Uvodno je potrebno apostrofirati da je Zakonom o dopuni Zakona o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ br. 31/20. – stupio na snagu 19. ožujka 2020.) dodan članak 22.a kojim je propisano da u slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donosi odluke i upute koje provode stožeri civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (stavak 1.). Uz to, propisano je da se odluke i upute iz stavka 1. ovoga članka donose radi zaštite života i zdravlja građana, očuvanja imovine, gospodarske aktivnosti i okoliša te ujednačavanja postupanja pravnih osoba i građana (stavak 2.).
Na temelju prethodno navedenog članka 22.a Zakona o sustavu civilne zaštite Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, dana 19. ožujka 2020., donio je Odluku o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja („Narodne novine“ br. 32/20.). Navedenom Odlukom određeno je da su s obzirom na put prijenosa bolesti COVID-19 sve osobe na području Republike Hrvatske obvezne se strogo pridržavati protuepidemijskih mjera i stroge mjere socijalnog distanciranja iz ove Odluke u trajanju od 30 dana od dana donošenja ove Odluke. Jedna od protuepidemijskih mjera koje se nalaže ovom Odlukom je i obustava rada u djelatnosti trgovine osim slijedećih prodavaonica i objekata:
- prodavaonica prehrambenih artikala
- prodavaonica prehrambenih i higijenskih artikala
- tržnica i ribarnica
- specijaliziranih prodavaonica za prodaju i izdavanje lijekova (ljekarne)
- specijaliziranih prodavaonica za prodaju i izdavanje veterinarsko-medicinskih proizvoda
- poljoprivrednih ljekarni
- benzinskih postaja
- kioska
- pekarnica
- kemijskih praonica rublja
- specijaliziranih prodavaonica za prodaju ortopedskih i drugih pomagala
- specijaliziranih prodavaonica dječje opreme
- specijaliziranih prodavaonica hrane za životinje
- izdavanje građevinskog materijala na temelju narudžbe u maloprodaji
- logističkih i distributivnih centara hrane, pića i higijenskih proizvoda i
- veledrogerija.
Međutim, prethodno navedene prodavaonice i objekti koji nastavljaju rad u skladu s ovom Odlukom obvezni su:
– osigurati da se kod ulaska u prodavaonice i objekte ne stvaraju gužve, te jasne upute o tome staviti na sve ulaze u prodavaonice i objekte kao i ostala prodajna mjesta
– svu rasutu robu prodavati zapakirano
– primjenjivati mjere pojačane higijene i svakodnevnog čišćenja svih prostora
– organizirati rad tako da bude osigurana što veća međusobna udaljenost radnika uz poštovanje stroge mjere socijalnog distanciranja
– redovito provjetravati prostore
– osigurati punktove s dezinfekcijskim sredstvima za ruke u prostorima za korisnike te uz njih postaviti kratku obavijest o općim mjerama smanjenja rizika od zaraznih bolesti
– na vidnim mjestima istaknuti upute i preporuke za pridržavanje općih pravila o higijeni te strogoj mjeri socijalnog distanciranja.
Vezano uz prethodno navedeno nametnula se i potreba interveniranja u tekst Zakona o trgovini (»Narodne novine«, br. 87/08., 116/08., 76/09., 114/11., 68/13., 30/14., 32/19. i 98/19.) Dakle, bilo je potrebno, a s obzirom na ovakvu izvanrednu situaciju vezano uz epidemiju koronavirusa, dopuniti Zakon o trgovini radi uređenja radnog vremena trgovina na području RH u posebnim okolnostima, odnosno omogućiti da Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, u takvim uvjetima, određuje radno vrijeme u djelatnosti trgovine, te pri tome i uvesti pojam „posebne okolnosti“.
Stoga je Zakonom o dopunama Zakona o trgovini („Narodne novine br. 32/20. – stupio na snagu 20. ožujka 2020.), prije svega, u članku 2. dodana točka 12. koja propisuje da pojam „posebne okolnosti“ podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu. Također, dodan je članak 57.a koji propisuje da radno vrijeme u djelatnosti trgovine u posebnim okolnostima određuje Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske. U tom kontekstu možemo istaknuti kako ovim dopunama, a komparirajući ih sa najnovijima dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti1, nisu odgovarajuće dopunjene i prekršajne odredbe u smislu mogućih postupanja suprotno odluci Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske iz članka 57.a trenutno važećeg Zakona o trgovini.
Inače, prema članku 57. stavku 1. Zakona o trgovini trgovac određuje radno vrijeme prodavaonice i drugog oblika trgovine na malo u skladu s ovim Zakonom pri čemu će uzeti u obzir potrebe kupaca, broj radnika zaposlenih u prodavaonici i poštivanje njihovih prava uređenih ovim Zakonom, Zakonom o radu, drugim radno pravnim propisima, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća i ugovorom o radu, posebno u pogledu plaće i naknade plaće, dodataka na plaću, rasporeda i preraspodijele radnog vremena, prekovremenog i noćnog rada, te stanke, dnevnog, tjednog i godišnjeg odmora. Nadalje, a vezano uz radno vrijeme, isti Zakon u članku 61. propisuje da je trgovac dužan na prodajnom objektu jasno, vidljivo i čitljivo za potrošače istaknuti radno vrijeme (stavak 1.), te da su trgovac i kupci dužni se pridržavati radnog vremena prodavaonice,kao i da je trgovac dužan 15 minuta prije završetka radnog vremena prodavaonice jednom ili više puta upozoriti kupce koji se zateknu u prostoru prodavaonice na kraj dnevnog radnog vremena prodavaonice (stavak 2.). U tom smislu možemo istaknuti kako je jedina prekršajna odredba koja se odnosi na radno vrijeme sadržana u članku 71. stavku 1. podstavku 9. Zakona o trgovini, a koja predviđa kažnjavanje za prekršaj ako se ne istakne na jasan, vidljiv i čitljiv način za potrošače radno vrijeme (članak 61.).
