1.         UVOD

Zbog relativno niskih troškova poslovanja,  prodaja robe putem prodajnih automata ili samoposlužnih uređaja sve je više aktualnija kako za trgovce tako i za obiteljska poljoprivredna gospodstva (u nastavku: OPG).  Naime, za prodaju robe putem prodajnog automata nije potrebno imati prodavaonicu niti prodajno osoblje, a potrošačima je kupnja robe koja se prodaje putem prodajnih automata dostupna 24 sata tijekom cijele godine.  Prednost prodaje robe putem prodajnih automata je i u tome što se isti mogu postavljati na otvorenim, ali i zatvorenim prostorima kako bi bili što dostupniji potrošačima. Osim  za prodaju robe, automati se mogu koristiti i u druge namjene (primjerice za priređivanje igara na sreću,  usluge plaćanja parkiranja osobnih vozila ili korištenja usluge javnog prijevoza, kupnja ulaznice za razne predstave i tome sl., a što nije predmet obrade u ovom članku).

Uvjeti za prodaju robe putem prodajnog automata prvenstveno su uređeni odredbama Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 87/08., 116/08., 76/09.-odl.Ust.s., 68/13., 30/14., 32/19., 98/19. i 32/20.;  u nastavku: u tekstu:  ZT, Zakon) kojim se uređuju uvjeti za obavljanje djelatnosti trgovine, Pravilnika  o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica (Nar. nov., br. 55/09., 108/09., 8/10. i 108/14; u nastavku: Pravilnik o MTU)  i Pravilnika o klasifikaciji prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo (Nar. nov., br. 39/09. i 46/15.). Kad je u pitanju zaštita potrošača, na prodaju robe putem prodajnih automata na odgovarajući način primjenjuju se i odredbe Zakona o zaštiti potrošača (Nar. nov., br. 19/22., u nastavku: ZZP), kao i odredbe  Pravilnika o načinu  isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga (Nar. nov., br. 66/14. i 16/15., u nastavku: Pravilnik o isticanju cijena).  Na označavanje robe koja se prodaje putem prodajnih automata primjenjuju se odgovarajući propisi o označavanju neprehrambenih proizvoda i hrane.

Dodajemo da se  obveznici fiskalizacije koji obavljaju prodaju robe putem samoposlužnih uređaja koji su tehnički uređeni na način da kupac robu plaća gotovinom ili SMS porukom primjenjuju i odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 132/12., 115/16., 106/17. i 121/19.) i Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 146/12., 46/17., 70/20., 1/21. i 144/21.) kojima se uređuje provedba postupka  fiskalizacija prometa gotovinom.

2.         ŠTO SE SMATRA PRODAJNIM AUTOMATOM

Propisi o trgovini izravno ne propisuju (ne definiraju) što se smatra prodajnim automatom odnosno automatom za prodaju, već posredno, propisujući  u čl. 23.st.1. Pravilnika  o klasifikaciji prodavaonica i drugih oblika trgovine da je "prodaja robe putem automata, aparata ili drugih sličnih naprava oblik maloprodaje različitih proizvoda (robe i usluga) koja se obavlja putem automata, aparata ili drugih sličnih naprava na način da kupac ubaci u za to predviđen otvor novac, žeton, posebnu karticu i tome slično" Slijedom citirane odredbe ovog Pravilnika možemo reći da se u smislu propisa o trgovini, prodajnim automatom smatra svaki automat, naprava, samoposlužni uređaji slična naprava putem koje se obavlja prodaja robe (i usluga) na malo bez posredovanja prodavatelja, na način da  kupac,  sukladno uputama istaknutim na automatu neposredno odabire željeni proizvod (robu ili uslugu), nakon čega u za to predviđen otvor ubaci na automatu naznačeno sredstvo plaćanja (novac, žeton, kreditnu ili debitnu karticu) ili način plaćanja (npr. slanjem SMS poruke na istaknuti telefonski broj), nakon čega automat automatski kroz u za to predviđen prostor (pretinac) "izbaci" odabranu robu odnosno "izvrši" odabranu uslugu.

Prema  Pravilniku o registraciji i odobravanju objekata te o registraciji subjekta u poslovanju s hranom (Nar. nov., br. 123/19. i 3/21, u nastavku: Pravilnik o registraciji objekta) automat za prodaju nepakiranog mlijeka  - mljekomat i automat za prodaju jaja -jajomat definiraju se  kao  stacionirani ili pokretni uređaj namijenjen za izravnu prodaju krajnjem potrošaču sirovog mlijeka (mljekomat) odnosno jaja (jajomat) iz vlastite primarne proizvodnje.

Pravilnik o fiskalizaciji u prometu gotovinom, u svrhu provedbe  fiskalizacije prodaje u gotovini putem  samopslužnog uređaja, isti definira  kao  "automatizirani uređaj putem kojeg se obavlja neposredna  prodaja robe ili usluge na način da se umetne u za to predviđen otvor na uređaju sredstvo koje  se smatra gotovinom (novčanice ili kovanice, kartice, čekovi i sl. način plaćanja),  a iznimno i ako se plaćanje izvršava slanjem SMS poruke na za to predviđen broj". Istim Pravilnikom navedeno je da se samoposlužnim uređajem za potrebne fiskalizacije prodaje  ne smatra se  uređaj putem kojega se obavlja prodaja robe ili usluge žetonima i drugim sl. sredstvima, a za čiju kupnju je prethodno proveden postupak fiskalizacije izdavanja računa, kao i uređaj putem kojeg se obavlja prodaja robe ili  usluge za ostvarene promete u djelatnosti koje su, sukladno čl. 5. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom izuzete od obveze primjene propisanog postupka fiskalizacije prometa ostvarenog u gotovini.

