15.12.2023 10:05

Neoporezivi primici
Brojni poslodavci u zadnjih par godina našli su se u poziciji da se moraju truditi pronaći načine kako zadržati kvalitetne radnike i privući nove. Neoporezivi primici su nerijetko rješenje za njih. Zakonodavac pomaže u tom segmentu, proširujući spektar neoporezivih isplata te povećavajući iznose koje poslodavci mogu isplatiti svojim radnicima te ih na taj način nagraditi i stimulirati na najpovoljniji način. S prvim danom nove godine 2024., kreće novi obračun neoporezivih naknada i primitaka, a u nastavku donosimo pregled novih povećanih iznosa, s osvrtom na specifičnosti prilikom isplata.

Što predstavljaju neoporezivi primitci?

Isplate neoporezivih primitaka od strane poslodavaca mogu predstavljati brojne prednosti jer su jedan od najjeftinijih načina nagrađivanja radnika, instrument kojim se mogu motivirati svi zaposlenici ili određena skupina zaposlenika, a time mogu poslodavcu osigurati i manju fluktuaciju zaposlenih.

Člankom 9. stavkom 1. točkom 9. Zakona o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22, 114/23) propisani su primici na koje se ne plaća porez na dohodak te je njima, između ostalog, propisano da se porez na dohodak ne plaća na primitke radnika i fizičkih osoba iz članka 21. ovog Zakona po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće, do propisanih iznosa te primitke bivših radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa.

Sukladno članku 9. stavku 2. Zakona o porezu na dohodak, ministar financija pravilnikom propisuje visine neoporezivih iznosa i vrste porezno priznatih troškova, vjerodostojne isprave na temelju kojih se odobravaju troškovi te oblik i sadržaj evidencija i izvješća o ostvarenim primicima namijenjenih pokriću troškova iz stavka 1. točke 4., 6., 9., 10., 11., 13., 14., 16., 17., 21. i 23. toga članka.

 No, što su to zapravo neoporezivi primitci? Zakonom o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) definirani su primici radnika na temelju radnog odnosa, koji su po svom obilježju materijalno pravo iz radnog odnosa ili predstavljaju naknadu troška radnika, a koji se uređuju izvorom radnog prava. Primici koje radnik može ostvariti na temelju radnog odnosa ne smatraju se plaćom iz članka 90. Zakona o radu.

Ukratko, materijalno pravo iz radnog odnosa predstavljaju jubilarna nagrada, božićnica, regres, otpremnina zbog odlaska u mirovinu i slično ili su to pak primici koji predstavljaju naknadu troškova radnika za prijevoz na posao i povratak s posla, troškovi vezani uz rad na izdvojenom mjestu rada, za službena putovanja, za rad na terenu i drugo. Pritom, kriterij oporezivosti odnosno neoporezivosti nekog primitka nije relevantan u kontekstu definicija Zakona o radu.

Zakonom o radu nisu određena materijalna prava radnika nego se ona uređuju drugim aktima (kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili odlukom poslodavca). Stoga, radnik ostvaruje pravo na isplatu materijalnih prava samo ako su ona određena nekim od navedenih izvora, ali ukoliko takva odredba ne postoji, poslodavac ih može, ali i ne mora isplatiti radniku.

Ukoliko su različitim propisima ova prava uređena drugačije, uvijek se treba voditi odredbom Zakona o radu koja nalaže da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.

Nadalje, propisano je da se materijalna prava radnika utvrđuju i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. Iz navedene odredbe Zakona o radu proizlazi da se materijalna prava ne moraju utvrditi i isplatiti razmjerno ugovorenom radnom vremenu, već radnici mogu dobiti isti iznos materijalnih prava ako je tako propisano kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, iako ne rade u punom radnom vremenu.

Pravilnikom o porezu na dohodak uređene su neoporezive naknade, potpore i nagrade te drugi primici koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada te je njime propisano koji se svi primici ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

Stoga, neoporezive isplate su za poslodavce najjednostavniji i najpovoljniji način nadoknade troškova ili nagrađivanja radnika. Suočeni s manjkom radne snage, poslodavci su dovedeni u poziciju da se moraju truditi pronaći načine kako zadržati radnike. Stoga se većina poslodavaca odlučuje na isplatu neoporezivih primitaka, kako bi s jedne strane zadržali radnike i bili konkurentni, a s druge strane kako bi nagradili njihov rad.

