nadležnom Zavodu za zapošljavanje, uz propisane iznimke. Napušten je stari sustav zapošljavanja koji se temeljio na godišnjim kvotama dozvola za zapošljavanje državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj.

Poslodavci su obvezni prije podnošenja zahtjeva za dozvolu za boravak i rad državljana trećih zemalja prethodno zatražiti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (u nastavku teksta: Zavod) provedbu testa tržišta rada.

Naime, test tržišta rada obuhvaća provjeru stanja u evidenciji nezaposlenih osoba i postupak posredovanja u cilju zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada.

U slučaju da rezultati provedenog testa tržišta rada pokažu da u evidenciji nezaposlenih osoba Zavoda ima osoba koje ispunjavaju uvjete poslodavca za zapošljavanje, tada će Zavod provesti postupak posredovanja u zapošljavanju, te će o rezultatu testa tržišta rada obavijestiti  poslodavca najkasnije u roku od 15 dana od dana traženja poslodavca. S druge strane, ako test tržišta rada pokaže da u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca za zapošljavanje ili se oni ne mogu ispuniti migracijama nezaposlenih osoba u zemlji, tada će poslodavac moći zatražiti dozvolu za boravak i rad od Ministarstva unutarnjih poslova (u nastavku teksta: MUP), u roku od 90 dana od dana zaprimanja obavijesti o rezultatu testa tržišta rada, a kako bi mogao zaposliti državljanina treće zemlje na tim poslovima.

Zahtjevu za izdavanje dozvole za boravak i rad koji se podnosi policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu namjeravanog boravka ili rada državljanina treće zemlje ili sjedištu poslodavca treba se priložiti sljedeća dokumentacija:

- ugovor o radu

- dokaz o ispunjavanju zahtjeva poslodavaca traženih u testu tržišta rada koji se odnose na razinu obrazovanja, obrazovnu kvalifikaciju, radno iskustvo i sve druge uvjete koje zahtijeva poslodavac

Ovdje treba skrenuti pažnju da ugovor o radu mora biti obostrano potpisan, s očekivanim datumom početka rada, uz klauzulu da stvarni početak ovisi o ishođenju dozvole za boravak i rad, vize, odnosno prijavi prijevremenog boravka u RH. Naziv radnog mjesta, zanimanje i opis poslova u ugovoru moraju odgovarati nazivu radnog mjesta, zanimanju i opisu poslova iz zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad i zanimanju iz testa tržišta rada, odnosno zanimanja s liste Upravnog vijeća Zavoda za zahtjev bez testa tržišta rada. Naime, državljanin treće zemlje može raditi u Republici Hrvatskoj samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad i samo kod onog poslodavca za kojeg mu je izdana dozvola za boravak i rad i s kojim je zasnovao radni odnos.

U pogledu dokaza koji se odnose na obrazovnu kvalifikaciju, važno je da uvjeti koje ispunjava državljanin treće zemlje budu u skladu s traženim uvjetima iz testa tržišta rada. Na primjer ako se u testu tržišta rada traži konobar sa kvalifikacijom konobara stečenom srednjoškolskim obrazovanjem, za državljanina treće zemlje potrebno je dostaviti potvrdu o kvalifikaciji, no ako u testu tržišta rada nije navedeno da je potrebna obrazovna kvalifikacija za konobara, tada ni državljanin treće zemlje ne mora imati obrazovnu kvalifikaciju, nego osposobljenost stečenu kroz iskustvo ili na drugi način. Kod zahtjeva za izdavanje dozvole bez obveze testa tržišta rada (lista zanimanja) takav dokaz nije potreban, već je potrebno da radno mjesto i opis poslova iz ugovora budu u skladu sa zanimanjem s liste za koje se podnosi zahtjev za boravak i rad državljana trećih zemalja.

Ako se radi o zapošljavanju državljanina treće zemlje koji će obavljati reguliranu profesiju prema popisu reguliranih profesija u RH, zahtjevu se mora priložiti i rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije.

