Poduzetnik je u ispunjavanju svojih obveza iz tajnog društva dužan postupati s pažnjom koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajućoj vrsti obveznih odnosa, odnosno pažnjom dobrog gospodarstvenika.

Pojam tajnog društva

Tajno društvo nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni član) ulaže neku imovinsku vrijednost u poduzeće druge osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga stječe pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika.

Tajni član je ugovorna strana koja daje ulog u društvo. Naime, tajno društvo može imati jednog, ili više tajnih članova.

Ulog tajnoga člana ulazi u imovinu poduzetnika, s tim da se taj ulog tajnoga člana može sastojati u novcu, stvarima i pravima čija se vrijednost može izraziti u novcu.

Treba istaknuti da tajno društvo nije pravna osoba i nema tvrtku. U tvrtku poduzetnika ne mogu se unijeti ime ni tvrtka tajnoga člana.

Iz navedenoga proizlazi da se tajni član ne upisuje u sudski registar ili Registar stvarnih vlasnika.

Obveza dostavljanja ugovora poreznom tijelu

Zakonom je propisana obveza dostavljanja ugovora o osnivanju tajnog društva poreznom tijelu. Shodno tome, u slučaju da je javni bilježnik sudjelovao u sastavljanju, potvrdi ili ovjeri ugovora o osnivanju tajnog društva, dužan je bez odgađanja dostaviti jedan primjerak ugovora nadležnoj ispostavi Ministarstva financija-Porezne uprave prema sjedištu poduzetnika. S druge strane, ako u sastavljanju, potvrdi ili ovjeri nije sudjelovao javni bilježnik, tada je poduzetnik dužan taj ugovor dostaviti nadležnoj ispostavi Ministarstva financija-Porezne uprave u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora.

Odnosi između poduzetnika i tajnoga člana

Odnosi između poduzetnika i tajnoga člana uređuje se ugovorom. No, podredno se na odnose između poduzetnika i tajnoga člana društva primjenjuju propisi kojima se uređuju obvezni odnosi o ortaštvu (Zakon o obveznim odnosima, odredbe o ortaštvu) i to samo ako ti odnosi nisu uređeni ugovorom i odredbama Glave III. o tajnom društvu, to jest člancima 148.-157. Zakona o trgovačkim društvima.

Tajni član ne može sklapati pravne poslove s trećim osobama u ime i za račun tajnog društva, nema pravo voditi poslove tajnog društva, te ne može svoj udio prenijeti na treću osobu bez znanja poduzetnika. Stoga je odgovornost tajnog člana prema trećim osobama isključena.

Naime, u pravnom prometu prema trećima, nastupa samo poduzetnik, a koji je isključivi nositelj svih prava i obveza iz poslovanja tajnoga društva.

Većina odredbi Zakona o trgovačkim društvima (u nastavku teksta: Zakon) kojima se regulira tajno društvo je dispozitivne naravi, što znači da poduzetnik i tajni član mogu svoje odnose ugovorom urediti i drugačije od propisanih zakonskih normi. Naravno, pri tome se mora paziti da ugovor o tajnom društvu zadrži pravna obilježja ugovora o osnivanju tajnog društva. Naime, često u praksi dolazi do miješanja ugovora o tajnom društvu s nekim drugim ugovorom obveznog prava kao što je npr. ugovor o zajmu. Ako se tajnog člana koji se obvezuje dati ulog u novcu u poduzeće poduzetnika isključi iz podjele dobiti tada se ne radi o ugovoru o osnivanju tajnog društva nego o ugovoru o zajmu.

Pravo nadzora tajnoga člana

S obzirom da tajni član nema pravo voditi poslove društva, Zakonom mu je radi zaštite njegovih interesa zajamčeno pravo nadzora nad poslovanjem poduzetnika. U tom pogledu tajni član ima pravo zahtijevati da mu se preda prijepis godišnjih financijskih izvješća radi provjere njihove ispravnosti, te da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne knjige i daju potrebna razjašnjenja.