No, porezni propisi ne propisuju pravo radnika na neoporezive primitke, već isključivo propisuju vrste i maksimalne neoporezive iznose, a poslodavci odlučuju hoće li i u kojem iznosu isplaćivati navedene primitke i to definiraju izvorom radnog prava. Stoga, kao što je ranije rečeno, materijalna prava radnika (poput npr. božićnice i dara za djecu) nisu regulirana Zakonom o radu, već se ta prava mogu urediti kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Slijedom navedenog, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili internim aktom poslodavca nije propisano to pravo, radnik onda nema pravo na neoporezivi primitak temeljem Zakona o radu. Međutim, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije propisano to pravo, poslodavac može samostalno odlučiti želi li i kojim radnicima te u kojem iznosu isplatiti neoporezivi primitak i o tome sastaviti interni akt - Odluku o isplati.

Sumarno, poslodavci mogu svojim radnicima isplatiti neoporezivo, ako su to utvrdili izvorom radnoga prava, naknade, potpore i nagrade te druge primitke koji se ne smatraju plaćom u iznosima propisanim člankom 7. stavkom 2. Pravilnika. Porezni propis ne propisuje pravo radnika na primitke propisane navedenim člankom, već isključivo propisuje vrste i neoporezive iznose, a poslodavci odlučuju hoće li i u kojem iznosu isplaćivati navedene primitke.

Spomenut ćemo i kako prema poreznim propisima ne postoji ograničenje isplate materijalnih prava za radnika koji se zaposlio u tijeku godine. No, pravo na neoporezivu isplatu prigodnih nagrada imaju isključivo radnici, ali ne i ostale osobe koje za društvo obavljaju određene poslove. Navedeno znači da studenti koji rade putem studentskih udruga, članovi uprave koji nisu u radnom odnosu ili druge fizičke osobe koje rade putem ugovora o djelu i/ili autorskog ugovora nemaju pravo na neoporezive isplate prigodnih nagrada i darova.

Kronologija

U zadnjih nekoliko godina, poreznim reformama postepeno su se povećavali neoporezivi iznosi. Svrha povećanja iznosa neoporezivih naknada i nagrada radnicima ogleda se u vidu poreznog rasterećenja poduzetnika, a s ciljem otvaranja većih mogućnosti za rast plaća i ublažavanje negativnih trendova na tržištu rada.

Tržište rada već dugo ima promijenjene navike i dok je prije desetak godina bilo zaista teško naći posao, i puno ljudi nije bilo sklono mijenjati postojeći posao što radi sigurnosti postojećeg što zbog manjka ponude, danas je potpuno drukčija situacija. Počevši s otvaranjem tržišta rada ulaskom Hrvatske u EU, poslodavci su došli u poziciju da se moraju truditi pronaći načine kako zadržati dobre radnike. Neoporezivi primici su nerijetko rješenje za njih.

U okolnostima visoke inflacije i manjka radne snage poslodavci su posljednjih godina sve češće posezali za isplatama raznih vrsta neoporezivih primitaka, mimo samih plaća. To se ponajprije odnosilo na nagrade za rezultate rada, prigodne nagrade (božićnice, godišnji odmori) te paušalne naknade troškova prehrane i smještaja radnika.

Primjerice u 2022. godini poslodavci su isplatili oko 12 milijardi kuna neoporezivih isplata, što je pridonijelo i malo većem rastu ukupnih primanja zaposlenih nego što to pokazuju podaci o prosječnim plaćama. Zato poslodavci uvijek govore o rastu ukupnih primanja, koje je znatno povoljnije u odnosu na stopu inflacije.

