U Hrvatskoj cvjeta trgovina kućnim ljubimcima, svakodnevno se prodaju štenci i druge životinje bez ikakve kontrole nadležnih inspekcija, evidencija prihoda i naplaćenih poreza, na što upozorava i udruga Prijatelji životinja. Prijatelji životinja ističu kako su oglasnici prepuni pasa, mačaka, kunića, ptica, gmazova, dakle, živih bića, čiji uzgajivači nemaju registriranu nikakvu gospodarsku djelatnost. Životinje drže u katastrofalnim uvjetima, što im bitno smanjuje troškove uzgoja, ne podliježu kontroli uvjeta držanja osim ako ih netko prijavi, a pritom ostvaruju golemu nelegalnu i neoporezivu dobit uzgojem i prodajom životinja. ¹

Udruge Prijatelji životinja i Noina arka jedne su od najzaslužnijih za poticanje Sabora da izglasa 1999. godine Zakon o dobrobiti životinja ("Narodne novine" br. 19/99., 135/06.), a zatim i Zakon o zaštiti životinja ("Narodne novine" br. 135/06., 37/13., 125/13., 102/17.), nakon kojeg je uslijedio i Zakon o zaštiti životinja ("Narodne novine" br. 102/17., 32/19.- dalje u tekstu: ZZŽ) koji je na snazi i regulira zabranu prodaje ili darovanje kućnih ljubimaca maloljetnim osobama ² , zabranu prodaje životinja koje su još ovisne o majci ili koje se ne mogu samostalno hraniti, prodaju bolesnih ili ozlijeđenih životinja ³ te pitanja uzgoja kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji.

ZZŽ u čl. 54. st. 1. propisuje kako uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ne mogu započeti obavljati djelatnost bez rješenja o registraciji uzgoja koje donosi nadležno tijelo - Ministarstvo poljoprivrede. U stavku 2. istog članka, propisano je kako uzgajivači, da bi ishodili rješenje o upisu uzgoja pri nadležnom tijelu, moraju osigurati način držanja kućnih ljubimaca u skladu s njihovim potrebama te ispunjavati uvjete glede objekata u kojima su kućni ljubimci smješteni, dok u stavku 3. stoji kako uzgajivači kućnih ljubimaca moraju biti osposobljeni za njihovo držanje i uzgoj (u pogledu hranidbe, njege, prepoznavanja bolesti i sl.). Svi uvjeti koje uzgajivači moraju ispuniti dodatno su propisani odredbama Pravilnika o uvjetima koje moraju ispunjavati uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji ("Narodne novine" br. 76/22.- dalje: Pravilnik). Pritom je bitno napomenuti kako je u čl. 2. st. 1. t. 8. Pravilnika određeno kako se prodajom smatra ne samo komercijalna prodaja nego i bilo koji drugi oblik prijenosa vlasništva kućnog ljubimca uključujući poklanjanje bez komercijalnog učinka. Tako da svi uzgajivači neovisno o tome prodaju li ili „daruju” životinje, moraju raditi sukladno odredbama Pravilnika. Također, Pravilnik nalaže da uzgajivač mora pri oglašavanju kućnih ljubimaca u svrhu prodaje ili promjene vlasništva prilikom oglašavanja objaviti i registracijski broj uzgoja kućnih ljubimaca. ⁴ ZZŽ također u čl. 74. st. 3. određuje kako pri oglašavanju pasa u svrhu prodaje ili promjene vlasništva prodavač mora osigurati, a oglašivač mora objaviti broj mikročipa psa i broj mikročipa majke psa.