Predmet ovog članka su svi prodajni automati putem kojih se obavlja prodaja robe na malo krajnjem kupcu (potrošaču)  bez obzira na način plaćanja, dakle kako onih koji se smatraju samoposlužnim uređajima u smislu posebnog propisa kojim se uređuje postupak fiskalizacije prometa u gotovini (kupci plaćaju robu gotovinom ili slanjem SMS poruke na odabrani telefonski broj), tako i na one koji se prema istom propisu ne smatraju samoposlužnim uređajima (kupci plaćaju robu žetonima i sl. negotovinskim sredstvima plaćanja).

Kad je pak riječ o aparatima za pripremanje i prodaju  kave "za van" (coffe to go)  i drugih napitaka (kakao, čaj, sokovi) kao i  prodaja sladoleda u originalnom pakiranju iz automata u praksi se pojavila dvojba da li se prodaja napitaka putem takvih aparata smatra ugostiteljskom ili trgovačkom djelatnošću o čemu se u više svojih mišljenja izjasnilo Ministarstvo turizma i sporta na način da se prodaja  kave i drugih pića kao i sladoleda u original pakiranju iz aparata smatra djelatnosti trgovine, a ne ugostiteljstva¹.  Međutim, kad je u pitanju prodaja sladoleda u kornetu iz automata putem operatera, isto Ministarstvo smatra da se u tom slučaju ipak radi o obavljanju ugostiteljske djelatnosti u nekoj od vrsta ugostiteljskog objekta u kojima se može usluživati sladoled². 

3.         OSNOVNE ZNAČAJKE PRODAJE ROBE PUTEM  AUTOMATA

Prodaja robe putem automata oblik je obavljanja trgovine na malo izvan prodavaonica, što znači da se prodaja robe putem automata može obavljati samo na malo  (ne i na veliko) i to izvan prodavaonica.  Prodajni automat,  u smislu čl. 2.toč.1. ZT i  čl. 4. Pravilnika o MTU  smatra se prodajnim objektom³,  što znači da mora ispunjavati minimalne tehničke uvjete propisane Pravilnikom o MTU. Trgovac i drugi prodavatelji koji sukladno ZT mogu svoje proizvode prodavati putem automata, dužni su nadležnom inspektoru osigurati podatak o stanju robe koja se prodaje putem automata, što podrazumijeva vođenje isprava u poslovnom sjedištu trgovca/prodavatelja o zaduženju, razduženju i cijeni robi koja je predmet prodaje. U slučaju prodaje hrane putem automata, potrebno je ispuniti i  uvjete sukladno propisima o hrani.  U smislu ZZP, prodajni automati smatraju se poslovnom prostorijom  trgovca⁴ što znači da je trgovac ili drugi prodavatelj koji obavlja prodaju robe putem prodajnog automata dužan pridržavati se obveza propisanih odredbama tog Zakona (istaknuti cijenu robe, obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora potrošača), a  roba koja se prodaje putem automata mora biti propisno označena.

Prodajni automati mogu biti stacionarnog tipa (stojeći, zidni) ili pokretni uređaji (stojeći, stolni), a uz uvjete propisane ZT  mogu se  postavljati na različitim mjestima kako bi bili što bliže potencijalnim kupcima: u prostorijama unutar poslovnih i drugih građevina (trgovačkih društava, ureda  državne uprave i lokalne samouprave, trgovačkih  centara, bolničkih, školskih, kulturnih i drugih ustanova, sportskih dvorana, prometnih terminala i dr.) i na otvorenim prostorima (ulicama, trgovima, parkovima, sportskim igralištima, mjestima održavanja prigodne prodaje i dr.).

 Putem prodajnih automata mogu se prodavati neprehrambena roba,  hrana i hrana za životinje koja je prikladna za takav način prodaje, osim one robe  čija je prodaja putem prodajnih automata  izričito zabranjena ili ograničena na prodaju u prodavaonicama.  Prodajni asortiman  neprehrambene robe najčešće  čine dječje igračke, suveniri, predmetni za osobnu higijenu i osobnu uporabu (pribor za brijanje, sapuni, šamponi, papirnate maramice i sl.). Od pretpakirane hrane najčešće se prodaju konditorski proizvodi (čokolade, bomboni, keksi, grickalice), žvakače gume, zapakirani sirevi i  sendviči, sladoledi, bezalkoholna pića, te voda, a od nepretpakirane hrane, konzumno (sirovo) mlijeko, biljna i/ili maslinova ulja i jaja.