Kada je u pitanju 2023. godina, u Narodnim novinama broj 112/22 objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak, kojim su u okviru Vladinog paketa antiinflacijskih mjera, povećani iznosi pojedinih neoporezivih naknada koje poslodavci isplaćuju radnicima, čime su neoporezivi primici usklađeni s inflacijom. Izmijenjeni Pravilnik je stupio na snagu 1. listopada 2022., osim članka 1. stavaka 2. i 3. Pravilnika koji su stupili na snagu 1. siječnja 2023.godine.

Tijekom kraja 2022. i početkom 2023. godine na snagu je stupilo više izmjena i dopuna Pravilnika o porezu na dohodak. Prije svega, povećani su neoporezivi iznosi određenih primitaka koje poslodavci mogu isplatiti svojim radnicima te je uveden i novi način određivanja neoporezivog iznosa namijenjenog za prehranu radnika. Uz to, usklađeni su iznosi izraženi u kunama iznosima u euru te su odredbe Pravilnika usklađene sa zadnjim izmjenama Zakona o porezu na dohodak.

S prvim danom 2023. godine, odnosno stupanjem na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN br. 156/22) riječi i iznosi izraženi u kunama zamijenjeni su riječima i iznosima u eurima.

Nastavno na navedeno poslodavci su tijekom 2023. godine mogli svojim radnicima, između ostalog, neoporezivo isplatiti:

−       prigodnu nagradu u iznosu do 663,62 eura godišnje (do 5.000,00 kn godišnje),

−       otpremninu prilikom odlaska u mirovinu do 1.327,24 eura (do 10.000,00 kn),

−       dar djetetu do 15 godina starosti do 132,73 eura godišnje (do 1.000,00 kn godišnje),

−       naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 0,40 eura po prijeđenom kilometru (do 3,00 kn po prijeđenom kilometru),

−       novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika do 995,43 eura godišnje (do 7.500,00 kn godišnje),

−       novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane do 796,44 eura godišnje (do 6.000,00 kn godišnje),

−       dar u naravi do 132,73 eura godišnje (do 1.000,00 kn godišnje),

−       iznos troškova prehrane radnika nastalih za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije do 1.592,76 eura godišnje (do 12.000,00 kuna godišnje).

S obzirom na prilagodbu zakonskih i podzakonskih propisa uvođenju eura, u “Narodnim novinama”, broj 156 od 30. prosinca 2022. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023., a kojim su riječi i iznosi izraženi u kunama zamijenjeni riječima i iznosima u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje te su izmijenjeni obrasci: JOPPD, INO-DOH, DOH, DOH – Z, EPOM, Potvrda o isplaćenom primitku, dohotku, uplaćenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu, Obrazac DI, KPI, KPR, P-PPI, TO, ZPP- DOH i Obrazac ST.

Uz to, povećan je i prilagođen neoporezivi iznos primitaka učenika i studenata na školovanju za rad putem učeničkih i studentskih udruga s 15.000,00 kuna na 3.185,38 eura godišnje (što iznosi 24.000,00 kuna), odnosno ukupno povećanje od 1.194,54 eura.

U “Narodnim novinama” broj 1/23. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 3. siječnja 2023., a kojim je propisano:

−       usklađenje odredbi Pravilnika o porezu na dohodak vezanih za mogućnost isplate svih primitaka na bilo koji račun za plaćanje u banci s posljednjim izmjenama Zakona o porezu na dohodak (NN 151/22.),

−       novi neoporezivi primitak – novčana paušalna naknada za podmirivanje troškova radnika za rad na izdvojenom mjestu rada (rad od kuće) budući da je novim odredbama Zakona o radu (NN 151/22.) definiran takav rad, pa je propisana mogućnost neoporezive isplate u iznosu do 3,98 eura po danu rada od kuće, a najviše do 66,37 eura mjesečno, te su sukladno tome izvršene dopune u prilozima Obrazaca JOPPD i INO-DOH.

Važnu promjenu u 2023. godini predstavlja izmijenjen način određivanja neoporezive naknade za prehranu radnika. Neoporezivi iznosi više nisu određeni na godišnjoj, nego na mjesečnoj razini.

Izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak kojima su se od 1. listopada 2022. povećavali neoporezivi iznosi određenih primitaka (prigodne nagrade, nagrade za radne rezultate, paušalna naknada za troškove prehrane, i dr.), propisuju se i nove odredbe vezane za podmirivanje troškova prehrane radnika, a koje su stupile na snagu 1. siječnja 2023. godine.

Poslodavac može svim radnicima isplatiti troškove prehrane bez obzira o kakvom se obliku ugovora o radu radi. Troškove prehrane poslodavac može isplatiti radniku na račun, može organizirati prehranu u vlastitoj režiji te može za svakog radnika platiti prehranu u ugostiteljskom objektu uz vjerodostojnu dokumentaciju do maksimalno propisanog iznosa.

Pod vjerodostojnom dokumentacijom smatra se račun, ugovor i sl., te svaka druga potrebna prateća dokumentacija ako se organizira u vlastitoj režiji.

Dakle, od 1. siječnja 2023. godine izmijenjen je način određivanja neoporezive naknade za prehranu. Neoporezivi iznosi više nisu određeni na godišnjoj nego na mjesečnoj razini i iznose 66,36 eura mjesečno (500,00 kn mjesečno) u novcu odnosno 132,72 eura mjesečno (1.000,00 kn mjesečno) ako se prehrana omogućava na temelju vjerodostojnih isprava. Pri tome se može odjednom neoporezivo isplatiti odnosno omogućiti primitak za više propuštenih mjeseci istog poreznog razdoblja, tj. može se isplatiti za mjesece unatrag, ali više ne unaprijed, kao što je to bilo moguće u prošloj godini.

Primjerice, tijekom 2023. godine radnik mijenja poslodavca kod kojeg je tijekom siječnja, veljače, ožujka i travnja imao organiziranu prehranu u organizaciji i prostorijama poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije (pri čemu je iskorišten neoporezivi iznos od 4.000,00 kn – svaki mjesec najviše 132,72 eura odnosno 1.000,00 kn).  Novi poslodavac kod kojeg se radnik zaposlio u svibnju mogao je radniku isplaćivati novčanu paušalnu naknadu za podmirivanje troškova prehrane, ali neoporezivi iznos za svaki mjesec (svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni i prosinac) ne smije prelaziti iznos od 66,36 eura (500,00 kn).

Važnom promjenom koja vrijedi od početka 2023. godine, propisuje se međusobno isključivanje naknade za prehranu u paušalnom iznosu i temeljem vjerodostojne dokumentacije na razini mjeseca, a ne na godišnjem nivou kao što je to vrijedilo za 2022. godinu. Time se omogućava da se za radnika i unutar godine promijeni način nadoknade troškova za prehranu.

Stoga, primjerice, radnik koji je tijekom godine mijenjao poslodavca, pri čemu je kod bivšeg poslodavca ostvarivao naknadu za prehranu temeljem vjerodostojne dokumentacije, kod novog poslodavca može ostvarivati paušalnu novčanu naknadu do maksimalnog mjesečnog neoporezivog iznosa. Isto vrijedi i u slučaju promjene načina nadoknade troškova prehrane kod istog poslodavca.

Još jedna važna porezna promjena u 2023. godini odnosi se na način isplate. Od 1. siječnja 2023. zahvaljujući izmijenjenim odredbama propisa o porezu na dohodak, u poreznom smislu, isplate fizičkim osobama na tekući račun izjednačavaju se sa isplatama na žiroračun. Drugim riječima, svi primici fizičkih osoba za koje je ranije bila propisana obveza isplate na žiroračun, od početka 2023. godine mogu se isplaćivati i na tekući račun, odnosno brisan je uvjet njihove isplate isključivo na žiro račun.

Propisi su izmijenjeni u cilju administrativnog rasterećenja poreznih obveznika koji ostvaruju dohotke iz više izvora, te su pojednostavili način isplate i smanjili dodatne troškove.

U Narodnim novinama br. 143/23 od 1. prosinca 2023. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, koji je stupio na snagu dan nakon objave, osim članaka 1. do 21., članaka 24. do 26 te članka 27. stavka 3., koji stupaju na snagu 2. siječnja 2024. godine.

