Ukratko o nastanku i razvoju Jadrolinije d.d.

Sada već davne 1922. godine, na poticaj države te kao uvjet za dobivanje subvencije, parobrodarska društva Jadranska plovidba (Sušak), Dioničko parobrodarsko društvo Oceania (Trst), Austro-Hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice (Punat), Obalna paroplovitba društvo s.o.j. (Dubrovnik), Parobrodarsko društvo na dionice (Split) i Hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice (Senj) udružila su se u Jadransku plovidbu d.d. u Sušaku.

Novo poduzeće tada je imalo 79 brodova, a 17 godina kasnije, 1939. godine, 55 brodova. I nakon spajanja plovidbeni se red sporo uspostavljao jer je dio obale još uvijek bio pod okupacijom Italije. Tako ni 1923. godine parobrodi ne odlaze iz Sušaka, nego iz Bakra koji je preko Škrljeva bio povezan željeznicom sa Zagrebom.

Iz Bakra su 1. lipnja 1923. godine uspostavljene prve redovite brodske pruge, a od 1924. godine promet na hrvatskom dijelu Jadrana podijeljen je na četiri okružja: Sušačko, Šibensko, Splitsko i Dubrovačko. Iz Bakra su kretale i dvije brze pruge za Dalmaciju: Bakar – Kotor i Bakar – Metković koje su prometovale dvaput na tjedan.

Nakon 1924. godine Jadranska plovidba uvela je i četiri uzduž obalne tjedne pruge namijenjene pretežito turistima koji su se nakon prvog svjetskog rata počeli vraćati na Jadran: Sušak – Kotor, Sušak – Metković, Split – Dubrovnik i putničko teretna pruga Sušak – Kotor. Izvan države parobrodi su prometovali na prugama: Sušak – Patras (jednom tjedno), Sušak – Trst – Pirej – Solun (dvaput na tjedan) i Metković – Trst (jednom na tjedan).

Jadrolinija d.d. je jedna od najstarijih hrvatskih tvrtki koja se bavi pomorskim prijevozom. Pravno gledano, Jadrolinija kao Jadranska linijska plovidba, osnovana je 20. siječnja 1947. godine u Rijeci, a nasljednica je Jadranske plovidbe d.d., dijela Dubrovačke plovidbe i ostatka Zetske plovidbe. Predratna je Jadranska plovidba isto tako nastala udruživanjem brodara male obalne plovidbe nakon propasti austrougarskog carstva, a ti su prethodni brodari nastali nekim drugim udruživanjem, i tako unazad sve do 1872. godine.

Upravo te godine (1872.) na inicijativu Senjskog brodarskog društva naručen je u Rijeci u Stabilimento tecnico (tadašnja tvornica torpeda, a kasnije Torpedo) parobrod Hrvat. Brod je porinut u more 13. srpnja iste godine i već je 4. rujna obavio probnu vožnju od Rijeke do Senja. Odmah nakon toga brod Hrvat uspostavlja redovitu liniju između Senja i Rijeke i tiče luke Novi, Selce, Crikvenica, Voz, Kraljevica i Bakar.

I prije 1872. godine postojali su pokušaji prijevozničkog i izletničkog brodarskog poslovanja (Lloydove pruge i izleti - Arciduco Lodovico 1837. pruga Trst – Dubrovnik – Kotor s pristajanjem u Rijeci i pruga za Rijeku, izleti u Bakar, Krk 1845. i 1846. godine itd.).

U vremenu od 1902. do 1908. godine osnovano je niz brodarskih društava: Hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice Senj, Krčko parobrodarsko društvo u Šilu, Austro-hrvatsko parobrodarsko društvo na dionice u Puntu i još niz malih brodarskih društava. Istovremeno i na srednjem i južnom Jadranu osnivala su se i udruživala parobrodarska društva, od kojih je značajno udruživanje u društvo Dalmatiju te posebno važan razvoj Dubrovačke parobrodarske plovidbe, Bokeške plovidbe i drugih malih brodara.

Raspadom Austro-Ugarske, a nakon dugogodišnjih pregovora, svi brodari raznih društava su podijeljeni i od te mase brodova formirane su brodarske tvrtke u novoosnovanim državama.