Putem prodajnog automata ne smiju se prodavati duhanskih i srodnih proizvoda, uključujući bezdimne duhanske proizvode, biljne proizvode za pušenje, elektroničke cigarete,  spremnike za ponovno punjenje i uloške za jednokratnu uporabu⁵.  Jednako tako, putem prodajnog automata ne može se prodavati roba čija je prodaja ograničena na prodaju isključivo u specijaliziranim prodavaonicama (npr. oružje, streljiva, pirotehnička sredstva, lijekovi i medicinski proizvodi, sredstva za zaštitu bilja i opasne kemikalije). Po samoj naravi stvari, putem prodajnog automata ne prodaje se ni ona roba koja, zbog svojih dimenzija (obujma, dimenzija, mase, velike vrijednosti i sl.) nije prikladna za takvu prodaju (npr. strojevi, elektrotehnički proizvodi,  namještaj, građevni materijal, predmeti od zlata i sl.).

4.         TKO  I UZ KOJE UVJETE MOŽE OBAVLJATI PRODAJU ROBE PUTEM AUTOMATA

Prodaju robe putem prodajnih automata mogu obavljati samo trgovci, pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje proizvodne djelatnosti (u nastavku: registrirani proizvođači) i   OPG-ovi koji su u skladu s odredbama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu⁶ upisani u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava⁷.   Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivredna fizičke osobe koji radi stvaranja dohotka samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivredne i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova obitelji. Udruge, ustanove i druge neprofitne pravne osobe i druge pravne i fizičke osobe iz čl. 5.st.1. ZT ne mogu svoje proizvode prodavati putem automata.

 Trgovci putem automata mogu prodavati trgovačku robu, a registrirani proizvođači samo onu robu za čiju su proizvodnju registrirani. OPG može  obavljati prodaju samo onih poljoprivrednih proizvoda koji su proizvedeni na njihovom poljoprivrednom gospodarstvu.

Trgovci mogu obavljati prodaju robe putem automata uz uvjet da u odgovarajućem registru (trgovačko društvo u sudskom, a obrtnik u obrtnom registru)  imaju upisanu djelatnost sukladno  klasifikaciji djelatnosti 2007-NKD 2007 (Nar. nov., br. 58/07. i 72/07.) pod oznakom šifre razreda 49.99 - "Ostala trgovina na malo izvan prodavaonica, štandova i tržnica" (koja uključuje i prodaju pomoću prodajnih aparata) ili oznakom šifre skupine 47.9. - "Trgovina na malo izvan prodavaonica, štandova i tržnica" ili oznakom šifre odjeljka 47 - "Trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima". Ako je u odgovarajućem registru djelatnost trgovine upisana opisno pod oznakom * "kupnja i prodaja robe", tada ista obuhvaća i prodaju robe putem prodajnog automata

Registrirani proizvođači nisu dužni registrirati djelatnost trgovine na malo izvan prodavaonice - prodaja putem prodajnih automata, kao niti nositelj OPG-a jer pravo prodaje svojih proizvoda putem prodajnog automata stječu, registrirani proizvođači temeljem upisa proizvodne djelatnosti u odgovarajući registar (trgovačko društvo u sudski, a obrtnik u obrtni registar), a nositelj OPG-a temeljem upisa poljoprivredne djelatnosti u Upisnik OPG-ova.

Prodajni automat mora ispunjavati propisane minimalne tehničke uvjete, a u slučaju prodaje hrane i uvjete sukladno propisima o hrani što rješenjem, na zahtjev prodavatelja utvrđuje nadležno upravno tijelo. Osim u propisanim iznimkama, prije ishođenja rješenja ne smije se započeti s prodajom putem prodajnog aparata.

            Odredbom  čl. 39. st.1. Pravilnika o MTU propisano je da je  trgovac dužan za prodaju robe putem prodajnog automata osigurati odgovarajuće skladištenje robe koju prodaje odnosno nudi  izvan prodavaonice putem prodajnog automata i robom rukovati na način kojim se osigurava očuvanje njezine kakvoće. Iako to predmetnim Pravilnikom nije izrijekom propisano, smatramo da trgovac za isto skladište treba ishoditi rješenje nadležnog upravnog tijela o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih propisanih uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine na malo⁸.  Prema mišljenju autora ovog članka, obveza osiguranja odgovarajućeg skladištenja  primjenjuje se i na registriranog proizvođača kao i nositelja OPG-a koji obavljaju prodaju svoje proizvode putem prodajnog automata, osim obveze ishođenja rješenja (nisu dužni ishoditi rješenje nadležnog upravnog tijela o ispunjavanju propisanih uvjeta).

Kad je u pitanju prodaja pretpakirane ili nepretpakirane hrane putem prodajnih automata, subjekti u poslovanju s hranom (trgovci, registrirani proizvođači, OPG) koji hranu prodaju putem prodajnih automata, prije nego što otpočnu s prodajom hrane trebaju registrirati prodajni automat (upisati u Upisnik registriranih objekata u  poslovanju s hranom) ako se radi o hrani životinjskog (animalnog) podrijetla kod Ministarstva poljoprivrede, Uprave  za veterinarstvo i sigurnost hrane, a u slučaju ostale hrane,  registrirati (upisati u Upisnik registriranih subjekata i objekata) kod Ministarstva zdravstva. Automatu za prodaju poljoprivrednih proizvoda animalnog podrijetla iz primarne proizvodnje (mlijekomat, jajomat, siromat, uljemat) upisno tijelo izdaje evidencijski broj.