Odredbe koje su stupile na snagu 2. prosinca 2023. odnose se na prilagodbu Obrasca JOPPD radi provedbe umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za MO I. stup sukladno izmjenama Zakona o doprinosima koje su stupile na snagu 1. prosinca 2023. godine.

Navedenim Pravilnikom uređuje se provedba odredbi izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 114/23). Također, povećavaju se iznosi primitaka koji se mogu neoporezivo isplatiti radnicima, te drugim fizičkim osobama.

Izmijenjene odredbe o novoj visini neoporezivih primitaka stupaju na snagu 2. siječnja 2024., što znači da se primjenjuju na isplate od tog datuma na dalje, o čemu će više riječi biti u nastavku.

Isplate neoporezivih primitaka 

Primitci koji su neoporezivi do propisanih iznosa sukladno Pravilniku o porezu na dohodak, a mogu se isplatiti u gotovini su:

−       dnevnice u zemlji i inozemstvu,

−       terenski dodatak i pomorski dodatak,

−       naknade prijevoznih troškova i noćenja na službenom putu,

−       prijevoz na posao i s posla mjesnim i međumjesnim prijevozom,

−       naknade za korištenje privatnog automobila za službene svrhe,

−       prigodne nagrade (regres, božićnica i sl.),

−       dar djetetu do 15. godine života,

−       jubilarne nagrade – nagrade radnicima za navršene godine radnog staža,

−       naknade za odvojeni život,

−       otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza,,

−       otpremnine zbog profesionalne nesposobnosti za rad,

−       otpremnine zbog odlaska u mirovinu jednokratno,

−       potpore za novorođenče te navedeni primitci koje sebi isplaćuju obrtnici i slobodna zanimanja,

−       potpore zbog invalidnosti radnika,

−       potpore obitelji u slučaju smrti radnika i radnicima u slučaju smrti užeg člana obitelji,

−       potpore zbog neprekidnog bolovanja.

No, ako se neki primitak za koji je dopuštena isplata u gotovu novcu isplaćuje u svoti koja prelazi propisanu neoporezivu svotu, dio koji podliježe obvezi poreza i doprinosa treba doznačiti na radnikov transakcijski račun.

Dakle, što se tiče neoporezivih naknada, nagrada, potpora i sl., za većinu takvih primitaka dopuštena je isplata i u gotovom novcu, međutim za pojedine je ipak propisana obveza isplate na račun radnika.

S druge strane, neoporezivi primici radnika koje su poslodavci obvezni isplatiti na njihov račun i koji se stoga ne mogu isplatiti u gotovini su sljedeći:

−       novčane nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.),

−       novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika,

−       naknade za troškove smještaja radnika za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije, u slučaju kada radnik sam sklopi ugovor o najmu s pružateljem usluge ili nađe smještaj (kopije ugovora ili računa dostavljene poslodavcu) - do visine stvarnih izdataka,

−       naknade za troškove redovne skrbi djece radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja te drugih pravnih ili fizičkih osoba koje temeljem posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi – do visine stvarnih izdataka.

Iako ne podliježu oporezivanju, spomenute primitke nije dopušteno isplatiti u gotovu novcu.

Neoporezivi primitci i ovrha

Ograničenja do kojih se u pojedinoj kalendarskoj godini može provoditi ovrha na stalnim novčanim primanjima (npr. plaći, naknadi umjesto plaće, mirovini) ovise o objavljenoj prosječnoj (neto) plaći iz prethodne godine.

S izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN br. 131/20.), koji je stupio na snagu 28. studenoga 2020., došlo je do izmjene u dijelu koji se odnosi na primitke radnika koji su pod ovrhom novčanih sredstava, te imaju otvorene zaštićene račune.

Od ostalih primanja i naknada koja se tiču radnog odnosa od ovrhe su prema čl. 172. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22) izuzeta sljedeća primanja, ali samo do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima:

−       naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla,

−       dar za djecu do 15. godine života,

−       potpore za novorođenče,

−       potpore zbog invalidnosti radnika,

−       potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana,

−       potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika,

−       novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika,

−       prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.),

−       novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika,

−       nagrade radnicima za navršene godine radnog staža,

−       dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu i inozemstvu,

−       dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu i inozemstvu,

−       dnevnice za službene putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna EU-a radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca,

−       pomorski dodatak i pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe.

Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju naknada za bolovanje u cijelosti je izuzeta od ovrhe (neovisno na čiji teret se isplaćuje).

Ako radnik – ovršenik ima otvoren zaštićeni račun, iznosi plaće i materijalnih prava izuzetih od ovrhe isplatit će mu se na zaštićeni račun. U slučaju da radnik – ovršenik nema otvoren zaštićeni račun, iznos plaće i materijalnih prava izuzetih od ovrhe temeljem čl. 172. i 173. Ovršnog zakona isplatit će mu se na njegov redovni račun.

Povećanje neoporezivih primitaka radnika u 2024. godini

U Narodnim novinama br. 143/23 od 1. prosinca 2023. objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, koji je stupio na snagu dan nakon objave, osim članaka 1. do 21., članaka 24. do 26 te članka 27. stavka 3., koji stupaju na snagu 2. siječnja 2024. godine.

Navedenim Pravilnikom povećavaju se iznosi primitaka koji se mogu neoporezivo isplatiti radnicima, te drugim fizičkim osobama. Izmijenjene odredbe o novoj visini neoporezivih primitaka stupaju na snagu 2. siječnja 2024., što znači da se primjenjuju na isplate od tog datuma na dalje.

Prema izmjenama i dopunama Pravilnika povećavat će se maksimalni iznos neoporezivih primitaka i to u prosjeku za značajno više od 20 posto. Takva odluka ide u prilog svim poslodavcima, koji svoje zaposlenike nastoje zadržati i povećanjem ukupnih prihoda kroz novčane nagrade.

Poslodavci će tako od iduće godine svakom zaposleniku moći isplatiti dodatnih 565 eura neoporezivih primitaka godišnje, odnosno maksimalno 3.020 eura. Preostaje, međutim, vidjeti hoće li rast plaća, koji se sve više kompenzira neoporezivim isplatama, usporiti.

U 2022. godini prosječna je bruto plaća nominalno rasla 8,3 posto, a zahvaljujući prosječnom rastu neoporezivih isplata od oko 20 posto, ukupna primanja zaposlenih su, prema Eurostatu, rasla 13,4 posto u odnosu na 2021. godinu.

U prvih deset mjeseci 2023. godine ukupan iznos neoporezivih isplata bilježi rast oko 50 posto, što je ubrzanje nakon lanjskog rasta od 38,6 posto. Anketa među članicama Hrvatske udruge poslodavaca (dalje: HUP) pokazuje da su u 2023. bruto plaće rasle 10 do 15 posto, a ukupna primanja 15 do 20 posto u odnosu na 2022. godinu.

Također, nastavno na HUP-ovu projekciju nominalnog rasta bruto plaća u 2024. od 8,5 posto (nakon 15 posto u 2023. godini), a s obzirom na mogućnost prosječnog rasta neoporezivih primanja znatno iznad 20 posto, rast ukupnih primanja zaposlenih mogao bi premašiti 12 posto (nakon očekivanih 18 posto u 2023. godini).

Pritom valja primijetiti kako se posljednjih godina ubrzava rast i plaća, a naročito ukupnih primanja zaposlenika i u realnim terminima unatoč visokoj inflaciji, što je posljedica manjka radne snage, zaoštrene konkurencije na jedinstvenom tržištu rada EU, nepovoljnih demografskih trendova i djelomično ubrzanja realnog rasta produktivnosti zadnjih godina iznad prosjeka EU.

U Narodnim novinama br. 114 od 4. listopada 2023. godine objavljene su izmjene poreznih zakona u okviru najavljene porezne reforme koja za cilj, između ostaloga, ima smanjenje ukupnog poreznog opterećenja.

Objavljeni su sljedeći propisi:

−       Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak,

−       Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima,

−       Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima,

−       Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom,

−       Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit,

−       Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost,

−       Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poreznom savjetništvu,

−       Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza.