Tako je došlo do udruživanja Jadranske plovidbe (bivša Ungaro-Croata), Dalmatije, Austro-hrvatskog parobrodarskog društva, Obalne paroplovidbe (Dubrovnik), Hrvatskog parobrodarskog društva (Senj) i Oceanije iz Trsta u Jadransku plovidbu d.d. Sušak 1922. godine. Jadranska plovidba d.d. obavljala je sa svojih 70-ak brodova prijevoz putnika i robe na jadranskim linijama te za Albaniju, Grčku i Levant.

Usprkos velikim teškoćama prouzročenim 2. svjetskim ratom ratom, parobrodi Jadranske plovidbe “Predsjednik Kopajtić” i “Srbin” održavali su, sve do napada na Jugoslaviju, redovne linije između naših, talijanskih, albanskih, grčkih i crnomorskih luka. Uz opasnosti koje su prijetile od podmornica, ratnih zrakoplova i podmorskih mina, ti su brodovi često presretani i zaustavljani, a znalo se dogoditi da ih se odvelo i na Maltu pod sumnjom ratnog šverca.

Ostanak u hrvatskim lukama bio je koban za parobrode, “Karadorđa” i “Prestolonaslednika Petra”, koji su 2. travnja 1941. godine, dakle prije napada na Jugoslaviju, naišli na mine i potonuli kod otoka Zlarina. Do njihova je potapanja došlo zbog toga "što nisu bili obaviješteni o položenim minama".

U to vrijeme ostali brodovi Jadranske plovidbe, koji su se nalazili u sušačkoj luci i po mnogim uvalama Hrvatskoga primorja, bili su evakuirani u uvalu Šilo na otoku Krku. Tu su se našli parobrodi Zagreb, Beograd, Topola, Knin, Lav, Slavija i Triglav. Njima su noću 5. travnja otvoreni podvodni ventili, te su sljedećeg dana legli na plitko dno. Do takve je naredbe Pomorske obalne komande sektora Selce došlo zbog pomutnje nastale brzim razvojem ratnih prilika. Uslijedio je rat i talijanska okupacija hrvatske obale.

Tijekom Drugog svjetskog rata stradali su manji brodovi, a 1947. godine svim preostalim brodovima upravljala je Direkcija pomorske plovidbe sa sjedištem u Splitu, sve do 20. siječnja 1947. kad je u Rijeci osnovano novo brodarsko poduzeće – Jadranska linijska plovidba. Nova tvrtka započinje svoje djelovanje sa starim brodovima, obnavlja oštećene i potopljene brodove, a tek 1952. godine dolaze novi brodovi iz naših brodogradilišta.

Prve nove brodove je isporučilo brodogradilište u Puli, a nakon njega Split. Pri osnivanju, poduzeće je dobilo na upravljanje 41 brod, ali je kraj prve godine svog poslovanja dočekalo s 29 brodova male obalne plovidbe. Starosna struktura tih brodova je bila jako nepovoljna. Najnoviji brodovi tada su bili Bakar, Rab i Šipan, izgrađeni 1931. godine te Kotor 1938. godine. Svi ostali potjecali su još iz Austro-Ugarske, građeni od 1891. (Trogir) do 1914. godine (Kupari). Zbog toga se kontinuitet Jadrolinije može promatrati i istraživati samo u kontekstu razvoja obalne linijske plovidbe i to od 1872. godine do danas.

U periodu od 1952. do 1960. godine realizirane su velike narudžbe novih brodova i obnove starih. Tako je 1958. Jadrolinija raspolagala sa 65 uglavnom klasičnih brodova, što je donekle i posljedica tradicionalnih shvaćanja u vezi s tipovima broda i organizacijom sustava linijske mreže.

Početkom 60-ih godina uvode se u promet trajekti. Prvi trajekt Bodulka, uveden u promet 1. siječnja 1963. godine, otvorio je novo poglavlje u povijesti Jadrolinije jer su stari i dotrajali brodovi zamijenjeni modernijim načinom prijevoza, a počinje i uspostavljanje međunarodnih linija.

Poseban značaj Jadrolinija je imala u Domovinskom ratu. U ratnim godinama, 1991. i 1992., brodovi Jadrolinije s hrabrim posadama prevezli su oko 50 000 ljudi s okupiranih hrvatskih i bosansko-hercegovačkih područja. Povezujući dva, ratom prepolovljena dijela Hrvatske, Jadrolinija je izgubila 4 broda, a 13 pomoraca dalo je svoje živote kao zalog slobode.