O predmetnom zahtjevu temeljem rješenja odlučuje MUP  putem policijske uprave, odnosno policijske postaje, prema mjestu boravišta, odnosno namjeravanog boravka stranca, i to u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Dozvola za boravak i rad izdaje se strancu na vrijeme koje je potrebno za obavljanje posla, odnosno vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu, a najduže na godinu dana.

U slučaju da je za izdavanje dozvole za boravak i rad potrebno prethodno mišljenje Zavoda, tada  MUP putem policijske uprave, odnosno policijske postaje, može državljaninu treće zemlje izdati dozvolu za boravak i rad samo ako državljanin treće zemlje ispunjava opće uvjete za odobrenje privremenog boravka, te je Zavod dao pozitivno mišljenje o zapošljavanju državljanina treće zemlje. MUP će putem policijske uprave, odnosno policijske postaje, po službenoj dužnosti od Zavoda zatražiti navedeno mišljenje.

Naime, Zavod izdaje pozitivno mišljenje o zapošljavanju državljanina treće zemlje ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

- zahtjevu su priloženi ugovor o radu i dokaz o ispunjavanju zahtjeva poslodavaca traženih u testu tržišta rada koji se odnose na razinu obrazovanja, obrazovnu kvalifikaciju, radno iskustvo i sve druge uvjete koje zahtijeva poslodavac i ako poslodavac:

- obavlja gospodarsku aktivnost u djelatnosti registriranoj u RH

- ima podmirene obveze po osnovi javnih davanja (nema evidentiranog dugovanja po osnovi poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja) o kojima službenu evidenciju vodi Ministarstvo financija

- u zadnjih šest mjeseci ima zaposlenog najmanje jednog radnika državljanina RH, odnosno državljanina države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije na neodređeno i puno radno vrijeme na području RH

- nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja.

Iznimno, poslodavac – fizička osoba čiji obrt posluje sezonski mora zapošljavati na području RH najmanje jednog radnika državljanina RH, odnosno državljanina države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije u prethodnoj sezoni.

Treba naglasiti da Zavod neće izdati pozitivno mišljenje ako je broj zaposlenih radnika državljana RH, odnosno državljana države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije kod poslodavca manji od 1/4 ukupno zaposlenih.

Dozvola za privremeni boravak i rad državljanina treće zemlje se može ukinuti i ako se provjerom u Poreznoj upravi ili u Središnjem registru osiguranika utvrdi da poslodavac ne isplaćuje plaću i/ili doprinose, te ako je poslodavac sankcioniran zbog neprijavljenog rada i/ili nezakonitog zapošljavanja. Takvim zakonskim reguliranjem nastoji se potaknuti poslodavce da ispunjavaju sve propisane zakonske obveze prema stranim radnicima koje proizlaze iz radnog odnosa.

Iznimke od provedbe testa tržišta rada

Propisane su i određene iznimke od provedbe testa tržišta rada. Naime, provedba testa tržišta rada neće biti potrebna u sljedećim slučajevima:

za sezonska zanimanja u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu na području RH u trajanju do 90 dana tijekom kalendarske godine

- ako se radi o produljenju dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje

- za zanimanja za koja prema Odluci Upravnog vijeća Zavoda, poslodavac nije dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada

- za dozvole za boravak i rad koje se izdaju za određene kategorije osoba, npr. ključno osoblje u trgovačkim društvima, podružnicama i predstavništvima, državljaninu treće zemlje radi samozapošljavanja u trgovačkom društvu u kojem ima vlasnički udio najmanje 51% ili u obrtu u kojem ima vlasnički udio najmanje 51%, visokokvalificiranom državljaninu treće zemlje koji ispunjava uvjete za izdavanje EU plave karte, profesionalnim sportašima ili sportskim djelatnicima, znanstvenim istraživačima koji se zapošljavaju na znanstvena, znanstveno – nastavna ili druga istraživačka radna mjesta u znanstvenim pravnim osobama, državljaninu treće zemlje koji dolazi radi provođenja strateških investicijskih projekata ili je nositelj poticajnih mjera sukladno propisima o poticanju ulaganja, državljaninu treće zemlje radi obavljanja poslova na plovilima i koji je upisan u popis posade, stranom dopisniku, akreditiranom u RH ili izvjestitelju stranih medija…

Poslodavac dozvolu za sezonska zanimanja u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu može koristiti za više radnika tijekom sezone, s tim da se za pojedinog radnika taj tip radne dozvole može odobriti samo do maksimalno 90 dana, to jest ne može se dobiti na dodatnih 90 dana bez testa tržišta rada i mišljenja Zavoda.

