06.04.2023 12:18

Vukovar

 

U današnjim ekonomskim okolnostima održavanje stabilnog i održivog poslovanja postaje sve teži zadatak brojnih poslovnih subjekata. Posebice to dolazi do izražaja u slabije razvijenim područjima u kojima pod utjecajem različitih faktora, uvjeti za razvoj uspješnog poslovanja nisu na odgovarajućoj razini. Stoga je poslovnim subjektima na tim područjima za prevladavanje poteškoća, omogućeno korištenje poreznih olakšica, pod propisanim uvjetima.

Shodno tome, u nastavku teksta, podsjetit ćemo na koji način porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara i potpomognutim područjima, mogu ostvariti porezne olakšice, u skladu s pozitivnim zakonskim i podzakonskim propisima.

Zakonska osnova

Zakon o porezu na dobit u članku 28.a i Zakon o porezu na dohodak  u članku 43. utvrđuje pravo na porezne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima i na području Grada Vukovara.

Naime, iz članka 28.a. Zakona o porezu na dobit, proizlazi da porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara utvrđenog prema Zakonu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutom području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti, odnosno na području Grada Vukovara, ne plaćaju porez na dobit.

Sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti , u I. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave koje se prema vrijednosti indeksa nalaze u drugoj polovini ispodprosječno rangiranih jedinica područne (regionalne) samouprave ubrajaju se: Bjelovarsko-bilogorska županija, Brodsko-posavska županija, Ličko-senjska županija, Sisačko-moslavačka županija, Virovitičko-podravska županija i Vukovarsko-srijemska županija.

Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutom području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti, odnosno na području Grada Vukovara, plaćaju 50% od propisane stope poreza.

Smatra se da porezni obveznik zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je isti proveo u radnom odnosu na neodređeno vrijeme kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na potpomognutom području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, odnosno na području Grada Vukovara utvrđenog prema Zakonu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

Iz članka 43. Zakona o porezu na dohodak proizlazi da obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost na području Grada Vukovara utvrđenog prema Zakonu o obnovi i razvoju Grada Vukovara , a koji zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, odnosno na području Grada Vukovara, oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak od tih djelatnosti.

Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a koji zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, odnosno na području Grada Vukovara, utvrđeni porez na dohodak od tih djelatnosti na tim područjima umanjuje se za 50%.

Smatra se da porezni obveznik zapošljava na neodređeno vrijeme radnika ako je radnik proveo u radnom odnosu na neodređeno vrijeme kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.

Treba podsjetiti da se samostalnom djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti (obrtničke djelatnosti), u smislu Zakona o porezu na dohodak smatraju:

1. djelatnosti u smislu Zakona kojim se uređuje obavljanje obrta i sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti i/ili

2. ustup uz naknadu ili konačna prodaja imovinskih prava u okviru obrtničke djelatnosti ili djelatnosti slobodnog zanimanja

Djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se profesionalne djelatnosti fizičkih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja, odnosno djelatnosti fizičkih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak. Djelatnostima slobodnih zanimanja osobito se smatraju:

1. samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i druge slične djelatnosti

2. samostalna djelatnost znanstvenika, književnika, izumitelja i druge slične djelatnosti

3. samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge slične djelatnosti i/ili

4. samostalna djelatnost novinara, umjetnika i športaša.

Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu ili ako po toj osnovi u poreznom razdoblju ostvare ukupni godišnji primitak veći od 10.684,19 eura.

Djelatnošću proizvodnje električne energije smatra se djelatnost proizvodnje električne energije od strane krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije uz ispunjenje ostalih uvjeta propisanih propisom kojim se uređuje preuzimanje električne energije od krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu. Ako fizičke osobe, proizvođači električne energije koje kao krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom, a koje su prethodno bile proizvođači električne energije kao korisnici postrojenja za samoopskrbu, ostvare ukupan godišnji primitak veći od četverostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka (osnovica osobnog odbitka iznosi 331, 81 euro), obveznici su poreza na dohodak.