Položaj i značaj Jadrolinije d.d. za Hrvatsku

Jadrolinija je društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta sa stoljetnom tradicijom. Povezivanjem otoka s kopnom na hrvatskoj strani Jadrana, Jadrolinija ostvaruje svoju osnovnu zadaću. Djelatnost Jadrolinije, prijevoz putnika i vozila, izrazito je sezonskog karaktera i pod velikim utjecajem turizma. 

Flota Jadrolinije trenutno broji 55 brodova od čega 10 brzih putničkih brodova, 4 klasična putnička broda i 41 ro-ro^ 1 putnički brod, od kojih tri za međunarodnu plovidbu. Tri velika trajekta: Marko Polo, Dubrovnik i Zadar održavaju međunarodne linije s Italijom (Ancona i Bari).

Bijela flota Jadrolinije godišnje preveze preko 12 milijuna putnika i 3 milijuna vozila što čini preko 80 % godišnjeg broja svih prevezenih putnika i vozila u pomorskom prometu Republike Hrvatske.

Brodovi tijekom ljetne sezone obavljaju preko 600 polazaka dnevno, a najfrekventnije linije održavaju se kontinuirano 24 sata.

20. siječnja 2022. godine, nacionalni brodar Jadrolinija obilježio je 75 godina postojanja. Jadrolinija je od svojih početaka bila lider na hrvatskoj strani Jadrana, a tijekom perioda od 75 godina promet je sustavno rastao, a s njime je rasla i potreba za transformacijom flote i neprestanim razvojem.

Isti smjer i težnju k napretku Jadrolinija zadržava u 2022. godini ulaganjima u razvoj flote, digitalizaciju poslovanja, razvoj usluga i sklapanje strateških partnerstava. Kroz 75 godina u floti Jadrolinije plovilo je 185 brodova, a u 2022. godinu Jadrolinijina flota uplovila je s 55 brodova, koji plove na 37 lokalnih linija te na 2 međunarodne linije koje povezuju hrvatsku i talijansku obalu.

Većinu tih linija održava 365 dana u godini osiguravajući vezu od životne važnosti za brojne otočane. U sezoni, najfrekventnije linije održavaju se 24 sata, uz gotovo 600 polazaka dnevno duž obale. Jadrolinija ima značajnu poziciju u kreiranju hrvatske turističke ponude te već više od pola stoljeća potvrđuje da odmor zaista počinje na brodu. Iskustvo i tradicija sakupljeni 75 godina plovidbe pokazuju da je ključ konkurentnosti neprestano transformiranje i modernizacija.

Pregled poslovanja Jadrolinije d.d. za razdoblje 2019. - 2021. godine

Uprava Društva Jadrolinije svake godine predstavlja svojim radnicima, poslovnim partnerima i cjelokupnoj javnosti godišnje Izvješće poslovodstva za određenu godinu. Za potrebe ovog članka analizirat ćemo razdoblje prije i za vrijeme pandemije COVID-19, odnosno razdoblje 2019. - 2021. godine.

Slijedom navedenog, Izvješće poslovodstva za 2019. godinu objavljuje se, u sklopu Godišnjeg izvješća, na službenim internetskim stranicama Društva. Izvješće poslovodstva sastavljeno je sukladno Zakonu o računovodstvu i Zakonu o trgovačkim društvima, te obuhvaća objektivno stanje djelovanja Društva, kao i obavijesti od značaja za poslovanje Društva.

U 2019. godini ostvaren je porast broja prevezenih putnika i vozila u usporedbi s prethodnom 2018. godinom. Nadalje, u 2019. godini ostvareni naturalni pokazatelji na razini svih linija ukupno pokazuju porast od 1,3% u broju prevezenih putnika i 2,5% u broju prevezenih vozila. Na nivou godine realiziran je promet od 12.513.616 putnika (u istom razdoblju 2018. godine 12.352.399 putnika) i 3.215.727 vozila (u istom razdoblju 2018. godine 3.138.029 vozila).

U odnosu na planirane vrijednosti, ukupan ostvaren promet je 0,2% viši u dijelu planiranog prometa putnika te 1,3 % viši u dijelu planiranog broja vozila te je 4,6% manji broj prevaljenih milja u odnosu na planirani broj. Na državnim koncesioniranim i sezonskim linijama promet putnika viši je u odnosu na 2018. godinu za 1,2%, dok je promet vozila rastao za 2,4%, a pritom je prevaljeno 0,7% milja više u odnosu na 2018. godinu.

Državne trajektne i brodske linije bilježe porast prometa putnika od 0,7 % i rast prometa vozila od 2,4%, dok državne brzobrodske linije istovremeno bilježe pad prometa od 1,5%.