Kada za to postoji opravdani razlog, sud će na zahtjev tajnoga člana u svako doba naložiti poduzetniku da tajnome članu priopći financijska izvješća društva u pisanom obliku, te da mu daje druga razjašnjenja i omogući uvid u poslovne knjige društva i u druge isprave.

Navedena prava tajnoga člana ne mogu se ugovorom isključiti niti ograničiti.

Za sporove nastale u vezi provedbe navedene zakonske norme, nadležan je trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište društva (poduzetnika) upisano u sudskom registru, pri čemu odlučuje u izvanparničnom postupku. Taj postupak je hitan, s tim da je rok za žalbu osam dana. Sud drugog stupnja dužan je odlučiti o žalbi u roku od trideset dana.

Treba skrenuti pažnju na to da tajni član nema posebnih prava koja članu javnog trgovačkog društva pripadaju na temelju članka 84. Zakona. Naime, iz članka 84. Zakona proizlazi da se svaki član može pa i kada je isključen od vođenja poslova društva, osobno obavijestiti o poslovima društva, pregledati knjige i obaviti uvid u dokumentaciju, te za sebe sastaviti godišnja financijska izvješća.

Ta prava se ne mogu isključiti ni ograničiti, ako postoji razlog za pretpostavku da se poslovi društva ne vode pošteno ni uredno.

Udio tajnog člana u dobiti i gubitku

Udio tajnoga člana u dobiti i u gubitku iskazanom poslovanjem poduzetnikovog poduzeća određuje se ugovorom o osnivanju tajnog društva. Ako udio tajnoga člana u dobiti i u gubitku nije određen ugovorom, tada će se smatrati da je ugovoren udio koji je primjeren konkretnim okolnostima.

Ugovorom o tajnome društvu može se isključiti obveza tajnoga člana da snosi gubitak iskazan poslovanjem poduzetnikovog poduzeća. S druge strane, ugovorom se ne može isključiti pravo tajnoga člana na udio u dobiti poduzetnika. No, ugovorom se to pravo može ograničiti. Npr. ugovornim odredbama na osnovu kojih je tajni član isključen iz dobiti stečene temeljem određenih poslova… Bez obzira što se to pravo može ograničiti, tajnog člana se ne može u potpunosti isključiti od stjecanja dobiti, jer se tako zapravo gubi zapravo sami smisao osnivanja tajnog društva.

U slučaju da nije što drugo ugovoreno, tajni član istim udjelom sudjeluje i u gubitku i u dobiti ostvarenoj poslovanjem poduzetnikovog poduzeća. Što bi značilo da se ugovorom o osnivanju tajnog društva može odrediti i da tajni član sudjeluje u različitim udjelima (postotku) u dobiti i gubitku u odnosu na njegov ulog. Ako takav način nije posebno definiran ugovornim odredbama tada se primjenjuje potonje pravilo.

Račun dobiti i gubitka

Na kraju poslovne godine utvrđuje se dobit ili gubitak poduzetnikovog poduzeća, te se tajnome članu isplaćuje njegov udio u dobiti. Tajni član nije dužan vratiti primljenu dobit radi kasnijih gubitaka poduzeća poduzetnika.

Tajni član sudjeluje u gubitku poduzetnikovog poduzeća samo do iznosa uplaćenoga uloga, odnosno do visine uloga koji se obvezao uplatiti temeljem ugovora o tajnome društvu. Za iznos gubitka iskazanog poslovanjem društva smanjuje se ulog tajnoga člana.

Naime, u slučaju gubitka iskazanoga u poslovanju poduzetnikovog poduzeća, tajni član nije dužan vratiti dobit koja mu je ranije bila isplaćena, ali će se njegov udio u dobiti pripisati njegovome ulogu ako je taj zbog gubitka bio smanjen, i to sve dok se ne dosegne iznos koji se tajni član obvezao uplatiti kao ulog u tajno društvo. Ako nije drugačije ugovoreno, iznosi obračunate dobiti koje tajni član nije naplatio ne povećavaju njegov ulog preko iznosa koji se obvezao uplatiti na temelju ugovora o tajnome društvu.