Odluka Upravnog vijeća Zavoda o zanimanjima za koja se ne provodi test tržišta rada

Na temelju stanja na nacionalnom, regionalnom i lokalnom tržištu rada u pogledu broja i strukture nezaposlenih osoba, te potreba pojedinih gospodarskih djelatnosti, Upravno vijeće Zavoda donosi Odluku o zanimanjima za koje poslodavac nije dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada.

Procjena stanja i potreba utvrđuje se na temelju kriterija koji se odnose na:

1. zanimanja koja nedostaju na nacionalnom, regionalnom i lokalnom tržištu rada, a ne mogu se nadomjestiti migracijama u zemlji

2. provedbu strateških i investicijskih projekata i

3. druge okolnosti važne za gospodarski rast i održivi razvoj

Shodno tome, Zavod je donio listu zanimanja koja su izuzeta od provedbe testa tržišta rada, a koja vrijedi od mjeseca siječnja 2022. godine.

Zanimanja (sve županije): zidar, tesar, armirač, betonirac, zavarivač, fasader, monter građevinskih elemenata, rukovatelj građevinskim strojevima, klesar, rukovatelj kranom, stolar, radnik visokogradnje, radnik niskogradnje, monter cjevovoda, soboslikar i ličilac, krovopokrivač, vodoinstalater, elektroinstalater, instalater grijanja i klimatizacije, hidroizolater, monter metalnih konstrukcija, polagač keramičkih pločica, podopolagač, izolater, limar, bravar, elektromonter, električar održavanja, vozač teretnog vozila, vozač teretnog vozila s prikolicom, automehaničar,  autolakirer, autolimar, kožarski radnik, krojitelj krzna i kože, kuhar nacionalne kuhinje, slastičar,  pekar, mesar, programer, dizajner korisničkog sučelja, sistemski administrator.

Zanimanja: konobar i kuhar za sljedeće županije: Istarska, Primorsko – goranska, Zadarska, Ličko – senjska, Šibensko – kninska, Splitsko – dalmatinska, Dubrovačko – neretvanska, Međimurska, Krapinsko – zagorska, Varaždinska, Zagrebačka i grad Zagreb.

Zanimanja: sobar, čistač, pomoćni kuhar i pomoćni konobar za sljedeće županije: Istarska, Primorsko – goranska i Dubrovačko – neretvanska.

Sezonski rad – zanimanja: sobar, čistač, pomoćni kuhar, pomoćni konobar za sljedeće županije: Zadarska, Šibensko – kninska, Splitsko - dalmatinska, Istarska, Primorsko – goranska, Dubrovačko – neretvanska, Zagrebačka i grad Zagreb.

Sezonsko zapošljavanje državljana trećih zemalja

Dozvola za boravak i rad za sezonske radnike

Državljaninu treće zemlje može se odobriti dozvola za boravak i rad kao sezonskom radniku ako ispunjava uvjete za odobrenje boravka i ima pozitivno mišljenje Zavoda.

Iznimno, u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu do 90 dana, nije potrebna provedba testa tržišta rada i mišljenje područne službe Zavoda.

Sezonski radnik može raditi na temelju dozvole za boravak i rad za sezonski rad do 90 dana ili do šest mjeseci.