Najveći rast prometa putnika od 24,4% bilježe sezonske brzobrodske linije, a to je ujedno jedan od razloga pada prometa na državnim brzobrodskim linijama. Na državnim koncesioniranim i sezonskim linijama realiziran je ukupni promet od 12.287.299 putnika i 3.165.307 vozila.

Najveći skok u nacionalnom prometu putnika bilježe sezonske brzobrodske linije Split - Hvar 28,3% najvećim dijelom zbog većeg broja putovanja u 2019. godini, dok jednako značajan rast ima i linija Dubrovnik - Korčula - Hvar - Bol - Split sa porastom od gotovo 17% sa istim brojem putovanja kao u 2018.godini.

Međunarodne linije bilježe povećanje od 8,7% u prometu putnika i 5,2% u broju prevezenih vozila u odnosu na 2018. godinu. Na četiri međunarodne linije realiziran je promet od ukupno 226.317 putnika i 50.420 vozila.

Kada su u pitanju financijski pokazatelji, u 2019. godini Društvo je ostvarilo ukupan prihod od 977,8 milijuna kuna, što predstavlja porast od 2,1% u odnosu na 2018. godinu. Ukupni rashodi 2019. godine iznose 963,7 milijuna kuna i za 10,7% su viši u odnosu na prethodnu godinu. Bruto dobit Društva za 2019. godinu iznosi 14,1 milijun kuna.

Analizirajući prihode po kategorijama vidljiv je porast prihoda od prodaje karata za putnike 5,7%. Prihodi od vozila ukupno su rasli 4,1%, sve u odnosu na 2018. godinu. Rast prihoda od putnika premašio je planirane iznose za 4,6%, dok je rast vozila viši od planiranih vrijednosti za 2,2%.

Prihodi po osnovi potpora za linije s obvezom javne usluge sadrže stvarno isplaćene potpore tijekom 2019. godine, sukladno izvršenju ugovorenog reda plovidbe, realizirane razlike od ugovorne cijene goriva, kao i razlika u troškovima priveza i odveza. Stavke prihoda od potpora također sadrže procjene potencijalnih povrata potpora i dodatne isplate do maksimalno 10% ugovorenih sredstava sukladno koncesijskim ugovorima i računovodstvenim standardima.  

U dijelu prihoda od putnika, najznačajniji rast od 28,2% ostvaren je na sezonskim brzobrodskim linijama što je u najvećoj mjeri rezultat većeg broja putovanja na liniji Split-Hvar, dok koncesionirane brzobrodske linije bilježe pad prihoda od 6%. Zadarsko plovno područje bilježi rast prihoda od prijevoza vozila u iznosu od 8%, splitsko plovno područje raste 4%, dok riječko plovno područje raste 2%.

Međunarodne linije bilježe rast prihoda od putnika u iznosu od 7% i rast prihoda od prijevoza vozila u iznosu od 4,6% u odnosu na prethodnu godinu što je dobar rezultat obzirom da je smanjen broj prijeđenih milja za 1%. Društvo u 2019. godini održava 4 međunarodne linije. Linja Bar-Bari, održava se brodom Dubrovnik (paralelna sa linijom Dubrovnik - Bari), što ima pozitivan utjecaj na širenje tržišta i alokaciju troškova.

Ukupni rashodi rastu za 93,5 milijuna kuna tj. 10,7% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Analizirajući rashode po kategorijama, vidljiv je značajan porast u segmentu rezervnih dijelova u iznosu od 17 milijuna kuna tj. 88,7%. Rezervni  dijelovi  za remontne radove ukupno rastu 15,1 milijuna kuna tj. 242%, najznačajniji iznosi odnose se na brodove Adriana, Korčula, Cres, Tin Ujević, Marko Polo i Dubrovnik, dok rezervni dijelovi za interventno održavanje rastu za 1,5 milijuna kuna tj. 17,8% i odnose se na brodove Dora, Adriana, Olea i Tin Ujević.

Troškovi održavanja rastu za 17,4 milijuna kuna tj. za 16,6 %, a najznačajniji iznosi odnose se na brodove Marko Polo, Korčulu i Vladimir Nazor. Troškovi lučkih, agencijskih i ostalih usluga porasli su za 2% u odnosu na prethodnu godinu, djelomičan uzrok tome je porast prevezenih putnika i vozila na međunarodnim linijama i uvođenje nove stavke rashoda „terminalna naknada“ za liniju Ancona – Zadar te obaveza korištenja i plaćanja pilota u domaćim lukama za brodove koji plove na međunarodnim linijama.

