Također, materiju lokalnih poreza reguliraju i:

-       Pravilnik o međusobnim odnosima jedinica područne (regionalne) samouprave i pravne osobe iz članka 46. stavka 4. Zakona o lokalnim porezima (Nar. nov., br. 1/17)

-       Pravilnik o uvjetima, opsegu i naknadi za obavljanje poslova utvrđivanja, evidentiranja, nadzora, naplate i ovrhe radi naplate poreza jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 1/17)

-       Suglasnost da porezna uprava može obavljati poslove utvrđivanja, evidentiranja, nadzora, naplate i ovrhe radi naplate poreza jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 1/17)

-       Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 127/17 i 138/20)

-       pojedinačne odluke o gradskim i općinskim porezima

-       Pravilnik o priređivanju zabavnih igara (Nar. nov., br. 1/17)

-       Pravilnik o uvjetima tehničke ispravnosti automata za zabavne igre (Nar. nov., br. 1/17)

U smislu pravilnog utvrđivanja i naplate poreza primjenjuje se i:

-       Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 42/20)

-       Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 45/19, 35/20, 43/20, 50/20, 70/20, 74/20, 103/20, 114/20, 144/20, 2/21, 26/21, 43/21, 106/21 i 144/21)

Porezi jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno županija su:

• porez na nasljedstva i darove
• porez na cestovna motorna vozila
• porez na plovila
• porez na automate za zabavne igre.

Porezi jedinica lokalne samouprave (općina i gradova) koje isti mogu uvesti su:

• prirez porezu na dohodak
• porez na potrošnju
• porez na kuće za odmor
• porez na korištenje javnih površina.

U nastavku teksta daje se pregled lokalnih poreza u Republici Hrvatskoj po pojedinom lokalnom porezu.

1. 1.    POREZI PODRUČNE I REGIONALNE SAMOUPRAVE

1.1.       POREZ NA NASLJEDSTVA I DAROVE

Porez na nasljedstva i darove plaća se na gotov novac, novčane tražbine i vrijednosne papire (vrijednosnice) te na pokretnine, ako je pojedinačna tržišna vrijednost pokretnina veća od 50.000,00 kuna na dan utvrđivanja porezne obveze i to po stopi 4 % na poreznu osnovicu.

Poreznu osnovicu (koju utvrđuje nadležno porezno tijelo) čini iznos gotova novca te tržišna vrijednost novčanih tražbina i vrijednosnih papira (vrijednosnica), kao i pokretnina na dan utvrđivanja porezne obveze, nakon odbitka dugova i troškova što se odnose na imovinu na koju se plaća taj porez.

Obveza plaćanja nastaje u trenutku:

- u trenutku primitka dara ili

- pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju ili

- odluke javnopravnog tijela ili suda.

Obveznici navedenog poreza su fizičke i pravne osobe koje na području Republike Hrvatske naslijede odnosno prime na dar ili steknu po drugoj osnovi bez naknade imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i darove. Međutim, ako se nasljednik odrekne nasljedstva ili ga ustupi u ostavinskom postupku, porez na nasljedstva i darove plaća ona osoba kojoj je nasljedstvo pripalo ili joj je ustupljeno.

Porez na nasljedstva i darove plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza.

Slučajevi kada se ne plaća porez na nasljedstva i darove

Porez na nasljedstva i darove se ne plaća ako se na naslijeđeni ili darovani gotov novac, novčane tražbine, vrijednosne papire (vrijednosnice) te pokretnine plaća neki drugi porez prema posebnom propisu.

Porez na nasljedstva i darove ne plaćaju:

• bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s umrlim ili darovateljem
• fizičke i pravne osobe kojima Republika Hrvatska ili JLP(R)S daruje, odnosno daje pokretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom
• Republika Hrvatska i JLP(R)S, tijela državne uprave i tijela JLP(R)S, javne ustanove, vjerske zajednice, zaklade i fundacije, Crveni križ i neprofitne pravne osobe registrirane za pružanje humanitarne pomoći sukladno posebnom propisu
• fizičke i pravne osobe kada primaju darove za svrhe utvrđene posebnim propisima.

Postupanje vezano uz porez na nasljedstva i darove

Javni bilježnik po ovjeri potpisa na ispravama o stjecanju pokretnina odnosno po njihovoj pravomoćnosti ili po sastavljanju javnobilježničkog akta, a najkasnije u roku od 30 dana, mora jedan primjerak isprave, uz podatak o osobnom identifikacijskom broju sudionika postupka, dostaviti nadležnom poreznom tijelu prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu ili sjedištu poreznog obveznika, po pravilima o obveznom osobnom dostavljanju pismena.