Dozvola za boravak i rad za sezonski rad može se odobriti sezonskom radniku ako ispunjava sljedeće uvjete:

- ima valjanu stranu putnu ispravu za vrijeme važenja dozvole za boravak i rad

- ima valjani ugovor o radu

- ima osiguran primjeren smještaj

- ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost i javno zdravlje

- nema zabranu ulaska u RH i boravka u RH ili izdano upozorenje u SIS-u u svrhu zabrane ulaska

Produljenje dozvole za boravak i rad za sezonski rad

Naime, sezonski radnik na temelju dozvole za boravak i rad za sezonski rad može raditi u RH najdulje šest mjeseci godišnje, nakon čega mora napustiti RH. Unutar roka od šest mjeseci godišnje, sezonski radnik može jednom produljiti važenje dozvole za boravak i rad za sezonski rad kod istog ili drugog poslodavca.

Sezonski radnik koji ima važeću dozvolu za boravak i rad i za kojeg je u nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji podnesen zahtjev za produženje dozvole za boravak i rad za istog poslodavca, može nastaviti boraviti i raditi do okončanja postupka.

Sezonski radnik koji ima važeću dozvolu za boravak i rad za kojeg je novi poslodavac u nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji podnio zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad, može nastaviti boraviti i raditi za novog poslodavca do okončanja postupka.

Zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad za sezonski rad podnosi se policijskoj upravi odnosno, policijskoj postaji najkasnije 15 dana prije isteka roka važenja navedene dozvole, s tim da će MUP putem policijske uprave, odnosno policijske postaje biti dužan temeljem rješenja odlučiti o predmetnom zahtjevu u roku od tri radna dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Protiv rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Sezonski radnici imaju jednaka prava kao i hrvatski državljani u odnosu na uvjete zapošljavanja, uključujući najnižu dob za zaposlenje i radne uvjete, uključujući plaću i prestanak ugovora o radu, radno vrijeme, odmore, dopuste, blagdane i neradne dane, kao i zdravstvene i sigurnosne zahtjeve na mjestu rada i zaštitu prava iz radnog odnosa u skladu s općim propisom o radu, odnosno Zakonom o radu, pravo na sudjelovanje u štrajku i industrijskoj akciji, na slobodu sindikalnog organiziranja i članstva u sindikatu ili u bilo kojoj strukovnoj organizaciji, kao i na prava i povlastice koje pružaju te organizacije, uključujući pravo na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora, zaostale isplate od poslodavaca, u vezi s eventualnim nepodmirenim primicima od rada, prema državljaninu treće zemlje, obrazovanje i strukovno osposobljavanje, usluge savjetovanja o sezonskom radu koje pruža nadležna javna služba zapošljavanja… Sezonski radnik ostvaruje navedena prava sukladno propisima RH i kolektivnom ugovoru koji obvezuje poslodavca, ako takav postoji, a kojima se uređuju pojedina područja.

Uz to, sezonski radnik ima pravo i na sudsku zaštitu svojih prava. Naime, sezonski radnik koji smatra da mu je povrijeđeno neko pravo koje je zajamčeno pozitivnim zakonskim normama, odnosno Zakonom o strancima, može radi zaštite i ostvarivanja tih prava, protiv poslodavca pokrenuti odgovarajući postupak pred nadležnim sudom, državnim tijelima ili pravnim osobama s javnim ovlastima u RH, u skladu s propisima RH.

Sezonski radnik koji je pokrenuo postupak zaštite prava ne smije zbog toga biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika zaposlenih kod poslodavca, niti ta okolnost smije štetno utjecati na ostvarenje njegovih prava iz radnoga odnosa.

Treba naglasiti da sezonski radnik može i nakon prestanka radnoga odnosa s poslodavcem pokrenuti odgovarajući postupak u skladu s propisima RH.

Zaključno

Iako je liberalizacija tržišta rada Europske unije omogućila zapošljavanje državljana trećih zemalja na njezinom području, države članice bi ipak uzimajući u obzir nacionalne specifičnosti u sektoru rada i zapošljavanja trebale više pažnje posvetiti stvaranju preduvjeta za većim zapošljavanjem domicilnog stanovništva od omogućavanja boljih radnih uvjeta, fleksibilnijeg radnog vremena, do većih materijalnih prava, posebice plaća. Naravno, uvoz stranih radnika je u određenim situacijama neminovan kako bi se nadomjestilo nedostatak radnika na domaćem tržištu rada, no i tu ipak treba voditi računa da prekomjerno zapošljavanje stranih radnika ne bi dodatno narušio cijenu rada domaćih radnika i ujedno omogućilo poslodavcima jeftino iskorištavanje radne snage.