Izdaci za naknade troškova i materijalna prava zaposlenika rastu 11,4% dok izdaci za plaće rastu 4,1%, djelomično iz razloga povećanja vrijednosti osnovnog boda za 5% na razini cjelokupnog društva sa isplatom plaće za 3 mjesec u 2018. godini. Jadrolinija na 31.12.2019. godine zapošljavala je 1.777 djelatnika (1.421 pomorac i 490 djelatnika na kopnu), dok je u 2018. godini na 31.12. bilo zaposleno 1.728 djelatnika (1.260 pomorca i 468 djelatnika na kopnu).

Poslovanje u 2020. godini obilježili su otežani tržišni uvjeti u poslovnom okruženju i pad potražnje za uslugom prijevoza izazvan globalnom pandemijom koronavirusa. Uslijed provođenja mjera suzbijanja širenja virusa koje su među ostalim uključivale ograničavanje mogućnosti putovanja i slobode kretanja, vršene su brze i kontinuirane prilagodbe plovidbenih redova svih linija, kako bi se što kvalitetnije zadovoljile trenutne potrebe za javnim pomorskim prijevozom.

U razdoblju od kraja ožujka do početka lipnja 2020. godine na snazi je bila potpuna obustava svih brzobrodskih i pojedinih trajektnih linija. U ostalim razdobljima godine nastavilo se s umanjenim brojem putovanja te ograničavanjem broja putnika u salonima brodova, što se odrazilo na ostvarene pokazatelje.

U cilju ublažavanja negativnog utjecaja na rezultat poslovanja koji je pandemija izazvala, kontinuirano su vršene prilagodbe u svim segmentima poslovanja. Izvršena je kvalitetna priprema turističke sezone koja je protekla bez značajnijih problema i reklamacija, provođene su optimizacije poslovnih procesa i kontinuirane analize ostvarenih pokazatelja s projekcijama mogućih scenarija, izvršeni su osnovni preduvjeti za stabilizaciju poslovanja te daljnji razvoj i rast. Tijekom promatranog razdoblja Društvo je sudjelovalo na raspisanim javnim natječajima za održavanje ukupno šest državnih linija, od kojih je za tri linije sklopljen ugovor dok se za preostale tri linije još očekuju konačni rezultati natječaja.

Na poslovanje Jadrolinije u 2020. godine najznačajniji utjecaj imala je pojava i širenje virusa COVID-19 u Republici Hrvatskoj i zemljama u neposrednom okruženju. Uslijed pojave virusa diljem cijelog okruženja donesene su mjere u cilju sprječavanja širenja virusa te je ograničeno kretanje osoba i tereta, što je izrazito nepovoljno utjecalo na obujam poslovanja Jadrolinije.

Ostvareni naturalni pokazatelji u 2020. godini na razini svih linija ukupno pokazuju pad od 39,6% u broju prevezenih putnika i 28,3% u broju prevezenih vozila u odnosu na rekordnu 2019. godinu. U 2020. godini realiziran je promet od 7.557.038 putnika (u 2019. godini 12.513.616 putnika) i 2.306.831 vozila (u 2019. godini 3.215.727 vozila). Na pad broja prevezenih putnika i vozila utjecala je pojava i širenje virusa COVID-19 i epidemiološke mjere koje su donesene u cilju sprječavanja širenja virusa.

Obzirom na novonastalu izvanrednu situaciju krajem ožujka 2020. godine pristupilo se rebalansu plana poslovanja za 2020. godinu te su napravljene procjene smanjenja broja putnika i vozila po svakoj liniji. Rebalans plana napravljen je konzervativno te je na bazi cijele godine planirani broj putnika umanjen je za 49,4%, dok je planiran broj vozila umanjen za 47,7% u odnosu na plan za 2020. godinu.

Iznimnim naporima Uprave i svih djelatnika Jadrolinije u izvanrednim okolnostima u 2020. godini u odnosu na rebalans plana poslovanja ostvareno je 118,0 % u dijelu planiranog broja putnika, te 136,0 % u dijelu planiranog broja vozila. Istovremeno se vodilo računa o smanjenju troškova reduciranjem reda plovidbe, smanjenjem formacijskog sastava, smanjenim intenzitetom održavanja i servisa brodova. U teškim okolonostima i naturalnom padu broja putnika nastojalo se održati razinu prihoda iznajmljivanjem brodova za potrebe snimanja reklama i filmova kao novi izvor prihoda.