Sudovi i druga javnopravna tijela moraju nadležnom poreznom tijelu prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu ili sjedištu poreznog obveznika dostavljati svoje odluke uz podatak o osobnom identifikacijskom broju sudionika postupka kojim se stječu pokretnine, u roku od 15 dana nakon isteka mjeseca u kojem je odluka postala pravomoćna, prema propisima o obveznom osobnom dostavljanju pismena.

Ako predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave sukladno odredbi članka 41. st. 4. ZLP-a prenese poslove u vezi s utvrđivanjem i naplatom poreza na nasljedstva i darove na Poreznu upravu, javni bilježnici predmetne isprave dostavljaju elektroničkim putem.

Iznimno, ako ispravu o stjecanju pokretnine nije ovjerio javni bilježnik odnosno nije ju izdao sud ili drugo javnopravno tijelo, porezni obveznik ju je obvezan dostaviti nadležnom poreznom tijelu, u roku od 30 dana od dana njezina nastanka.

1.2.       POREZ NA CESTOVNA MOTORNA VOZILA

Cestovnim motornim vozilom (nadalje: CMV), sukladno članku 2. st. 1. toč. 4. ZLP-a, smatra se svako vozilo koje se pokreće snagom vlastitog motora, a namijenjeno je za kretanje po cesti.

Pritom kategorije CMV-a prema ZLP-u su:

-       Osobni automobil: cestovno motorno vozilo namijenjeno za prijevoz osoba koje, osim sjedala za vozača, ima najviše osam sjedala

-       Motocikl: cestovno motorno vozilo na dva kotača čiji je radni obujam motora veći od 50 cm³ i/ili koji na ravnoj cesti može razviti brzinu veću od 45 km/h)

-       Laki četverocikl: cestovno motorno vozilo s četiri kotača čija masa praznog vozila bez baterija, ako se kreće na električni pogon, ne prelazi 350 kg, čiji radni obujam benzinskog motora nije veći od 50 cm³, čija najveća snaga ne prelazi 4 kW ako je riječ o drugoj vrsti motora i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 45 km/h;

-       Četverocikl: cestovno motorno vozilo s četiri kotača, osim lakih četverocikala, čija masa praznog vozila bez baterija, ako se kreće na električni pogon, ne prelazi 400 kg ako je vozilo namijenjeno za prijevoz osoba, odnosno 550 kg ako je vozilo namijenjeno za prijevoz tereta i čija snaga motora nije veća od 15 kW).

Nadalje, odredbom članka 11. ZLP-a određeno je da se porez na cestovna motorna vozila (nadalje: poreza na CMV) plaća jednom godišnje.

Porez na CMV plaćaju pravne i fizičke osobe koje su na dan registracije odnosno ovjere produženja važenja prometne dozvole vlasnici osobnih automobila, motocikala i četverocikala.

Iznimno, ako je CMV u vlasništvu leasing društva ili pravne ili fizičke osobe koja vozilo daje u najam, ili ako je CMV u vlasništvu pravne osobe, a korisnik je podružnica te pravne osobe, obveznik plaćanja poreza je korisnik leasinga ili najma vozila ili podružnica pravne osobe koji su upisani u prometnu dozvolu vozila.

Porez na CMV plaća se prema snazi motora iskazanoj u kW i godinama starosti vozila, i to prema sljedećoj tablici:

Tablica 1: osobni automobili

Tablica 2: motocikli

Tablica 3: laki četverocikli i četverocikli

Vozila na koja se prema ZLP-u ne plaća CMV

Porez na CMV se sukladno članku 12 ZLP-a ne plaća se na vozila:

• Republike Hrvatske
• JLP(R)S-a
• tijela državne uprave
• zdravstvenih ustanova
• vatrogasnih jedinica
• diplomatskih i konzularnih predstavništava i stranoga diplomatskog osoblja te
• na posebna vozila kojima vlasnici obavljaju registriranu djelatnost za prijevoz umrlih taksi-službu te vozila prilagođena za prijevoz osoba s invaliditetom

Usto, porez na CMV ne plaćaju osobe koje su u cijelosti bile oslobođene plaćanja carine i PDV-a pri nabavi vozila.