Prema čl. 3. st 1. Zakona o trgovini ("Narodne novine" br. 87/08., 96/08., 116/08., 116/08., 76/09., 114/11., 68/13., 30/14., 32/19., 98/19., 32/20., 33/23.), koji definira trgovinu kao gospodarsku djelatnost kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini u svrhu ostvarivanja dobiti ili drugog gospodarskog učinka i čl. 4. st.1., koji definira trgovca kao pravnu ili fizičku osoba registriranu za obavljanje kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini, možemo zaključiti kako se uzgajivači kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji, zapravo, bave trgovinom (gospodarskom djelatnosti) i kako oni, u svim pravima i obvezama, trebaju biti izjednačeni s bilo kojim drugim trgovcem koji se bavi gospodarskom djelatnošću s ciljem ostvarivanja dobiti ili kojeg drugog gospodarskog učinka i u konačnici, prodaja kućnih ljubimaca kojom je stečen bilo kakav prihod treba podleći oporezivanju.

Dakle, posve je jasno da se radi o gospodarskoj djelatnosti, koja uz registracije i dozvole uzgoja treba biti i registrirana kao djelatnost kod nadležnih tijela, baš kao i sve ostale gospodarske djelatnosti.

Neregistrirani uzgoj kućnih ljubimaca, prvenstveno pasa i mačaka, predstavlja velik problem jedinicama lokalne samouprave. Životinje koje se nelegalno uzgajaju nisu mikročipirane, ne može ih se pratiti, a višak koji se ne uspije prodati završava na cesti, čime postaje problem gradova i općina koji su dužni zbrinuti napuštene životinje koje neodgovorni skrbnici, ali isto tako i uzgajivači napuste. ⁵ Neregistrirani uzgajivači, ubiru profit nekoliko puta godišnje te na taj način oštećuju državu za pozamašnu svotu novca. ⁶

Time krše odredbe Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20., 151/22., 114/23.) ⁷ i Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti ("Narodne novine" br. 61/11., 66/19.- dalje: ZOZOND). Potonji sankcionira slučajeve kada pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar odnosno kada obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima te kada nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti.

Prema čl. 5. st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine" br. 115/18., 117/21., 67/23., 155/23.) i čl. 8. ZOZOND-a inspektori Državnog inspektorata nadležni su provoditi inspekcijski nadzor nad trgovinom kućnim ljubimcima iz uzgoja na način da svaku takvu trgovinu koja nije odgovarajuće registrirana (registrirana u smislu registracije gospodarske djelatnosti) zabrane (čl. 9. ZOZOND-a) i odgovarajuće sankcioniraju. Tako je člankom 10.st. 3. ZOZOND-a propisano kako će se novčanom kaznom od 10.000,00 (1305.90 €) do 30.000,00 kuna (3917.69 €) ⁸ kazniti fizička osoba koja obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela, obavljanje djelatnosti nije prijavila poreznim tijelima ili nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti.

Isto tako je prema čl. 75. ZZŽ-a Ministarstvo poljoprivrede nadležno registrirati i kontrolirati uzgoj u pogledu uvjeta koje uzgajivači moraju ispunjavati kako bi se ponajprije postigla svrha zaštite životinja (prostorni, smještajni, hranidbeni, veterinarski i dr. uvjeti) a i zaštitilo potrošače (kupce životinja) koji nerijetko kupe životinju bez dokumenata ili s lažnim dokumentima o podrijetlu i zdravlju životinje za koju se kasnije ispostavi da je bolesna.

Moramo zaključiti kako je u općem interesu da svaki uzgoj životinja bude reguliran, registriran, i da svaka djelatnost bude prijavljena, a naročito ona koja je povezana sa živim bićima koja osjećaju bol jednako kao i mi te trebaju našu zaštitu. Ilegalna trgovina kućnim ljubimcima štetna je ne samo za životinje, već i za tržište i potrošače te lokalne i državne vlasti ⁹, stoga zahtijeva sveobuhvatan pristup i suradnju između nosioca vlasti, nevladinih organizacija i šire javnosti kako bi se u prvom redu zaštitila dobrobit životinja a  i spriječila siva ekonomija.

Bitno je napomenuti na kraju kako svaka osoba koja sumnja u zakonitost prodaje životinja može to prijaviti preko službene stranice Državnog inspektorata ¹⁰.

Jasminka Blažinović Grgić, mag. iur.
___________________________________________