Značajno su smanjeni prihodi segmenta ugostiteljstva, ali racionalnim odlukama o smanjenim troškovima zakupa zadržani svi zakupci na našim brodovima koji su produžili svoje Ugovore o zakupu i za 2021. godinu te uz takvu poslovnu suradnju prevladali period kada nisu bili u mogućnosti pružati usluge temeljem odluke Stožera CZRH o obustavi rada ugostiteljskih objekata.

Na razini svih državnih koncesioniranih linija ostvareni promet putnika u 2020. godini niži je u odnosu na 2019. godinu za 36,8%, dok je ostvareni promet vozila niži za 27,4%. Državne trajektne i brodske linije bilježe pad prometa putnika od 36,7% i pad prometa vozila od 27,4%, dok državne brzobrodske linije bilježe pad prometa od 40,5%. Na svim državnim koncesioniranim linijama i sezonskim (komercijalnim) brzobrodskim linijama realiziran je ukupni promet od 7.533.083 putnika i 2.296.720 vozila.

Međunarodne linije bilježe pad od 89,4% u prometu putnika i 79,9% u broju prevezenih vozila u odnosu na 2019. godinu. Na međunarodnim linijama u promatranom razdoblju realiziran je promet od ukupno 23.955 putnika i 10.111 vozila. Unatoč velikim naporima Službe komercijale i Odjela prodaje kao i Uprave društva u suradnji sa svim lokalnim turističkim zajednicama i suradnji sa predstavnicima Turističke zajednice Republike Hrvatske u Italiji da se poboljša promet na međunarodnim linijama, ipak zbog vrlo teške epidemiološke situacije nisu postignuti bolji rezultati već su ostali na razini kao i međunarodni zračni promet (10% u odnosu na 2019.).

U 2020. godini Društvo je ostvarilo ukupan prihod od 628,7 milijun kuna, što predstavlja pad od 35,7%, dok ukupni rashodi iznose 764,4 milijuna kuna i za 20,7% su niži u odnosu na prethodnu godinu. Bruto gubitak Društva iznosi 135,6 milijuna kuna.

Analizirajući prihode po kategorijama vidljiv je pad prihoda od prodaje karata za putnike 66,2%, dok su prihodi od vozila ukupno smanjeni za 39,2% u odnosu na 2019. godinu. Pad prihoda od prodaje karata za putnike na lokalnim linijama iznosi 102,7 milijuna kuna (53,9%), dok na međunarodnim linijama iznosi 92,6 milijuna kuna (90,5%).

Pad prihoda od vozila na lokalnim linijama iznosi 120,3 milijuna kuna (36,1%), dok na međunarodnim linijama iznosi 24,8 milijuna kuna (66,6%). Bitno je napomenuti da je na smanjenje prihoda na lokalnim linijama u 2020. godini značajno utjecalo zadržavanje vansezonskog cjenika tijekom cijele godine.

Smanjenje prihoda od ugostiteljstva od 63,9% rezultat je mjera sprječavanja širenja virusa temeljem kojih su svi ugostiteljski objekti bili zatvoreni od 18. ožujka do 28. svibnja 2020. godine, izmjena ugovora o najmu ugostiteljskih objekata, te smanjenja broja putnika. Prihodi od najma poslovnih prostora bilježe porast od 6,3% zbog davanja u najam dodatnih prostora u Palači Jadran te u agencijama. Analizirajući rashode po kategorijama vidljivo je smanjenje troškova u gotovo svim segmentima. Najznačajnije smanjenje troškova očituje se na troškovima goriva u kojima je evidentiran pad potrošnje u litrama od 16,8% zbog smanjenog obima plovidbe, a financijski je evidentirano smanjenje ostvarenih troškova od 43,1% u odnosu na prethodnu godinu.

Prosječna cijena goriva u 2020. godini iznosila je 2,35 kn/lit, dok je u 2019. godini iznosila 3,5 kn/lit. Troškovi održavanja smanjeni su za 16,2%, dok su troškovi rezervnih dijelova smanjeni za 21,8%, a utrošak potrošnog materijala i sitnog inventara smanjen je za 13,0%. Na smanjenje utroška potrošnog materijala utjecao je manji broj prevezenih putnika. Ukupni troškovi lučkih, agencijskih i ostalih usluga sniženi su za 37,2% u odnosu na prethodnu godinu zbog obustave prometovanja dijela linija što je utjecalo na smanjenje izdataka za privez i odvez, dok se preostalo smanjenje agencijskih troškova odnosi na smanjenja broja putnika na međunarodnim linijama. Unutar iste kategorije troškova zabilježen je porast troškova zbog povećanje cijene priveza i odveza na liniji Prizna - Žigljen.

