03.07.2024 08:10
Pas
Internetska trgovina omogućila je znatan porast prodaje kućnih ljubimaca u državama članicama Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj, pri čemu se veliki broj životinja prodaje iz neregistriranih uzgoja, s lažnim dokumentima o podrijetlu i zdravlju životinja. Glavni cilj ovog članka je ukazati na problematiku ilegalne trgovine kućnim ljubimcima, pri kojoj je ugroženo ne samo zdravlje i dobrobit životinja, nego i javno zdravlje te zaštita tržišta i potrošača od prijevara pri prodaji kućnih ljubimaca.

U Hrvatskoj cvjeta trgovina kućnim ljubimcima, svakodnevno se prodaju štenci i druge životinje bez ikakve kontrole nadležnih inspekcija, evidencija prihoda i naplaćenih poreza, na što upozorava i udruga Prijatelji životinja. Prijatelji životinja ističu kako su oglasnici prepuni pasa, mačaka, kunića, ptica, gmazova, dakle, živih bića, čiji uzgajivači nemaju registriranu nikakvu gospodarsku djelatnost. Životinje drže u katastrofalnim uvjetima, što im bitno smanjuje troškove uzgoja, ne podliježu kontroli uvjeta držanja osim ako ih netko prijavi, a pritom ostvaruju golemu nelegalnu i neoporezivu dobit uzgojem i prodajom životinja. 1

Udruge Prijatelji životinja i Noina arka jedne su od najzaslužnijih za poticanje Sabora da izglasa 1999. godine Zakon o dobrobiti životinja ("Narodne novine" br. 19/99., 135/06.), a zatim i Zakon o zaštiti životinja ("Narodne novine" br. 135/06., 37/13., 125/13., 102/17.), nakon kojeg je uslijedio i Zakon o zaštiti životinja ("Narodne novine" br. 102/17., 32/19.- dalje u tekstu: ZZŽ) koji je na snazi i regulira zabranu prodaje ili darovanje kućnih ljubimaca maloljetnim osobama 2 , zabranu prodaje životinja koje su još ovisne o majci ili koje se ne mogu samostalno hraniti, prodaju bolesnih ili ozlijeđenih životinja 3 te pitanja uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji.

ZZŽ u čl. 54. st. 1. propisuje kako uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo - Ministarstvo poljoprivrede. U stavku 2. istog članka, propisano je kako uzgajivači, da bi ishodili rješenje o upisu uzgoja pri nadležnom tijelu, moraju osigurati način držanja kućnih ljubimaca u skladu s njihovim potrebama te ispunjavati uvjete glede objekata u kojima su kućni ljubimci smješteni, dok u stavku 3. stoji kako uzgajivači kućnih ljubimaca moraju biti osposobljeni za njihovo držanje i uzgoj (u pogledu hranidbe, njege, prepoznavanja bolesti i sl.). Svi uvjeti koje uzgajivači moraju ispuniti dodatno su propisani odredbama Pravilnika o uvjetima koje moraju ispunjavati uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ("Narodne novine" br. 76/22.- dalje: Pravilnik). Pritom je bitno napomenuti kako je u čl. 2. st. 1. t. 8. Pravilnika određeno kako se prodajom smatra ne samo komercijalna prodaja nego i bilo koji drugi oblik prijenosa vlasništva kućnog ljubimca uključujući poklanjanje bez komercijalnog učinka. Tako da svi uzgajivači neovisno o tome prodaju li ili „daruju” životinje, moraju raditi sukladno odredbama Pravilnika. Također, Pravilnik nalaže da uzgajivač mora pri oglašavanju kućnih ljubimaca u svrhu prodaje ili promjene vlasništva prilikom oglašavanja objaviti i registracijski broj uzgoja kućnih ljubimaca. 4 ZZŽ također u čl. 74. st. 3. određuje kako pri oglašavanju pasa u svrhu prodaje ili promjene vlasništva prodavač mora osigurati, a oglašivač mora objaviti broj mikročipa psa i broj mikročipa majke psa.