Promjena vlasništva vozila i CMV

Ako je tijekom kalendarske godine nabavljeno CMV koje do tada nije bilo registrirano, vlasnik toga vozila plaća godišnji porez umanjen za dio godine prije nabave vozila.

Pri promjeni vlasništva CMV-a tijekom kalendarske godine novi vlasnik ne plaća porez na cestovna motorna vozila ako je taj porez bio utvrđen prijašnjem vlasniku.

Naplata poreza na CMV

Porez na cestovno motorno vozilo utvrđuje rješenjem jedinica područne (regionalne) samouprave, neposrednim rješavanjem bez provedbe ispitnog postupka.

Rješenje se izdaje i uručuje poreznom obvezniku pri registraciji odnosno ovjeri produženja važenja prometne dozvole CMV-a, a smatra se da je osobna dostava izvršena kada rješenje zaprimi vlasnik vozila ili osoba koja je pristupila registraciji odnosno ovjeri produženja važenja prometne dozvole CMV-a uz priloženi identifikacijski dokument vlasnika CMV-a ili uz priloženu punomoć.

Sukladno članku 46. st. 4. ZLP-a, naplatu poreza na cestovna motorna vozila temeljem rješenja obavlja pravna osoba u čijem sastavu posluje stanica za tehnički pregled vozila, pri registraciji odnosno ovjeri produženja važenja prometne dozvole cestovnog motornog vozila.

Međusobni odnos jedinica područne (regionalne) samouprave i pravne osobe iz članka 46. st. 4. ZLP-a uređen je Pravilnikom o međusobnim odnosima jedinica područne (regionalne) samouprave i pravne osobe iz članka 46 stavka 4. Zakona o lokalnim porezima (Nar. nov., br. 1/17).

Skreće se pozornost da je dokaz da je plaćen porez na CMV uvjet za pristupanje registraciji odnosno ovjeri produženja važenja prometne dozvole CMV-a.

1.3.       POREZ NA PLOVILA

Porez na plovila plaćaju vlasnici plovila - pravne i fizičke osobe, jednom godišnje ovisno o dužini plovila iskazanoj u metrima, ima li plovilo kabinu ili nema te snazi motora iskazanoj u kW. Plovilom se, u smislu ZLP-a i oporezivanja godišnjim porezom na plovila smatra brod (jahta ili brodica) i čamac unutarnje plovidbe koji služe razonodi, športu ili rekreaciji.U nižim tablicama, a sukladno čl. 14. ZLP-a, prikazano je koliko se poreza na plovila plaća sukladno propisanim karakteristikama plovila.

Tablica 4: Plovila bez kabine

Tablica 5: Plovila s kabinom na motorni pogon

Tablica 6: Plovila s kabinom i pogonom na jedra

Plovila na koja se ne plaća porez na plovila

Porez na plovila ne plaća se na plovila:

• kojima se obavlja registrirana djelatnost i
• brodice u vlasništvu domicilnog stanovništva na otocima koje služe za nužnu organizaciju života i održavanje posjeda na otocima.

Rok za plaćanje poreza na plovila

Porez na plovila plaća se prema rješenju o utvrđivanju poreza koje donosi nadležno porezno tijelo na području kojeg je plovilo registrirano i to u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

1.4.       POREZ NA AUTOMATE ZA ZABAVNE IGRE

Automati za zabavne igre su automati koji služe za priređivanje zabavnih igara na računalima, simulatorima, videoautomatima, fliperima, pikadima, biljarima, stolnim nogometom i drugim sličnim automatima koji se stavljaju u pogon s pomoću kovanica, žetona ili uz naplatu, pri čemu igrač ne ostvaruje dobitak u novcu, stvarima ili pravima.

Predmet oporezivanja porezom na automate za zabavne igre su automati za zabavne igre koji se stavljaju u uporabu u zabavnim klubovima, ugostiteljskim objektima, javnim objektima i drugim javnim prostorima. Pritom, zabavnim klubovima u smislu ZLP-a, smatraju se prostori u kojima se priređuju zabavne igre na automatima za zabavu, a čija površina ne može biti manja od 30 m² i u kojima mora biti postavljeno najmanje pet automata za zabavne igre.