Bernard Iljazović

[1] Zakon o strancima, NN, br. 133/20.

ugovor o alotmanuNovi Zakon o turizmu objavljen je 27. prosinca 2023. godine u Narodnim novinama (156/23), a stupio je na snagu s 1. siječnja 2024. godine. Uvedene su brojne izmjene u načinu upravljanja turizmom u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, koji financira EU. U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona postojeće turističke zajednice dužne su uskladiti svoje opće akte s odredbama Zakona. Autor u članku donosi pregled noviteta koje donosi novi Zakon o turizmu.

U najširem značenju, inspekcijski nadzor obuhvaća kontrolu nad zakonitošću rada i postupanja pravnih i fizičkih osoba, kojeg, u okviru  zakonom propisanog djelokruga rada i ovlaštenja, neposredno provode nadležni inspektori. Inspekcijske poslove u području trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda obavlja tržišna inspekcija Državnog inspektorata. Što najčešće kontroliraju tržišni inspektori u prodavaonici i koje mjere su ovlašteni i obvezni poduzeti protiv nadziranog trgovca kada utvrde da se isti ne pridržava propisanih obveza i/ili zabrana,  pišemo u nastavku ovoga članka.

U suvremenim uvjetima poslovanja poduzetnički inkubatori imaju važnu ulogu u pružanju podrške malim i srednjim poduzećima, kako na lokalnoj, tako i na regionalnoj razini. Ukratko, poduzetnički inkubatori nude širok spektar usluga te su u svome razvoju u posljednja dva desetljeća znatno napredovali od pružanja usluge najma poslovnog ili radnoga prostora do pružanja cijeloga niza specijaliziranih usluga. Autor u članku pojašnjava važnost poduzetničkih inkubatora s osvrtom na inkubator PISMO, zahvaljujući kome je grad Novska postao centar gaming industrije.

Proljeće nam kuca na vrata i Uskrs je sve bliže, a radnici očekuju vidjeti isplatu uskrsnice na svojim računima. No, imaju li baš svi zaposlenici pravo na uskrsnicu? S jedne strane oni poslodavci koji su to u obvezi, a s druge strane oni poslodavci koji to želei imaju financijskih mogućnosti, nagrađuju svoje zaposlenike prigodnom nagradom u obliku uskrsnice. Tko je obvezan isplatiti uskrsnicu? Koliki dio se može isplatiti neoporezivo? Što u slučajuda zaposlenik ima blokiran račun? Autor u članku donosi odgovore na aktualna pitanja vezana uz porezni tretman isplate uskrsnice, koliki je propisani neoporezivi dio te na koje se sve načine ista može isplatiti.

Vijeće Europske unije donijelo je 24. travnja 2023. godine nova pravila o transparentnosti plaća, odnosno Direktivu (EU) 2023/970 Europskog Parlamenta i Vijeća o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja.1 Predmetnom Direktivom utvrđuju se minimalni zahtjevi za jačanje primjene načela jednake plaće muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti iz članka 157. UFEU-u, te postrožavanje zabrane diskriminacije iz članka 4. Direktive 2006/54/EZ, posebno putem transparentnosti plaća i ojačanih provedbenih mehanizama. Države članice dužne su pravila Direktive implementirati u nacionalna zakonodavstva u roku od tri godine od donošenja Direktive, te se primjenjuju kako na poslodavce u javnom sektoru, tako i na poslodavce u privatnom sektoru. Shodno tome, u nastavku teksta biti će više riječi o najznačajnijim pravilima koje donosi nova EU Direktiva o transparentnosti plaća, za poslodavce i radnike.