Prema čl. 3. st 1. Zakona o trgovini ("Narodne novine" br. 87/08., 96/08., 116/08., 116/08., 76/09., 114/11., 68/13., 30/14., 32/19., 98/19., 32/20., 33/23.), koji definira trgovinu kao gospodarsku djelatnost kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini u svrhu ostvarivanja dobiti ili drugog gospodarskog učinka i čl. 4. st.1., koji definira trgovca kao pravnu ili fizičku osoba registriranu za obavljanje kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini, možemo zaključiti kako se uzgajivači kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji, zapravo, bave trgovinom (gospodarskom djelatnosti) i kako oni, u svim pravima i obvezama, trebaju biti izjednačeni s bilo kojim drugim trgovcem koji se bavi gospodarskom djelatnošću s ciljem ostvarivanja dobiti ili kojeg drugog gospodarskog učinka i u konačnici, prodaja kućnih ljubimaca kojom je stečen bilo kakav prihod treba podleći oporezivanju.

Dakle, posve je jasno da se radi o gospodarskoj djelatnosti, koja uz registracije i dozvole uzgoja treba biti i registrirana kao djelatnost kod nadležnih tijela, baš kao i sve ostale gospodarske djelatnosti.

Neregistrirani uzgoj kućnih ljubimaca, prvenstveno pasa i mačaka, predstavlja velik problem jedinicama lokalne samouprave. Životinje koje se nelegalno uzgajaju nisu mikročipirane, ne može ih se pratiti, a višak koji se ne uspije prodati završava na cesti, čime postaje problem gradova i općina koji su dužni zbrinuti napuštene životinje koje neodgovorni skrbnici, ali isto tako i uzgajivači napuste. 5 Neregistrirani uzgajivači, ubiru profit nekoliko puta godišnje te na taj način oštećuju državu za pozamašnu svotu novca. 6

Time krše odredbe Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22., 114/23.) 7 i Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti ("Narodne novine" br. 61/11., 66/19.- dalje: ZOZOND). Potonji sankcionira slučajeve kada pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar odnosno kada obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima te kada nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti.

Prema čl. 5. st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine" br. 115/18., 117/21., 67/23., 155/23.) i čl. 8. ZOZOND-a inspektori Državnog inspektorata nadležni su provoditi inspekcijski nadzor nad trgovinom kućnim ljubimcima iz uzgoja na način da svaku takvu trgovinu koja nije odgovarajuće registrirana (registrirana u smislu registracije gospodarske djelatnosti) zabrane (čl. 9. ZOZOND-a) i odgovarajuće sankcioniraju. Tako je člankom 10.st. 3. ZOZOND-a propisano kako će se novčanom kaznom od 10.000,00 (1305.90 €) do 30.000,00 kuna (3917.69 €) 8 kazniti fizička osoba koja obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela, obavljanje djelatnosti nije prijavila poreznim tijelima ili nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti.

Isto tako je prema čl. 75. ZZŽ-a Ministarstvo poljoprivrede nadležno registrirati i kontrolirati uzgoj u pogledu uvjeta koje uzgajivači moraju ispunjavati kako bi se ponajprije postigla svrha zaštite životinja (prostorni, smještajni, hranidbeni, veterinarski i dr. uvjeti) a i zaštitilo potrošače (kupce životinja) koji nerijetko kupe životinju bez dokumenata ili s lažnim dokumentima o podrijetlu i zdravlju životinje za koju se kasnije ispostavi da je bolesna.

Moramo zaključiti kako je u općem interesu da svaki uzgoj životinja bude reguliran, registriran, i da svaka djelatnost bude prijavljena, a naročito ona koja je povezana sa živim bićima koja osjećaju bol jednako kao i mi te trebaju našu zaštitu. Ilegalna trgovina kućnim ljubimcima štetna je ne samo za životinje, već i za tržište i potrošače te lokalne i državne vlasti 9, stoga zahtijeva sveobuhvatan pristup i suradnju između nosioca vlasti, nevladinih organizacija i šire javnosti kako bi se u prvom redu zaštitila dobrobit životinja a  i spriječila siva ekonomija.