Automati za zabavne igre, prema ZLP-u, razvrstavaju se u sljedeće dvije skupine:

• automati skupine A (kojima se smatraju: videoigre, simulatori i drugi elektronički automati za zabavu na kojima igrač ne ostvaruje dobitak)
• automati skupine B (kojima se smatraju: fliper, biljar, hokej, stolni nogomet, pikado i drugi mehanički automati).

Ti automati stavljaju se u pogon pomoću kovanica, žetona ili uz naplatu, pri čemu igrač ne ostvaruje dobitak u novcu, stvarima ili pravima. Svaki automat zatečen u uporabi protivno tome  oduzet će se privremeno do okončanja prekršajnog postupka.

Nadalje, obveznik poreza na automate za zabavne igre je pravna ili fizička osoba koja automate za zabavne igre stavlja u uporabu u zabavnim klubovima, ugostiteljskim objektima, javnim objektima i drugim javnim prostorima. a porez na automate za zabavne igre se plaća 100,00 kuna automat / mjesečno.

Valja skrenuti pozornost da se isti ne plaća za biljar ako ima na vidnom mjestu istaknutu markicu Hrvatskog biljarskog saveza.

Porezni obveznik dužan je prije stavljanja u uporabu automata za zabavne igre nadležnom poreznom tijelu prema mjestu uporabe automata mjesečno podnositi zahtjev za izdavanje evidencijske markice za označavanje automata (s pripadajućim propisanim prilozima iz čl. 48. st. 1. ZLP-a).

Za svaki prijavljeni automat za zabavne igre, a nakon izvršene uplate poreza na automate za zabavne igre porezni obveznik će od nadležnoga poreznog tijela dobiti evidencijsku markicu.

Nadležno tijelo Porezne uprave izdaje poreznom obvezniku za svaki prijavljeni automat za zabavne igre evidencijsku markicu za označavanje automata koja važi samo za mjesec u kojem je izvršena prijava i plaćen porez na automate.

Za svaki sljedeći mjesec uporabe automata na istoj lokaciji porezni obveznik dužan je uz zahtjev za izdavanje evidencijske markice dostaviti samo dokaz o izvršenoj uplati poreza na automate za zabavne igre.

U zabavnim klubovima, ugostiteljskim objektima, javnim objektima i drugim javnim prostorima mogu biti postavljeni samo automati za zabavne igre na kojima je na vidnom mjestu istaknuta evidencijska markica s propisanim podacima. Svaki automat bez propisane evidencijske markice bit će privremeno oduzet.

Prekršajne odredbe vezane uz porez na automate za zabavne igre

Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

• koja stavi u uporabu automate za zabavne igre protivno članku 16. st. 1. i 3. ZLP-a
• koja stavi u uporabu automat za zabavne igre bez vidno istaknute evidencijske markice
• koja neovlašteno izdaje i tiska evidencijske markice
• korisnik prostora u kojem je zatečen automat bez vidno istaknute evidencijske markice.

Za navedene prekršaje kaznit će se i fizička osoba obrtnik ili fizička osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna, a odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

2. POREZI LOKALNE SAMOUPRAVE

2.1.       PRIREZ POREZU NA DOHODAK

Obveznicima poreza na dohodak sa svoga područja predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave (nadalje: JLS) može svojom odlukom propisati plaćanje prireza porezu na dohodak po stopama propisanim člankom 21. ZLP-a, a one su kako slijedi:

Dakle, raspon stopa prireza porezu na dohodak u Republici Hrvatskoj je od 0 % do 18 %.

Prirez porezu na dohodak pripada JLS na području koje je prebivalište ili uobičajeno boravište obveznika plaćanja prireza porezu na dohodak, a poslove vezane uz utvrđivanje i naplatu prireza porezu na dohodak obavlja Ministarstvo financija, Porezna uprava.

Kada je riječ o odluci predstavničkog tijela JLS vezanoj uz prirez porezu na dohodak, ona ima ovlast odrediti samo visinu stope prireza porezu na dohodak i ništa drugo.

Odluka predstavničkog tijela JLS, može se mijenjati najkasnije do 15. prosinca tekuće godine, a primjenjuje se od 1. siječnja iduće godine.

Međutim, sukladno članku 42. st. 3. ZLP-a, odluke o prirezu poreza na dohodak predstavničko tijelo JLS može donositi i tijekom godine. Iste se moraju objaviti u Narodnim novinama, a stupaju na snagu prvoga dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem su objavljene.