Slučajevi prestanka društva

Razlozi za prestanak tajnog društva taksativno su navedeni u članku 154. Zakona, odnosno to su sljedeći razlozi:

•             protekom vremena na koji je sklopljen ugovor o tajnome društvu

•             ostvarivanje cilja zbog kojega je sklopljen ugovor o tajnome društvu ili ako ostvarivanje toga cilja postane nemoguće, bez obzira na to je li ugovor sklopljen na određeno ili na neodređeno vrijeme

•             smrt ili prestanak poduzetnika koji je pravna osoba

•             ako poduzetnik prestane obavljati gospodarsku djelatnost

•             otvaranje stečajnog postupka nad poduzetnikom ili nad tajnim članom

Treba naglasiti da u navedenim slučajevima dolazi do prestanka tajnoga društva po sili zakona, osim ako je nešto drugo predviđeno ugovorom, što znači da se ugovorom o osnivanju tajnog društva mogu odrediti i drugi razlozi za prestanak tog ugovora.

Smrt tajnoga člana ne dovodi do prestanka tajnog društva.

U slučaju prestanka društva, poduzetnik i tajni član sastaviti će obračun, te će poduzetnik tajnome članu isplatiti njegov ulog zajedno s pripadajućom, a još neisplaćenom dobiti.

Obračun se sastavlja u svim slučajevima, osim ako društvo prestaje otvaranjem stečaja nad imovinom poduzetnika. Za obračun je mjerodavan trenutak kada je nastao razlog za prestanak društva, a ne kada je u slučaju spora odluka suda postala pravomoćna. Međutim, to se neće odnositi na slučaj u kojem je tajni član dao otkaz putem suda iz važnog razloga određenog člankom 155. st. 2. Zakona. U tom slučaju je trenutak pravomoćnosti sudske odluke mjerodavna činjenica za prestanak tajnog društva.

Ako ulog tajnoga člana nije bio uplaćen u cjelini ili ako je bio smanjen zbog gubitka društva, tajnome članu isplatiti će se dobit u dijelu u kojemu prelazi iznos uloga na koji se tajni član obvezao ugovorom o tajnome društvu. Ulog i udio u dobiti tajnome članu isplaćuju se u novcu, izuzev ako ugovorom o tajnome društvu nije što drugo određeno.

Poslovi koji nisu bili dovršeni u času prestanka društva, dovršiti će se u skladu s ugovorom o tajnome društvu i relevantnim odredbama Zakona.

Prava tajnoga člana u slučaju stečaja poduzetnika

U slučaju stečaja poduzetnika, tajni član društva ima u pogledu prava na povrat svojeg uloga položaj stečajnog vjerovnika, ali samo u odnosu na onaj dio uloga koji prelazi iznos njegovoga udjela u gubitku. Tajni član dužan je u stečajnu masu uplatiti ulog na koji se obvezao ugovorom, ali samo u dijelu u kojemu ga već nije uplatio i u dijelu u kojemu sudjeluje u snošenju gubitka iskazanoga poslovanjem poduzetnikovog poduzeća.

Otkaz ugovora

Na otkaz ugovora o tajnome društvu primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o trgovačkim društvima, odnosno članak 98., 100. i 101.

Otkaz člana

Svaki član društva može bez otkaznoga roka otkazati ugovor o tajnome društvu i kada je on sklopljen na određeno vrijeme, ako za to postoji važan razlog. Ništetna je odredba ugovora kojom se isključuje ovo pravo članova društva.

Ako je društvo osnovano na neodređeno vrijeme, svaki član društva može otkazati društveni ugovor samo s posljednjim danom poslovne godine uz otkazni rok od najmanje šest mjeseci koji mora isteći do toga dana.

Svaki sporazum kojim se isključuje pravo člana društva da otkaže ugovor ili kojim mu se otežava to pravo je ništetan.

Prešutno nastavljanje društva

Na društvo koje se osnuje tako da traje za vrijeme trajanja života nekoga od članova ili na određeno vrijeme pa prešutno nastavi s radom, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 98. i 99. Zakona.

Iz članka 99. Zakona proizlazi da će sud po tužbi nekoga od članova društva ako za to postoji važan razlog, donijeti odluku da društvo prestane prije isteka vremena za koje je osnovano, odnosno ako vrijeme njegovog trajanja nije određeno, da ono prestane i bez otkaza.