5. MINIMALNI TEHNIČKI I DRUGI UVJETI ZA PRODAJNE AUTOMATE

 5.1. Ispunjavanje minimalnih tehničkih uvjeta za prodajne automate

            Proces prodaje putem prodajnog automata obavlja  se sukladno tehničkim uvjetima i opremljenosti svakog prodajnog automata ovisno o prodajnom asortimanu. Tijekom prodaje, prodajni aparat mora biti u funkcionalnom (ispravnom) stanju, a  trgovac odnosno prodavatelj  koji prodaje robu putem prodajnih automata dužan pratiti i osigurati ispravno funkcioniranje automata. Površina (prostor) za pristup prodajnom automatu mora biti nesmetan i siguran te noću osvijetljen.

5.2. Ispunjavanje uvjeta sukladno propisima o hrani

            Prodajni automati za prodaju hrane trebaju ispunjavati dodatne zahtjeve propisane Pravilnikom o registraciji te  opće higijenske zahtjeve propisane Prilogom II, Poglavljem 3. Uredbe EZ 852/2004, a za prodaju hranu životinjskog (animalnog) podrijetla i higijenska pravila propisana Prilogom III, Odjeljkom IX, Poglavljem 1, Dijelovi I i II Uredbe EZ br. 853/2004.

 5.2.1. Opći higijenski zahtjevi za prodajne automate putem kojih se prodaje hrana

            Prodajni automata putem kojih se prodaje hrana moraju, koliko god je to izvedivo biti tako smješteni, izgrađeni, čišćeni i održavani da se spriječi opasnost od kontaminacije, posebno putem životinja ili štetnika. Površine koje dolaze u doticaj s hranom moraju biti u dobrom stanju i biti jednostavne za čišćenje i, prema potrebi, dezinfekciju. Stoga one moraju biti od glatkog, perivog i neotrovnog materijala, otpornog na koroziju, osim ako subjekti u poslovanju s hranom koji prodaju hranu putem prodajnih automata mogu dokazati veterinarskoj odnosno sanitarnoj inspekciji Državnog inspektorata tijekom provedbe inspekcijskog nadzora, da su drugi uporabljeni materijali primjereni. Subjekt koji prodaje hranu putem automata na raspolaganju  mora imati odgovarajuću opremu i/ili rješenja za održavanje i praćenje temperaturnih uvjeta prikladnih za hranu koja se nalazi u automatu, a sama hrana u prodajnom automatu mora biti smještena tako da se izbjegne opasnost od kontaminacije koliko god je to izvedivo.

5.2.2. Dodatna higijenska pravila za prodajne automate putem kojih se prodaje hrana životinjskog podrijetla iz primarne proizvodnje

Mljekomati moraju ispunjavati slijedeće dodatne zahtjeve: temperatura mlijeka u mljekomatu mora biti vidljivo istaknuta na ekranu (display-u); ako je primjenjivo, materijal za pakiranje mora biti u skladu s propisanim uvjetima za tu vrstu hrane; sirovo mlijeko u mljekomatu ne smije biti starije od 24 sata od mužnje; sirovo mlijeko prije otpreme s gospodarstva podrijetla mora biti ohlađeno na temperaturu od 6 – 8 °C; sirovo mlijeko u mljekomatu mora se održavati na temperaturi od 0 – 4 °C; sirovo mlijeko mora potjecati od vlastitih životinja s gospodarstva koje ima status stada krava, ovaca i/ili koza službeno slobodnog od bruceloze i tuberkuloze ili za druge vrste životinja izvršene mjere vezane za brucelozu i tuberkulozu sukladno posebnim propisima;  sirovo mlijeko koje nije prodano putem mljekomata može se koristiti za proizvodnju mliječnih proizvoda ili za hranu za životinje, na istom gospodarstvu sukladno posebnim propisima; spremnik koji se koristi za prijevoz sirovoga mlijeka, potrebno je nakon svake upotrebe očistiti i dezinficirati. Prodaju sirovog mlijeka na jednom automatu može obavljati samo jedan proizvođač mlijeka.

Jajmomati moraju ispunjavati slijedeće  dodatne zahtjeve: jaja koja se stavljaju na tržište putem jajomata moraju: se držati na ujednačenoj temperaturi, ne nižoj od 5 °C i ne višoj od 18 °C; biti čista i neoštećena; biti stavljena na tržište najkasnije 21. dana od dana nesenja; biti označena brojem farme. Subjekt u poslovanju s hranom koji putem prodajnog automata prodaje jaja mora  imati dostupne rezultate analiza na Salmonellu spp. u skladu s Nacionalnim programom kontrole salmoneloze u jatima konzumnih nesilica vrste Gallus Gallus u RH, a za jaja ostalih vrsta peradi, potrebno je najmanje 4 puta godišnje, u pravilnim razmacima, uzimati uzorke na Salmonellu spp. osim ako posebnim propisom nije određena drugačija učestalost.