2.2.       Porez na potrošnju

Porez za potrošnju plaća se po stopi do 3 % na potrošnju alkoholnih pića (vinjak, rakiju i žestoka pića), prirodnih vina, specijalnih vina, piva i bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objektima.

Obveznik poreza na potrošnju je pravna i fizička osoba koja pruža ugostiteljske usluge, a poreznu osnovicu čini prodajna cijena pića koje se proda u ugostiteljskim objektima (bez PDV-a).

Obračunsko razdoblje poreza na potrošnju je od prvog do posljednjeg dana u mjesecu.

Utvrđenu poreznu obvezu porezni obveznik iskazuje na Obrascu PP-MI-PO i predaje ga do 20. dana u mjesecu za prethodni mjesec, a utvrđena obveza plaća se do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.

U JLS-ima koje su svojom odlukom poslove utvrđivanja poreza prenijele na Ministarstvo financija, Poreznu upravu Obrascu PP-MI-PO podnosi se nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu odnosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika zbirno za sve poslovne prostore, na način da se na obrascu iskažu podaci za svaki grad/općinu pojedinačno.

Međutim, u JLS-ima koje poslove utvrđivanja poreza nisu prenijele na Ministarstvo financija, Poreznu upravu Obrascu PP-MI-PO podnosi se nadležnom upravnom tijelu JLS pojedinačno za svaki poslovni prostor.

Što predstavničko tijelo JLS svojom odlukom utvrđuje?

Predstavničko tijelo JLS svojom odlukom utvrđuje samo:

• visinu stope poreza na potrošnju i
• nadležno porezno tijelo za utvrđivanje i naplatu poreza.

Prekršajne odredbe vezane uz porez na potrošnju

2.3.       Porez na kuće za odmor

Prema ZLP-u i za potrebe lokalnih poreza, kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski (pritom se istom ne smatraju se gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora).

Porez na kuće za odmor plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici kuća za odmor, a ²

Valja napomenuti da su ZLP-om propisana i neka oslobođenja od toga poreza pa se tako onne plaća na:

• kuće za odmor koje se ne mogu koristiti zbog ratnih razaranja i prirodnih nepogoda (poplava, požar, potres) te starosti i trošnosti
• kuće za odmor za vrijeme dok su u njima smješteni prognanici i izbjeglice
• odmarališta u vlasništvu JLP(R)S koja služe za smještaj djece u dobi do 15 godina.

Što predstavničko tijelo JLS odlukom utvrđuje?

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave svojom odlukom utvrđuje:

• visinu poreza na kuće za odmor te
• nadležno porezno tijelo za utvrđivanje i naplatu poreza

Obveze poreznih obveznika

Obveznik poreza na kuće za odmor mora nadležnom poreznom tijelu dostaviti podatke o kući za odmor koji se odnose na mjesto gdje se nalazi taj objekt te korisnu površinu, kao i podatke o poreznom obvezniku do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez na kuće za odmor. Porez na kuće za odmor plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju poreza na kuće za odmor. (čl. 49. ZLP-a).

.

2.4.       Porez na korištenje javnih površina

Porez na korištenje javnih površina plaćaju pravne i fizičke osobe koje koriste javne površine.

Porez na korištenje javnih površina plaća se u visini, na način i pod uvjetima koje propiše predstavničko tijelo JLS svojom odlukom. Što se smatra javnom površinom svojom odlukom propisuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave.

Porez na korištenje javnih površina prihod je jedinice lokalne samouprave na čijem se području javna površina koristi.

Dakle, kao što je rečeno, kod ovog lokalnog poreza predstavničko tijelo JLS odlukom može propisati:

• što se smatra javnom površinom
• visinu, način i uvjete plaćanja poreza na korištenje javnih površina, i
• nadležno porezno tijelo za utvrđivanje i naplatu poreza.

Može se primjetiti da za razliku od drugih poreznih oblika, u ovom slučaju predstavničko tijelo JLS ima zakonom propisan širi obuhvat mogućnosti za odlučivanje.

1. 3.    ZAKLJUČAK

U članku je dan pregled pojedinosti oporezivanja lokalnim porezima sukladno ZLP-u. Valja skrenuti pozornost da se za neke možebitno specifičnije praktične dvojbe upućuje na Mišljenja Porezne uprave koja je moguće pronaći na mrežnoj stranici porezne uprave ali i na aktualnu sudsku praksu.

Autorica: Dijana Ivanković, MEDIUM DUO d.o.o.