Osim toga, Pravilnik o radnom vremenu prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo („Narodne novine“ br. 80/01. i 87/08.) uređuje radno vrijeme prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo, te radno vrijeme tržnica.
Nadalje, na temelju članka 22.a Zakona o sustavu civilne zaštite, a sada i članka 57.a Zakona o trgovini, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, dana 21. ožujka 2020. godine, donio je Odluku o radnom vremenu trgovina („Narodne novine“ br. 35/20.), prema kojoj se, a radi zaštite djelatnika u trgovinama kojima je, sukladno Odluci o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja dopušten rad, kao i zbog mogućnosti preraspodjele djelatnika i učinkovitog upravljanja ljudskim resursima, određuje radno vrijeme u tim trgovinama od 8,00 do 17,00 sati.
Pored toga, a kako je uočeno da se u međuvremenu u radu tržnica nisu poštovale mjere određene Odlukom o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja od 19. ožujka 2020. (primjerice mjera socijalnog distanciranja), Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, 22. ožujka 2020. godine, donio je Odluku o mjeri obustave rada tržnica i svih objekata u sastavu tržnica u kojima se obavljaju druge djelatnosti („Narodne novine“ br. 35/20.).
Na kraju, a vezano uz ovu tematiku, možemo dodati da je Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske dana 23. ožujka 2020. godine donio Odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ br. 35/20.), s tim da je tom Odlukom određeno da se takva zabrana, uz ostalo, ne odnosi niti na slučajeve kupnje hrane i osnovnih potrepština, pri čemu je potrebno posjedovati valjanu propusnicu za ulazak i izlazak s područja prebivališta ili stalnog boravišta, a koju u ovom slučaju izdaju, ovjeravaju i potpisuju nadležni stožeri civilne zaštite.
Željko Kudrić, dipl.iur.
____________________________________
1 Vidi članak: „Obustava rada ugostiteljskih objekata u uvjetima posebnih okolnosti – epidemija koronavirusa“, autor: Željko Kudrić, objavljen 23. ožujka 2020.
Nekretnina u vlasništvu fizičke osobe može se prenijeti na trgovačko društvo u kojem ta osoba ima status člana društva. U ovom tekstu obrađujemo porezne učinke takvog prijenosa kada se nekretnina evidentira u kapitalnim rezervama društva, kao i moguće porezne učinke za fizičku osobu koja unosi nekretninu u rezerve kapitala društva.
Turistički sektor već godinama posluje u uvjetima pojačane neizvjesnosti te je izrazito osjetljiv na gospodarska kretanja, promjene potrošačkih navika i druge vanjske čimbenike koji mogu utjecati na intenzitet turističke aktivnosti.Upravo zbog toga očekivanja i rezultati pojedinih turističkih sezona često ovise o širem ekonomskom i tržišnom okruženju.Za turističku sezonu 2026. očekuju se stabilna potražnja i nastavak pozitivnih trendova u hrvatskom turizmu, iako poslovanje i dalje opterećuju rast troškova rada, energenata i usluga. Unatoč navedenim izazovima, različite procjene daju za vjerovati su da će turistički sektor i ove godine ostvariti dobre rezultate.
Porezni propisi poslodavcima omogućuju isplatu određenih nagrada, potpora i naknada radnicima bez obveze obračuna poreza na dohodak. Iako su propisani maksimalni neoporezivi iznosi, važno je naglasiti da isplata iznad tih pragova nije zabranjena – međutim, iznos koji prelazi dopušteni limit smatra se oporezivim primitkom. U nastavku donosimo pregled pravila koja se odnose na neoporezivu isplatu dara za dijete do 15 godina starosti.
Poslodavci imaju mogućnost svojim zaposlenicima isplatiti naknadu za troškove redovne skrbi djeteta bez poreznog opterećenja, pod uvjetom da su ispunjeni zakonski kriteriji i osigurana odgovarajuća dokumentacija. U nastavku se obrađuju ključni uvjeti te način evidentiranja i isplate takvih troškova.
Kada jedan poslovni subjekt prestaje s radom, a drugi poslovni subjekt preuzima poslove ukinutog poslovnog subjekta, tada isti (trgovačko društvo, obrtnik, agencija, zavod, fond, institut, zaklada i/ili druga pravna osoba s javnim ovlastima) temeljem propisa ili ugovora o spajanju i pripajanju preuzima zatečene i zaposlene radnike sa svim pravima i obvezama koja za te zaposlenike proizlazi iz postojećih ugovora o radu, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu i drugih izvora prava. Tko ima obvezu obračuna, obustave i uplate javnih davanja prema plaći za zaposlene i na koji način opisuje se u članku.