Ukupni izdaci za plaće niži su za 3,8% u odnosu na prethodnu godinu, prvenstveno zbog manje odrađenih radnih sati uslijed obustave prometovanja određenih linija. Na razini Društva u 2020. godini manje je odrađeno i isplaćeno 5,3% radnih sati u odnosu na prethodnu godinu. U 2020. godini isplaćena je plaća za prosječno 1.770 djelatnika, od toga 1.294 pomoraca, dok je u 2019. godini prosječno isplaćena plaća za 1.788 djelatnika, od toga 1.291 pomorca. Naknade troškova i materijalna prava zaposlenika niži su zbog manjih izdataka za pomorski dodatak uslijed smanjenog broja ukrcane posade zbog obustave održavanja određenih linija (7,4%), te manje isplaćenih iznosa prigodnih nagrada za 47% u odnosu na prethodnu godinu.

U trenutku pisanja ovog članka još nije objavljeno Izvješće poslovodstva za 2021. godinu, pa slijedom toga slika poslovanja nije kompletirana, no prema dostupnim izvorima izdvajamo sljedeće: Brodovi Jadrolinije u 2021. godini su prevezli 10,5 milijuna putnika i 3,1 milijuna vozila, što je 85 posto od ostvarenog u rekordnoj 2019. te 40 posto više nego pandemijske 2020. pa prošlogodišnji rezultat u tom najvećem domaćem putničkom brodaru ocjenjuju zadovoljavajućim.

Na pitanje o stanju flote, iz Jadrolinije ističu da je njezin razvoj strateški cilj te da su zadnjih godina floti pridružena četiri trajekta - Faros, Ugljan, Lošinj i Otok Pašman te moderni katamaran Jelena. Prosječna starost brodova je 28 godina. Ulaže se u nove tehnologije, koje moderniziraju postojeće brodove i planira obnova flote brodovima na obnovljive izvore energije, koji bi odgovarali potrebama linija i posebnostima jadranskih luka.

U flotu se ulaže prema starosti brodova i potrebama određenih linija, a to uključuje i uklanjanje brodova koji su ostvarili svoju svrhu, kao što je u 2021. godini učinjeno s trajektom Lubenice. Iz Jadrolinije ističu da se ta tvrtka 2021. godine pridružila Maritimnom inovacijskom klasteru, odnosno Lurssen klasteru izvrsnosti, kao odgovor na razvoj zelenih tehnologija za Jadrolinijinu flotu. Kada je riječ o unapređenju usluga, iz Jadrolinije navode da već nekoliko godina prepoznaju važnost ulaganja u digitalnu transformaciju poslovanja.

Planira se predstavljanje nove web stranice, a nastavlja se razvoj usluge bookinga na trajektnim linijama pa, kažu, raste broj linija na kojima je ta usluga dostupna. U Jadroliniji je potkraj 2021. bilo 1807 zaposlenika, a tijekom ljetne sezone zaposlena su i 42 sezonska radnika na prodajnim mjestima te još 143 dodatna pomorska djelatnika na brodovima.

Plan poslovanja za 2022. godinu

U 2022. godini provodit će se aktivnost usmjerene na ovladavanje posljedica prouzrokovanim pojavom virusa Covid-19, te planiranje i provođenje mjera za osiguranje temeljnih ciljeva Društva. Godina 2022. bit će u znaku zamjene hrvatske kune eurom što je iznimno složen proces u koji će biti uključen velik broj djelatnika.

Sve blagajne poduzeća morat će biti prilagođene za dvojno iskazivanje cijena, a financijsko-informacijski sustavi koji obrađuju financijske informacije u kunama morat će biti pravodobno ažurirani tako da se na dan uvođenja eura počnu služiti eurom kao službenom valutom. S ciljem povećanja uspješnosti u upravljanju okolišem kroz učinkovito korištenje resursa te izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada, a čime bi se povećala konkurentnost organizacije i povjerenje zainteresiranih strana, Društvo u 2022. planira uvesti sustav upravljanja okolišem prema međunarodnoj normi ISO 14001:2015. I u 2022. godini naglasak će biti na troškovnoj efikasnosti.