Važan razlog naročito će postojati ako koji od drugih članova društva s nakanom ili grubom nepažnjom povrijedi neku svoju bitnu obvezu ili ako ispunjenje takve obveze ili svrhe društva postane nemoguće ili se ta svrha već postigne.

Ništetan će biti sporazum kojim se isključuje ili protivno navedenom ograničava pravo člana da tužbom zahtijeva prestanak društva. Tužba se mora podići protiv svih ostalih članova društva isključivo kod nadležnog trgovačkog suda na čijem se području nalazi sjedište društva upisano u sudskom registru.

Otkaz vjerovnika člana društvu zbog tražbina prema članu

Vjerovnik člana društva koji u posljednjih šest mjeseci bezuspješno pokuša provesti ovrhu nad pokretnom imovinom člana društva i na temelju ovršne isprave zaplijeni njegov udio u društvu i prenese zahtjev za isplatom onoga što bi članu pripalo iz društva nakon što ono prestane, može otkazati društveni ugovor šest mjeseci prije kraja poslovne godine, bez obzira na to je li društvo osnovano na određeno ili na neodređeno vrijeme. Vjerovnik može od društva zahtijevati samo ono što bi članu pripalo nakon prestanka društva.

Primjena odredbi Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

Sklapanje ugovora o osnivanju tajnog društva zabranjeno je politički izloženim osobama u smislu Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Naime, pod politički izloženom osobom smatra se svaka fizička osoba koja djeluje ili je u proteklih najmanje 12 mjeseci djelovala na istaknutoj javnoj dužnosti u državi članici ili trećoj državi, uključujući i članove njezine uže obitelji i osobe za koje je poznato da su bliski suradnici politički izložene osobe.

Fizičke osobe koje djeluju ili su djelovale na istaknutoj javnoj dužnosti su: predsjednici država, predsjednici vlada, ministri i njihovi zamjenici, odnosno državni tajnici, te pomoćnici ministara, izabrani članovi zakonodavnih tijela, članovi upravnih tijela političkih stranaka, suci vrhovnih ili ustavnih sudova ili drugi visoki pravosudni dužnosnici protiv čijih odluka, osim u iznimnim slučajevima, nije moguće koristiti pravne lijekove, suci revizorskih sudova, članovi savjeta središnjih banaka, veleposlanici, otpravnici poslova i visoki časnici oružanih snaga, članovi upravnih i nadzornih odbora pravnih osoba koje su u vlasništvu ili većinskom vlasništvu države, te osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije, direktori, zamjenici direktora, članovi odbora i osobe koje obavljaju jednakovrijedne funkcije u međunarodnoj organizaciji, općinski načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamjenici izabrani na temelju zakona kojim se uređuju lokalni izbori u Republici Hrvatskoj, odnosno Zakona o lokalnim izborima.

Pod članovima obitelji politički izložene osobe smatraju se sljedeći članovi: bračni drug ili osoba s kojom je politički izložena osoba u izvanbračnoj zajednici, te osoba s kojom je politički izložena osoba u životnom partnerstvu ili osoba s kojom je politički izložena osoba u neformalnom životnom partnerstvu, djeca i njihovi bračni drugovi ili osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u izvanbračnoj zajednici, te osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u životnom partnerstvu ili osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u neformalnom životnom partnerstvu, te roditelji politički izložene osobe.

Dok se bliskim suradnikom politički izložene osobe smatra svaka fizička osoba:

•             za koju je poznato da ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnom osobom ili pravnim uređenjem ili bilo koje druge bliske poslovne odnose s politički izloženom osobom ili

•             koja je jedini stvarni vlasnik pravne osobe ili pravnoga uređenja za koje je poznato da su osnovani za dobrobit politički izložene osobe

Ažurirani popis istaknutih javnih dužnosti Ured za sprječavanje pranja novca objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

Bernard Iljazović

(^ 1) Zakon o trgovačkim društvima, NN, br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19.
(^ 2) Zakon o obveznim odnosima, NN, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21.
(^ 3) Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, NN, br. 108/17, 39/19.