Napominjemo da se sve izmjene i dopune zakonskih propisa primjenjuju od 1. siječnja 2024. godine, s izuzetkom Zakona o lokalnim porezima čije su se pojedine odredbe počele primjenjivati od 1. listopada 2023., te Zakona o doprinosima čija bi većina izmjena i dopuna stupila na snagu 1. prosinca 2023. kako bi se odredbe o umanjenju osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje primjenjivale od siječnja 2024.

Pravilnikom o porezu na dohodak podrobnije se razrađuje provedba Zakona o porezu na dohodak i način izvješćivanja o doprinosima za obvezna osiguranja prema Zakonu o doprinosima.

Ministarstvo financija je u studenom 2023. godine uputilo u javno savjetovanje Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak, a objavljen je početkom prosinca 2023. u Narodnim novinama.

Sukladno izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak očekuju se veći iznosi za 47 potpora, naknada i nagrada.

Iznos neoporezivih primitaka koje poslodavac u jednoj godini može isplatiti svakom radniku, a kada je riječ o prigodnim nagradama, nagradama za radne rezultate i troškovima prehrane, od siječnja 2024. porast će za 564,51 eura.

Dakle, u ove tri kategorije neoporezivih primitaka trenutno i do zadnjeg dana 2023. maksimalni godišnji neoporezivi iznos koji se može isplatiti radnicima iznosi 2.455,49 eura, a od siječnja 2024. godine raste za 564,51 euro, na 3.020 eura.

Nadalje, u slučaju studentskih stipendija do sada je bio neoporeziv iznos od 539,90 eura mjesečno, a sada se penje na 840 eura. Na naknade sportašima ubuduće se neće plaćati porez do iznosa od 560 eura, a dosad je to bilo 232,27 eura.

Nagrada za radne rezultate, što se odnosi na dodatnu plaću ili dodatke plaći, raste s 995,43 eura na 1.120 eura od iduće godine, što je skok od 124,57 eura. Novčana paušalna naknada za troškove prehrane radnika trenutno iznosi do maksimalnih 796,44 eura, a od iduće godine raste do 1.200 eura, što je više za 403,56 eura.

Iznos prigodne nagrade podiže se sa 663,62 eura, koliko se moglo maksimalno isplatiti u 2023. godini, na neoporezivi iznos od 700 eura.

Za navršeni radni staž, nagrada za navršenih 10 godina raste s trenutnih 199,09 eura na 280 eura od 1. siječnja 2024., za 15 godina gornji limit se diže s 265,45 na 336 eura, za 20 godina s 331,81 na 392 eura, dok će se za 25 godina radnog staža radnicima od iduće godine moći neoporezivo isplatiti do 448 eura, u odnosi na trenutnih 398,17 eura.

Nadalje, neoporezive nagrade za navršenih 30 godina rastu s 464,53 na 504 eura, za 35 godina s 530,90 na maksimalnih 560 eura, a za 40 godina i svakih narednih pet godina sa 663,62 na 672 eura.

Dnevnice za službeno putovanje u zemlji, penju se na 30 eura što predstavlja povećanje od 2. siječnja 2024. s 26,55 eura na 30 eura, odnosno 13%.

Naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe po prijeđenom km – od 2. siječnja 2024. iznosi 0,50 eura po km, dakle povećanje s 0,40 eura na 0,50 eura,  odnosno 25%.

U 2023. godini potpora radniku zbog invalidnosti iznosi 331,81 euro, za smrt u užoj obitelji 398,17 eura, za dugotrajno bolovanje 331,81 euro, dok potpore djetetu umrlog radnika dosežu 232,27 eura. Od iduće godine neoporezivo će se na ime tih potpora moći isplatiti do 560 eura u svakoj od kategorija.

Također, raste i neoporezivi iznos otpremnine radnika prilikom odlaska u mirovinu, s trenutno maksimalnih 1.327,24 eura na 1.400 eura od iduće godine.

Povećan je i iznos troškova prehrane radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije s 1.592,76 eura godišnje na 1.800 eura godišnje.