Bitno je napomenuti na kraju kako svaka osoba koja sumnja u zakonitost prodaje životinja može to prijaviti preko službene stranice Državnog inspektorata 10.

Jasminka Blažinović Grgić, mag. iur.
___________________________________________

^ 2 čl. 50. ZZŽ-a

^ 3 čl. 74. st.2. ZZŽ-a

^ 4 čl. 9. st. 5. Pravilnika

^ 7 Čl. 2. st. 1. Zakona o porezu na dohodak definira poreznog obveznika kao fizičku osobu koja ostvaruje dohodak

^ 8 Navedena prekršajnopravna sankcija u Zakonu o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti ("Narodne novine" br. 61/11., 66/19.- dalje: ZOZOND) koji je na snazi određena je u kunama.  Za potrebe ovog članka odredili smo iznos eurima primjenom fiksnog tečaja konverzije kune u euro: 1 EURO =7,53450 Kn.

TurizamTuristički vodiči bitni su sudionici u pružanju usluga u turizmu te imaju značaj utjecaj na sveukupne dojmove turista koji samostalno ili u sklopu organiziranih turističkih putovanja posjećuju odabranu turističku destinaciju na području naše zemlje.  U nastavku  pišemo o tome tko sve i uz koje uvjete i obveze smije pružati usluge turističkog vodiča.

Nastavno na uvodni članak o ključnim pitanjima iz područja prava intelektualnog vlasništva vezano za održavanje nogometnog prvenstva UEFA Euro 2024 koji smo ranije objavili u ovom tekstu autorica će se fokusirati na formalna prava intelektualnog vlasništva i to na prava žiga i industrijskog dizajna kojima su zaštićeni primjerice nazivi natjecanja Euro 2024, slogani, amblemi, pehar, logotipi i maskota natjecanja te će izložiti najvažnije smjernice vezano za korištenje spomenutih zaštićenih simbola  nogometnog prvenstva UEFA Euro 2024.

Od 1. siječnja 2024. godine drugim se dohotkom smatraju primici po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu primljeni od strane trećih osoba (napojnice) evidentirane u sustavu fiskalizacije prema posebnom propisu o fiskalizaciji iznad propisanog iznosa. S obzirom na to da se u praksi javlja čitav niz dilema i pitanja u vezi poreznog tretmana napojnica, autor u članku donosi pregled svega što je potrebno znati oko navedene problematike.

Osim pružanja ugostiteljskih usluga smještaja u objektima u građevini (sobama, apartmanima i kućama za odmor) iznajmljivači i obiteljska poljoprivredna gospodarstva u sve većem broju odlučuju se i na pružanje usluga smještaja u objektima na smještajnim jedinicama na otvorenom prostoru tj. pružanja usluga kampiranja.  Koje uvjete moraju ispuniti objekti  za kampiranje iznajmljivača i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te kojih se obveza i zabrana pritom pružatelji usluga kampiranja moraju pridržavati s motrišta ugostiteljskih propisa, pišemo u nastavku ovoga članka.

U jeku aktualne sveprisutne euforije oko održavanja UEFA Europskog prvenstva u nogometu Euro 2024., kako za zemlju domaćina, organizatora, tako i za sve ostale dionike ovog  nedvojbeno jednog od najvećih sportskih događaja nekog pojedinačnog sporta i jednog od najgledanijih sportskih  natjecanja na cijelom svijetu općenito, istražili smo neke od ključnih aspekata prava intelektualnog vlasništva vezanih za sam događaj, a koje treba imati na umu.

Ovaj članak prvi je u serijalu tekstova o važnim pravnim pitanjima koja se odnose na nogometno prvenstvo UEFA Euro 2024. koje ćemo objavljivati u predstojećem razdoblju s ciljem podizanja svijesti i edukacije javnosti o istima.