6.         ISHOĐENJE RJEŠENJA O ISPUNJAVANJU PROPISANIH UVJETA

Zahtjev za izdavanje rješenja podnosi se upravnom tijelu  Grada Zagreba odnosno županije u čijem su djelokrugu obavljanja povjerenih poslova državne uprave u području gospodarstva, nadležnom prema mjestu postavljanja prodajnog automata (u nastavku: nadležno upravno tijelo). Uz zahtjev je  potrebno je priložiti dokaze o: upisu trgovca i registriranog proizvođača u odgovarajući registar;  dokaz o vlasništvu odnosno pravu korištenja prodajnog automata  (ugovor o prodaji, zakupu  i sl.) kao i  njegovo tehničkoj ispravnosti (certifikat, atest i sl.);  dokaz o pravu korištenja površine ili druge nekretnine (zgrade) ili prostorije odnosno prostora za postavljanje prodajnog automata (vlasnički list, ugovor o pravu korištenja i dr.); dokaz o uplaćenoj upravna pristojba u propisanom iznosu⁹.

Prodaja robe putem prodajnog automata ne smije se započeti obavljati prije nego što nadležno upravno tijelo izda rješenje da prodajni automat ispunjava propisane uvjete. Iznimno, rješenje o ispunjavanju propisanih uvjeta nije potrebno ishoditi za prodajni automat putem kojeg se prodaje roba za vrijeme  i na mjestu održavanja prigodne prodaje.

            Naime, odredbom čl. 38. st.2. Pravilnika o MTU propisano je da se roba na mjestu i za vrijeme održavanja prigodne prodaje može obavljati, pored prodajnih štandova i klupa i putem prodajnih  automata. Prigodna prodaja je prodaja je prodaja organizirana u sklopu održavanja sajmova, priredaba i izložbi na kojoj je dopuštena prodaja samo proizvoda (robe) koji su predmet i svrha organiziranja spomenutih manifestacija, a koja može trajati najduže do 60 dana u tijeku jedne kalendarske godine, neovisno o vremenu održavanja manifestacije

Novo rješenje nije potrebno ishoditi u slučaju nastavka obavljanja prodaje putem prodajnog automata za koji je prethodni prodavatelj ishodio rješenje, a u međuvremenu nije došlo do bitnih preinaka (promjena) prodajnog automata, bez obzira na protek vremena od izdavanja prethodnog rješenja do nastavka prodaje, uz uvjet da se ne radi o nastavku prodaje hrane (u tom slučaju potrebno je ishoditi novo rješenje).

7.         NA KOJIM SE MJESTIMA SMIJE PRODAVATI PUTEM AUTOMATA

Prodaja robe putem prodajnog  automata (pa i u slučaju prigodne prodaje) može se obavljati na javno-prometnim površinama (ulice, trgovi i sl.) samo na onim mjestima koja su za tu namjenu određena odlukom predstavničkog tijela grada ili općine, a na drugim površinama koje imaju pristup s javno-prometne površine (dvorišta i poljoprivredne površine, zgrade, prostorije  u vlasništvu ili posjedu fizičke ili pravne osobe) samo na onim mjestima za koja je (na zahtjev prodavatelja) predstavničko tijelo grada ili općine dalo odobrenje. U svrhu izdavanja odobrenja, uz zahtjev je potrebno priložiti i dokaz pravu na korištenju privatne površine za prodaju (zemljišno knjižni izvadak ili drugi dokaz o vlasništvu ili posjedovanju nekretnine, ugovor o zakupu, suglasnost o korištenju površine i sl.).

Ako predstavničko tijelo grada ili općine nije donijelo odluku o mjestima na kojima se može obavljati prodaja robe na malo na klupama i štandovima, putem kioska, prodajnog automata i prigodna, tada se prema mišljenju resornog ministarstva prodaja putem prodajnog automata na području dotičnog grada ili općine ne smije obavljati¹⁰.

            Prodaja putem automata može se obavljati i na mjestima i u vrijeme održavanja prigodne prodaje, pod kojom se smatra prodaja organizirana u sklopu održavanja sajmova, priredaba i izložbi, s time da se na prigodnoj prodaji smije obavljati prodaja samo onih proizvoda iz automata koji su predmet i svrha organiziranja spomenutih manifestacija, a prigodna prodaja može trajati najdulje do 60 dana tijekom jedne kalendarske godine.  I prigodna prodaja se može organizirati i obavljati na onim mjestima javno-prometne površine koja su u tu svrhu određena odlukom predstavničkog tijela JLS, a na drugoj površini na koju se pristupa s javno-prometne površine, samo na onom mjestu za koje je, na zahtjev organizatora prigodne priredbe, predstavničko tijelo JLS dalo odobrenje.

8.         KOJIH SE OBVEZA TREBA PRIDRŽAVATI PRI PRODAJI PUTEM PRODAJNIH AUTOMATA

Trgovac, registrirani proizvođač i nositelj OPG-a (u nastavku: trgovac)  prilikom obavljanja prodaje robe putem prodajnog automata dužni su  pridržavati se obveza propisanih odredbama ZT, ZZP, a u slučaju prodaje hrane putem automata i propisa o označavanju hrani kao i obveza propisanih drugim propisima. Sukladno  čl. 64. Općeg poreznog zakona¹¹ nije dužan osigurati ispostavljanje računa za robu prodaju putem automata, ali je dužan provesti postupak fiskalizacije  prometa u gotovini ostvarenog u trenutku prodaje robe putem prodajnog automata.  U nastavku dajemo prikaz najvažnijih obveza kojih su se prodavatelji  dužni pridržavati.