Pravilnikom o porezu na dohodak čije su izmjene i dopune objavljene u Narodnim novinama br. 143/23 od 1. prosinca 2023., a koji je stupio na snagu dan nakon objave, osim članaka 1. do 21., članaka 24. do 26 te članka 27. stavka 3., koji stupaju na snagu 2. siječnja 2024., zaposlenicima će u brojnim kategorijama porasti iznosi neoporezivih primitaka koje im poslodavci mogu isplatiti.

Izmijenjene odredbe o novoj visini neoporezivih primitaka stupaju na snagu 2. siječnja 2024. godine, što znači da se primjenjuju na isplate od tog datuma na dalje.

Ivan VIDAS, mag. oec.

Izvori:

  1. Zakon o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22, 114/23)
  2. Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23)
  3. Pravilnik o porezu na dohodak (NN 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 74/20, 1/21, 112/22, 156/22, 1/23, 3/23 - ispr. i 56/23)
  4. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN 143/2023)
  5. Ministarstvo financija, prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak
  6. https://lidermedia.hr/biznis-i-politika/poslodavci-prosle-godine-radnicima-isplatili-12-milijardi-neoporezivih-primitika-2024-bi-mogli-jos-i-vise-153986
  7. https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/od-1-prosinca-veci-iznosi-za-47-potpora-naknada-i-nagrada-evo-na-koliki-novac-mozete-racunati-15391318
  8. https://www.insolve.hr/literatura/41/57792
  9. Vlada RH, Neoporezivi primici od 1. siječnja 2024. - prijedlog, studeni 2023., Zagreb.

 

Naknada troškova u poreznom postupkuUređenje ovršnog prava Republike Hrvatske od stupanja na snagu prvog Ovršnog zakona (1996.), preko drugog Ovršnog zakona (2010.), pa do trećeg Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/2017., 131/2020. i 114/2022., dalje: OZ), doživjelo je preko dvadesetak izmjena. OZ koji je trenutno na snazi uređuje postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava (ovršni postupak) te postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode osiguranje tražbina (postupak osiguranja), kao i materijalnopravne odnose koji se zasnivaju na temelju ovršnih postupaka i postupaka osiguranja. OZ je nastao kao rezultat potrebe njegovog usklađivanja s drugim zakonima i zakonodavstvom Europske unije.1

Prekovremeni rad
19.02.2024 11:01

U poslovnoj praksi prekovremeni rad postaje sve zastupljeniji, a posebice to dolazi do izražaja u sektoru trgovine i ugostiteljstva. Poslodavci imaju pravo zahtijevati od radnika da rade prekovremeno u određenim situacijama, ali se pri tome moraju pridržavati i određenih zakonskih ograničenja.

Ovrha je postupak prisilnog ostvarivanja tražbina temeljem ovršnih i vjerodostojnih isprava kojega provode sudovi i javni bilježnici. Ovrha na plaći predstavlja postupak prisilnog ostvarivanja tražbina kojega provode poslodavci, a na plaćama radnika. Za svakog ovrhovoditelja koji nastoji prisilnim putem naplatiti svoju tražbinu, najsvrsishodniji način je upravo ovrha na novčanoj tražbini ovršenika, koja se provodi zapljenom i prijenosom izravno na račun ovrhovoditelja. Autor u članku pojašnjava postupak provođenja ovrhe na plaćama radnika, s osvrtom na ograničenja i izuzeća kod ovrha na plaći u 2024. godini.

DATA ACT: Novi GDPR?
02.02.2024 09:35

Europska strategija za podatke Europske komisije (dalje u tekstu: „Europska strategija za podatke“) ima za cilj stvaranje jedinstvenog tržišta za podatke.

U ovom članku autorica će prikazati najvažnije zaključke studije pod izvornim nazivom „Economic impact of counterfeiting in the clothing, cosmetics, and toy sectors in the EU“ ili u prijevodu na hrvatski jezik: „Ekonomski utjecaj krivotvorenja u sektorima odjeće, kozmetike i igračaka u Europskoj Uniji“ objavljene od strane Europske promatračnice (opservatorija) za povrede prava intelektualnog vlasništva koja djeluje u sklopu Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (engl. European Union Intellectual property office, skr. EUIPO, u daljnjem tekstu: EUIPO).