02.02.2024 09:25
Tajni kupac
U ovom članku autorica će prikazati najvažnije zaključke studije pod izvornim nazivom „Economic impact of counterfeiting in the clothing, cosmetics, and toy sectors in the EU“ ili u prijevodu na hrvatski jezik: „Ekonomski utjecaj krivotvorenja u sektorima odjeće, kozmetike i igračaka u Europskoj Uniji“ objavljene od strane Europske promatračnice (opservatorija) za povrede prava intelektualnog vlasništva 1 koja djeluje u sklopu Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (engl. European Union Intellectual property office, skr. EUIPO, u daljnjem tekstu: EUIPO).

Uvod

Provedene sektorske studije od strane EUIPO-a koje su objavljene u vremenskom razdoblju između 2015. i 2018. godine zasebno su analizirale ukupno dvanaest sektora kako bi se kvantificirao ekonomski učinak krivotvorenja 2 u nekoliko sektora gospodarstva Europske unije. Od tada su dostupne nove informacije koje omogućuju razmatranje dodatnih aspekata krivotvorenja, poput trendova u zadržavanju krivotvorene robe, kao i povreda prava povezanih s krivotvorenjem.

Na temelju iste metodologije korištene u spomenutim studijama, studija koja je predmet razmatranja ovog članka, procjenjuje ekonomski učinak krivotvorenja na prodaju i zapošljavanje u ukupno tri sektora: sektor odjeće (uključujući obuću), sektor kozmetike i sektor igračaka.

U nastavku teksta, prikazuju se najvažniji rezultati i zaključci provedene studije.

Sektor odjeće i obuće

Kako proizlazi iz zaključaka predmetne studije, procjenjuje se da je sektor odjeće i obuće pod utjecajem krivotvorenja ovih proizvoda izgubio gotovo 12 milijardi eura prihoda kao godišnji prosjek u razdoblju između 2018. i 2021., što predstavlja 5,2 % prodaje odjeće na području Europske unije.

Kao posljedica gubitka prodaje zbog krivotvorina, industrija odjeće zapošljavala je 160.000 ljudi manje svake godine u istom razdoblju, a Njemačka i Italija su tržišta koja su najviše pogođena.

Sektor kozmetike

Tržište kozmetike Europske unije znatno je manje od tržišta odjeće i obuće te čini otprilike jednu trećinu tržišta. Procijenjena izgubljena prodaja kozmetike zbog krivotvorenja iznosi 3 milijarde eura, što odgovara 4,8% ukupne prodaje. Pri tome, kako proizlazi iz rezultata ove studije, Francuska kozmetička industrija najviše je pogođena i to s 800 milijuna eura godišnjeg gubitka prodaje. Nadalje, pod utjecajem krivotvorenja,  procjenjuje se da je u ovom sektoru u referentnom vremenskom razdoblju izgubljeno gotovo 32.000 radnih mjesta.

Sektor igračaka

Sektor igračaka najmanji je od tri sektora analizirana u ovoj studiji, no ovaj sektor ima najveći omjer izgubljene prodaje zbog krivotvorenja. Rezultati pokazuju da on iznosi 8,7 %, što odgovara 1 milijardi EUR izgubljene prodaje te 3.600 manje zaposlenih u ovoj industriji. Njemačka industrija igračaka imala je jednu trećinu izgubljene prodaje zbog prisutnosti krivotvorenih igračaka u Europskoj uniji.

Zaključna razmatranja

Zbog izostanka službenih podataka o zakonitoj trgovini i zapošljavanju, kako proizlazi iz zaključaka studije, za pojedince države članice Europske unije nije moguće procijeniti apsolutne gubitke prihoda ili radnih mjesta uzrokovane  nezakonitom trgovinom krivotvorene robe u promatranim sektorima odjeće i obuće, kozmetike te igračaka.

Gubici prodaje zbog krivotvorina kao udio u ukupnoj prodaji u svakom sektoru procjenjuju se na temelju modela koji otkrivaju koji od nekoliko pokazatelja krivotvorina utječe na trendove prodaje.

Međutim, može se zaključiti da što je veći postotak ispitanika koji se izjašnjavaju da su kupili krivotvorine u nekoj zemlji, to je veći omjer izgubljene prodaje zbog krivotvorina u sektorima odjeće i kozmetike. Također, što je veće zadržavanje odjeće i igračaka na granicama u državi članici, manji je gubitak prodaje zbog krivotvorenja. Usto, što je veći broj prijavljenih kaznenih djela vezanih uz zloupotrebu droga ili korupcije, to je veći utjecaj krivotvorenja u ova tri promatrana sektora. Konačno, što je veći postotak građana koji smatraju da je korupcija u porastu u posljednje tri godine, to je veći utjecaj krivotvorenja na industriju igračaka.

Maja Bilić Paulić, mag. iur.

IZVORI:

- Cjeloviti tekst studije “Ekonomski utjecaj krivotvorenja u sektorima odjeće, kozmetike i igračaka u Europskoj Uniji” na engleskom jeziku dostupna je na sljedećoj poveznici.

- Kratki sažetak studije “ Ekonomski utjecaj krivotvorenja u sektorima odjeće, kozmetike i igračaka u Europskoj Uniji“ na hrvatskom jeziku dostupan je na sljedećoj poveznici.