8.1.      Obveza isticanja propisanih oznaka i obavijesti

Na  vanjskoj strani prodajnog automata mora biti na vidljivom mjestu  istaknut natpis u kojem se navodi naziv tvrtke i  sjedište trgovca ili registriranog proizvođača odnosno naziv  OPG-a, uključujući sjedište gospodarstva te ime i prezime nositelja, kao i podatak za kontakt s prodavateljem (telefonski broj, e-mail adresa i tome sl.).  Na prodajnom  automatu potrebno je vidno i jasno istaknuti upute za njegovo korištenje (postupak kupnje odnosno odabira robe te način plaćanja), što se može učiniti opisno ili putem piktograma.

Na prodajnom automatu mora biti vidno, jasno i čitljivo istaknuta i obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora potrošača trgovcu i to obavezno putem pošte, elektroničke pošte i u poslovnim prostorima (sjedištu) trgovca, a može i putem drugih sredstava mrežne komunikacije koja omogućuju pohranu vremena i sadržaja komunikacije na trajnom mediju. Trgovac je  dužan bez odgađanja putem pošte, elektroničke pošte ili putem drugog sredstva mrežne komunikacije ako je putem tog sredstva omogućio podnošenje pisanog prigovora, potvrditi primitak pisanog prigovora te u roku od 15 dana od zaprimanja prigovora pisano odgovoriti potrošaču na prigovor, izjašnjavajući se u njemu o prihvaćanju ili ne prihvaćanju osnovanosti navoda u prigovoru. Trgovac je dužan voditi evidenciju o zaprimljenim prigovorima potrošača i čuvati prigovora najmanje godinu dana od dana  primitka pisanog prigovora.

Ako trgovac  prilikom prodaje putem automata  odobrava uvjete prodaje, dužan je iste vidno istaknuti na prodajnom automatu i pridržavati se istaknutih uvjeta.

Svaki prodajni automat odnosno samoposlužni uređaj koji podliježe obvezi provođenja postupka fiskalizacije prodaje (kada se plaćanje kupljene robe obavlja gotovinom, a iznimnom slanjem SMS poruka na za to predviđen broj) mora imati vidno istaknutu obavijest o fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja u slijedećem sadržaju: "POZOR! Prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom svaki samoposlužni uređaj mora provoditi fiskalizaciju prodaje putem samoposlužnog uređaja. Nefiskaliziranje prodaje putem samoposlužnog uređaja kažnjivo je po Zakonu. Ministarstvo financija Porezna uprava« te podatak o  ISU (Identifikator samoposlužnog uređaja)¹²  i oznaku poslovnog prostora.   Ovisno o poslovnoj potrebi, obveznik fiskalizacije može obavijest  prilagoditi na sebi podoban način uz uvjet da zadrži  propisani sadržaj, da je čitljiva i vidljiva te zaštićena od uništenja.

            Na mljekomatu moraju biti dostupne (istaknute) i slijedeće informacije:  opis proizvoda (»sirovo mlijeko«) i upozorenje o mogućem štetnom utjecaju na određene kategorije ljudi, s preporukom o toplinskoj obradi prije konzumacije;  ime, adresa i kontakt podaci proizvođača i evidencijski broj mljekomata s Izvoda iz Upisnika registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla; datum mužnje; datum i sat punjenja mljekomata; temperatura mlijeka vidljivo istaknuta na ekranu. Ostali prodajni automati putem kojih se prodaje hrana životinjskog podrijetla iz primarne proizvodnje (jajomat, siromat i dr.)  mora  imati vidno istaknuti evidencijski broj iz rješenja o  upisu u Upisnik registriranih objekata, a na automatu za prodaju nepretpakirane hrane podatak o sastojku koji izaziva alergije ili intoleranciju na hranu osim ako sam naziv hrane upućuje na alergeni odnosno intolerantni  sastojak  (npr. na mljekomatu nije potrebno isticati da isti sadrži alergeni sastojak mlijeko).

U slučaju neispravnost  prodajnog automata, potrebno je vidno istaknuti obavijest o tome na automatu¹³.