Društvo će nastaviti sa racionalizacijom troškova koji nisu direktno povezani sa kvalitetom pružanja usluga prijevoza, a pritom očekuje rast troškova, u prvom redu, na temelju investicija u obnovu flote i aktivnosti daljnje digitalne transformacije. Na tim temeljima i uz razumno preuzimanje rizika Društvo planira održati profitabilnost u narednim razdobljima.

U narednom razdoblju nastaviti će se proces strateškog upravljanja u Društvu, gdje su najznačajniji ciljevi:

−             prilagodba financijsko-informacijskog sustava za uvođenje eura,

−             digitalna transformacija s naglaskom na izmjene dosadašnjih načina razmišljanja i poslovanja i tehničke promjene u obliku digitalizacije i/ili automatizacije,

−             zelena tranzicija usmjerena na ulaganje u tehnologije prihvatljive za okoliš,

−             mobiliziranje sredstava EU-a za olakšavanje ulaganja koja su potrebna za tranziciju prema zelenoj energiji i digitalnoj infrastrukturi,

−             očuvanje financijske stabilnosti Društva te prepoznavanje, praćenje i procjenjivanje rizika za utvrđivanje prioriteta i pravovremeno djelovanje.

Jadrolinija i u 2022. godini planira nastaviti s investicijama u razvoj flote radi ispunjenja jednog od najvažnijih strateških ciljeva, a to je zadržavanje pozicije dominantnog putničkog brodara u hrvatskom dijelu Jadrana. U osnovi plana poslovanja svih državnih linija, polazi se od pretpostavke da će Društvo u promatranom periodu održavati isti broj linija kao u prethodnom razdoblju. Planirano je održavanje 23 državne trajektne linije, 8 državnih brzobrodskih linija i 4 državne brodske linije.

U narednom razdoblju očekuje se premašiti razinu prometa iz 2021. godine, a moguće stope rasta ponajviše ovise o stabilizaciji globalne situacije izazvane pandemijom. Na razini svih linija koje društvo održava i ukupnog prometa od pružanja prijevozne usluge po parametru broj prevezenih putnika i vozila, planira se ostvarenje od 97,1% prometa vozila te 85,4% prometa putnika iz 2019. godine.

Nastavno na planirane naturalne pokazatelje, u 2022. godini očekuje se stabilizacija poslovanja u dijelu ostvarenih prihoda od prijevozne usluge. Planirana je razina ostvarenih prihoda u iznosu od 89% u odnosu na iste prihode iz 2019. godine. Planirani prihodi mogli bi biti premašeni uzimajući u obzir moguće povišenje cijena prijevoznih karata, čije stupanje na snagu se očekuje od 1. lipnja 2022. godine. Očekivani trendovi rasta promatranog razdoblja planirani su optimistično, uvažavajući sve trenutno dostupne procjene o trajanju pandemije, o čemu u najvećoj mjeri i ovisi ostvarenje plana.

Ivan VIDAS, struč. spec. oec.

Izvori:

1.            Uprava društva Jadrolinija d.d., Izvještaj poslovodstva za 2019. godinu, Rijeka, ožujak 2020.

2.            Uprava društva Jadrolinija d.d., Izvještaj poslovodstva s izvještajem neovisnog revizora za 2020. godinu, Rijeka, lipanj 2021.

3.            Uprava društva Jadrolinija d.d., Plan poslovanja za 2022. godinu, Rijeka, prosinac 2021.

4.            https://www.tportal.hr/biznis/clanak/jadrolinija-lani-prevezla-10-5-milijuna-putnika-i-3-1-milijuna-vozila-20220105

5.            https://www.jadrolinija.hr/o-nama/o-jadroliniji/iz-povijesti

6.            https://www.jadrolinija.hr/o-nama/o-jadroliniji/profil-jadrolinije

[¹] Roll on/roll off brodovi (ili skraćeno RoRo brodovi) su dizajnirani za prijevoz kotrljajućeg tereta kao što su automobili, prikolice, i sl. Suprotni su Lo–Lo brodovi (od engleski lift on/lift off). RoRo plovila imaju ugrađene unutrašnje rampe koje dopuštaju teretu da se kotrlja van iz broda kad je u luci. RoRo služi za plovidbu velikih prekooceanskih brodova. Oprema za prijevoz s kotačima koja ide na ovu vrstu brodova nazvia se ro-ro jedinica.