 ^ 1 Opservatorij je osnovan kao dio Glavne uprave za unutarnje tržište i usluge Komisije u travnju 2009. pod nazivom Europski opservatorij za krivotvorenje i piratstvo. EUIPO, kao glavna agencija Europske unije posvećena isključivo pitanjima intelektualnog vlasništva, počeo je blisko surađivati s Opservatorijem prema Memorandumu o razumijevanju potpisanom u travnju 2011. 

Nakon prijedloga Komisije, koji su podržali Europski parlament i Vijeće, Opservatorij je 5. lipnja 2012. u potpunosti povjeren EUIPO-u, ranije poznatom kao OHIM.

Uredbom o prijenosu Opservatorija na EUIPO preimenovana je u Europski opservatorij za povrede prava intelektualnog vlasništva. Prema ovoj Uredbi EUIPO mora financirati aktivnosti Opservatorija. Opservatorij će se oslanjati na stručnost, iskustvo i resurse EUIPO-a s ciljem da postane informacijsko središte par excellence.

Opservatorijem upravlja EUIPO, a organiziran je na sljedeći način:

* Područje operacija i projekata sastoji se od sljedećih službi, a svakom upravlja voditelj službe:
     -Ovršna služba odgovorna je za organizaciju projekata i aktivnosti vezanih uz ovrhu, uključujući suradnju, obuku i alate.

     -Služba Outreach and Knowledge of IP odgovorna je za projekte i aktivnosti podizanja svijesti i obrazovanja, kao i za odnose s dionicima i događanjima.

     -Služba za IP u digitalnom svijetu odgovorna je za aspekte vezane uz korištenje IP-a u digitalnom okruženju, uključujući suradnju s posrednicima i pitanja autorskih prava. Također uključuje aktivnosti za pravosuđe kao i specifične studije i međunarodne aktivnosti.

* Služba za ekonomiju i statistiku odgovorna je za sve aktivnosti vezane uz ekonomske studije i statističke analize, osim predviđanja obujma. Voditelj službe je ujedno i glavni ekonomist.

^ 2 Krivotvorenjem se u kontekstu prava intelektualnog vlasništva naziva izrada proizvoda koji imitiraju originalni proizvod označen žigom na način da na prvi pogled stvaraju dojam da se radi o originalnom proizvodu. Najčešći razlog krivotvorenja je nelegitimno stjecanje koristi od ugleda ili popularnosti koju kod potrošača uživa originalni proizvod, žig ili nositelj žiga. Pri tome su krivotvoreni proizvodi u pravilu slabije i/ili neprovjerene kvalitete u odnosu na izvorni proizvod, a njihovim lažnim označavanjem žigom određenog nositelja narušava se kako ugled dotičnog žiga ili tvrtke tako i pravedna tržišna utakmica, budući da stjecanje ugleda ili popularnosti proizvoda, žiga ili tvrtke zahtijeva znatna ulaganja.

Krivotvorenim proizvodom u ovom kontekstu smatra se svaki onaj proizvod, uključujući i njegovu ambalažu, koji je bez odobrenja nositelja prava na žig (engl. trademark, u razgovornom jeziku brend, robna marka, zaštitni znak) označen jednakim žigom ili žigom koji se od njega bitno ne razlikuje, i koji time povrjeđuje prava nositelja toga žiga.

Naknada troškova u poreznom postupkuUređenje ovršnog prava Republike Hrvatske od stupanja na snagu prvog Ovršnog zakona (1996.), preko drugog Ovršnog zakona (2010.), pa do trećeg Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/2017., 131/2020. i 114/2022., dalje: OZ), doživjelo je preko dvadesetak izmjena. OZ koji je trenutno na snazi uređuje postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava (ovršni postupak) te postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode osiguranje tražbina (postupak osiguranja), kao i materijalnopravne odnose koji se zasnivaju na temelju ovršnih postupaka i postupaka osiguranja. OZ je nastao kao rezultat potrebe njegovog usklađivanja s drugim zakonima i zakonodavstvom Europske unije.1

Prekovremeni rad
19.02.2024 11:01

U poslovnoj praksi prekovremeni rad postaje sve zastupljeniji, a posebice to dolazi do izražaja u sektoru trgovine i ugostiteljstva. Poslodavci imaju pravo zahtijevati od radnika da rade prekovremeno u određenim situacijama, ali se pri tome moraju pridržavati i određenih zakonskih ograničenja.

Ovrha je postupak prisilnog ostvarivanja tražbina temeljem ovršnih i vjerodostojnih isprava kojega provode sudovi i javni bilježnici. Ovrha na plaći predstavlja postupak prisilnog ostvarivanja tražbina kojega provode poslodavci, a na plaćama radnika. Za svakog ovrhovoditelja koji nastoji prisilnim putem naplatiti svoju tražbinu, najsvrsishodniji način je upravo ovrha na novčanoj tražbini ovršenika, koja se provodi zapljenom i prijenosom izravno na račun ovrhovoditelja. Autor u članku pojašnjava postupak provođenja ovrhe na plaćama radnika, s osvrtom na ograničenja i izuzeća kod ovrha na plaći u 2024. godini.

DATA ACT: Novi GDPR?
02.02.2024 09:35

Europska strategija za podatke Europske komisije (dalje u tekstu: „Europska strategija za podatke“) ima za cilj stvaranje jedinstvenog tržišta za podatke.

Zakon o zaštiti potrošača (dalje: ZZP) je temeljni Zakon u Republici Hrvatskoj koji propisuje široku tematiku zaštite potrošačkih prava još otkako je 2003. godine zamijenio relevantne (i šture) odredbe Zakona o trgovini (1990).