8.2.      Isticanje cijene

Trgovac mora javno, vidljivo i čitljivo istaknuti iznos maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda koju pruža, osim u slučaju proizvoda u rasutom stanju kada se ističe samo cijena za jedinicu mjere. Cijenu za jedinicu mjere nije potrebno isticati  ako je ona istovjetna s maloprodajnom cijenom proizvoda. Maloprodajna cijena je konačna cijena u službenoj valuti Republike Hrvatske za pojedini proizvod odnosno određenu količinu proizvoda, uključujući poreze i druga javna davanja. Cijena za jedinicu mjere je konačna cijena u službenoj valuti Republike Hrvatske, za jedan kilogram, jednu litru, jedan metar, jedan četvorni metar ili jedan kubni metar proizvoda ili neka druga jedinica količine koja se općenito ili uobičajeno koristi kod prodaje proizvoda na području Republike Hrvatske, a koja uključuje poreze i druga javna davanja. Cijena se ističe u kunama (oznaka "kn"), a uz to se može isticati i u drugoj (stranoj) valuti (npr. EUR, USD, GB i dr.), u kom slučaju je za potrošača mjerodavna cijena istaknuta u kunama. Cijena se ističe ili na proizvodu ili na  prodajnom mjestu (npr. na polici u prodajnom automatu na kojoj su izloženi proizvodi koji se prodaju putem automata), a može se istaknuti i u vidu cjenika istaknutog na prodajnom automatu i to uz naziv proizvoda na koji se cijena odnosi. Osim te cijene, ne smiju se isticati druge cijene, osim u slučaju posebnih oblika prodaja i odobravanju popusta za određenu robu ili skupinu roba, kada se ističe  (niža) cijena važeća  tijekom trajanja posebnih oblika prodaje i najniža cijena koja se primjenjivala za istu robu u  razdoblja od 30 dana prije provođenja  posebnog oblika prodaje. Posebni oblici prodaje su akcijska prodaja¹⁴,  prodaja robe na ljetnom i zimskom sezonskom sniženju¹⁵, rasprodaja¹⁶,  prodaja robe s greškom¹⁷ i prodaja robe sa skorim istekom roka trajanja¹⁸ kao i prodaja pod drugim nazivom ako se roba obuhvaćena takvom prodajom prodaje  po nižim cijenama od cijena iste robe u redovnoj prodaji.

8.3.      Označavanje robe

Sva roba  koja se prodaju putem automata mora biti jasno, vidljivo i čitljivo, na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom (uz to može i na drugim jezicima u istovjetnom sadržaju)  označena propisanim podacima i oznakama i na propisani način:  pretpakirana roba - na samom proizvodu, njegovoj ambalaži ili privjesnici;  a nepretpakirana roba - na prodajnom automatu. Ako nije posebnim propisom određen sadržaj označavanja, roba mora biti označena sukladno čl. 6. ZZP i to, najmanje podacima o:  osnovnom obilježju robe u mjeri koja je potrebna da bi

 obilježja po potrebi te naziv i sjedište proizvođača ili uvoznika koji ima sjedište na području Europske unije. Ako je za pojedinu robu propisano označavanje ili dodatno označavanje tada ista mora biti označena sukladno tom propisu. Primjerice, dodatno označavanje neprehrambene robe propisano je za predmete  opće uporabe (igračke, kozmetička sredstva, sredstva koja dolaze u dodir s kožom) i hranu¹⁹.

8.4.      Vođenje propisanih isprava i evidencija      

Prodavatelji su dužni, sukladno čl. 16. ZoT za robu koju prodaju putem prodajnog automata u svom sjedištu osigurati podatke o  stanju robe za prodajni automat na temelju pisanih isprava ili elektroničkog zapisa o nastalom poslovnom događaja (nabavi, prodaji, cijeni). Isprava mora sadržavati najmanje podatke o:  imenu ili nazivu dobavljača, broju i nadnevku isprave o zaduženju ili razduženju robe;  nazivu, mjernoj jedinici i količini robe;  prodajnoj cijeni robe;  promjeni prodajne cijene robe. Registrirani proizvođači i nositelji OPG-a sačinjavaju zaduženje za vlastitu robu u koju upisuju podatke o zaduženju i razduženju robe te njenoj cijeni. Pored navedenog, a sukladno posebnim propisima kojima se uređuje OPG, nositelj tog gospodarstva dužan je na razini godine voditi i "Evidenciju o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda"²⁰  te istu do 15. svibnja tekuće godine za proteklu godinu, putem AGRONET sustava dostaviti Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prema  uputama za vođenje evidencija koje su dostupne na mrežnoj stranici Agencije.²¹ 

9. ZAKLJUČAK

Iako je asortiman prodaje robe koja se može prodavati putem prodajnih automata, zbog niskih troškova poslovanja i mogućnosti postavljanja automata na mjestima koja su pristupačna velikom broju potrošača te neograničenom vremenu prodaje, sve više trgovaca, ali i drugih prodavatelja koji u skladu s odredbama Zakona o trgovini smiju svoje proizvode prodavati putem automata, odlučuje se na ovaj način obavljanja trgovine na malo.  U ovom članku nastojali smo ukazati na propise kojima se propisuju uvjeti uz koje trgovci i drugi prodavatelji mogu svoje proizvode prodavati putem automata, kao i na one odredbe zakona kojima su propisane obveze i zabrane kojih se tom prilikom moraju pridržavati

Darko Marečić, dipl iur

[^ 1] Npr. Kl. 011-01/18-01/76., Ur.br.: 529-06-18-2 od 12.2.2018.; (Kl. 334-07/15-06/51., Ur.br.: 529-06-15-2 od 29.4.2015; Kl. 011-03/14-02/142., Ur.br. 529-06-14-2 od 14.7.2014.); Kl. 335-02/06-01/12.,Ur.br. 530-14-06-02 od 24.2.2006.).

[^ 2] Mišljenje Ministarstva turizma Kl. 335-01/12-01/33., Ur.br. 529-06-12-02 od 7.9.2012.

[^ 3] Prodajni objekt je prodavaonica u kojoj se obavlja djelatnost trgovine na malo, skladište u kojem se obavlja djelatnost trgovine na veliko i na malo, tržnica na veliko i tržnica na malo i drugi oblici prodaje robe izvan prodavaonica: prodajna klupa i štand, kiosk, pokretno vozilo i prodajni automat. 

[^ 4] Poslovne prostorije jesu prodajni prostor u nekretnini u kojem trgovac trajno obavlja svoju djelatnost  (npr. prodavaonica, skladište, tržnica), odnosno prodajni prostor u pokretnini u kojem trgovac uobičajeno obavlja svoju djelatnost (npr. prodajna klupa ili štand, kiosk, pokretno vozilo, prodajni automat.

[^ 5] Čl. 23. Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda (Nar. nov., br. 45/17. i 114/18.)

[^ 6] Nar. nov., br. 29/18. i 32/19.

[^ 7] Uvjeti i postupak upisa u Upisnik OPG-ova propisan je Pravilnikom o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (Nar. nov., br. 62/19.).

[^ 8] Isto je stajalište izraženo u mišljenje Državnog inspektorata kl. 336-01/09-01/404., Ur.br. 556-07/01-09-01 od 18.6.2009.

[^ 9] Za rješenje o utvrđivanju propisanih uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine  uvjeta naplaćuje se upravna pristojba sukladno Tar. br. 18. toč.3. Uredbe o Tarifi upravnih pristojbi (Nar. nov., br. 92/21., 93/21.-ispr. i 95/21.-ispr.), a sukladno čl. 31. Zakona o upravnim pristojbama (Nar. nov., br. 115/16.) - za prodajne objekte u kojima se obavlja djelatnost trgovine izvan prodavaonica - 50,00 kn.

[^ 10] Mišljenje Ministarstva gospodarstva Kl. 330-01/15-01/25., Ur.br. 526-05-01/1-15-02 od 28. 2015.

[^ 11] Nar. nov., br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/120. i 42/20

[^ 12] ISU  dodjeljuje Ministarstvo financija, Porezna uprava, a sastoji se od 9 znamenaka i jedinstven je za svaki uređaj. Oznaku poslovnog prostora tog samouslužnog uređaja  određuje obveznik fiskalizacije.

[^ 13] Čl. 43. Posebnih uzanci u trgovini na malo (Nar. nov., br. 16/95.)

[^ 14] Akcijska prodaja je prodaja određene robe po cijeni koja je niža  od cijene te robe u redovnoj prodaji.

[^ 15]  Sezonsko sniženje je prodaja robe po sniženoj cijeni nakon proteka sezone, a provode se dva puta godišnje i to kao zimsko sezonsko sniženje (započinje od 27.12.) i ljetno sezonsko sniženje (započinje od 1.7.). Sezonsko sniženje može trajati najdulje 60 dana od datuma početka svakog sezonskog sniženja (nakon isteka tog razdoblja, roba se do isteka zalihe može prodavati po sniženoj cijeni, ali ne i oglašavati kao sezonsko sniženje).

[^ 16] Rasprodaja je prodaja  robe po nižoj cijeni u slučaju prestanka poslovanja trgovca, prestanka poslovanja u dosadašnjim poslovnim prostorijama (prodajnom automatu), prestanka prodaje određene robe iz predmeta poslovanja trgovca i kada je poslovanje trgovca ozbiljno ugroženo. Iako to ne dolazi u obzir kod prodaje robe putem automata, ZZP kao razlog rasprodaje navodi obavljanje  složenih građevinskih radova unutar ili na poslovnim prostorijama trgovca).

[^ 17] Ako trgovac prodaje robu koja ima grešku, mora jasno, vidljivo i čitljivo označiti na robi ili na prodajnom mjestu (automatu) da je riječ o prodaji robe s greškom te upoznati potrošača u čemu se greška sastoji (npr. istaknutom obavijesti o tome na prodajnom automatu ili na mjestu gdje su izloženi takvi proizvodi).

[^ 18] Roba koja se prodaje po nižoj cijeni od cijene u redovnoj prodaji jer joj istječe rok  uporabe (najčešće je to hrana), mora imati dodatno jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti  krajnji rok uporabe (o tome istaknuti obavijest na automatu ili na mjestu gdje su izloženi proizvodi).

[^ 19] Označavanje kozmetičkih proizvoda dodatno je propisano Uredbom (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 30.11.2009. o kozmetičkim proizvodima, a igračaka Pravilnikom o sigurnosti igračaka (Nar. nov., br. 84/14., 38/15., 35/17., 50/17. i 60/19.). Pretpakirana hrana označava se općim podacima propisanim Uredbom (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25.10. 2011. o informiranju potrošača o hrani, a nepretpakirana hrana sukladno Pravilniku o informiranju potrošača o nepretpakiranoj hrani (Nar. nov., br. 144/14., 64/20. i 144/20.), a pojedine kategorije hrane i dodatnim podacima propisanim pravilnicima i EU uredbama kojima se propisuje označavanje, kvaliteta i tržišni standardi pojedine hrane.

[^ 20] Obrazac Evidencija otisnut je u Prilogu 7. Pravilnika o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (Nar. nov., br. 62/19.).

[^ 21] https://www.apprrr.hr/upisnik-poljoprivrednika