Provedbena pravila za ostvarivanje porezne olakšice detaljnije su uređena podzakonskim propisom, odnosno Pravilnikom o načinu ostvarivanja porezne olakšice za obavljanje djelatnosti na području Grada Vukovara i na potpomognutim područjima.

Porezna olakšica za obavljanje djelatnosti na području Grada Vukovara i potpomognutim područjima, korisnici primjene porezne olakšice

Poreznu olakšicu, mogu koristiti porezni obveznici (u nastavku teksta: korisnici potpore) koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara i/ili na potpomognutim područjima, koja su prema indeksu razvijenosti razvrstana u I. skupinu jedinica lokalne samouprave (u nastavku teksta: I. skupina).

Naime, porezna olakšica smatra se potporom male vrijednosti.

Iznos porezne olakšice, u skladu s člankom 28.a stavkom 3. Zakona o porezu na dobit i člankom 43. stavkom 3. Zakona o porezu na dohodak, utvrđuje se ovisno o djelatnosti koju korisnik potpore obavlja u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti, koja uključuju:

•             Uredbu Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. (SL L 352/1 od 24. 12. 2013.),

•             Uredbu Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. (SL L 352/9 od 24. 12. 2013.) i

•             Uredbu Komisije (EU) br. 717/2014 od 27. lipnja 2014. (SL L 190/45 od 28. 6. 2014.).

Korisnici potpore iznos porezne olakšice iskazuju kao umanjenje porezne obveze u godišnjoj prijavi poreza na dobit – Obrazac PD, godišnjoj prijavi poreza na dohodak – Obrazac DOH ili godišnjoj prijavi dohotka od zajedničke djelatnosti – Obrazac DOH-Z (u nastavku teksta: godišnje porezne prijave).

Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara i području jedinica I. skupine, mogu u godišnjoj poreznoj prijavi iskazati umanjenje porezne obveze ukoliko su na tom području, u poreznom razdoblju za koje se podnosi porezna prijava, zapošljavali više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu je više od 50% tih zaposlenika imalo prebivalište i boravište na području jedinica I. skupine ili na području Grada Vukovara.

Smatra se da je ispunjen navedeni uvjet, ukoliko je korisnik potpore počeo obavljati djelatnost tijekom godine pri čemu je razdoblje za koje utvrđuje poreznu osnovicu kraće od devet mjeseci, te ukoliko je isti zapošljavao propisani broj zaposlenika na neodređeno vrijeme koji imaju prebivalište i borave na području Grada Vukovara i/ili na potpomognutim područjima, koja su prema indeksu razvijenosti razvrstana u I. skupinu jedinica lokalne samouprave, najmanje devet mjeseci, a zaposleni su kod poreznog obveznika od početka obavljanja djelatnosti do kraja poreznog razdoblja.

Pri izračunu potrebnog broja zaposlenika ubraja se i fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti (obrtničke djelatnosti) po osnovi koje je obveznik plaćanja poreza na dobit ili poreza na dohodak.

S druge strane, korisnik potpore koji nema prebivalište ili sjedište na području Grada Vukovara ili na području jedinica I. skupine, a obavlja djelatnost na tom području, može koristiti poreznu olakšicu temeljem dobiti, odnosno dohotka ostvarenog od obavljanja djelatnosti na tom području, pod uvjetima propisanim člankom 28.a Zakona o porezu na dobit i člankom 43. Zakona o porezu na dohodak, ukoliko osigura posebno porezno knjigovodstveno praćenje dobiti, odnosno dohotka ostvarenog na tom području.

Naime, obavljanje djelatnosti na području Grada Vukovara ili na području jedinica I. skupine podrazumijeva kontinuirano i stalno obavljanje djelatnosti koje u skladu s općim poreznim propisom čini najmanje poslovnu jedinicu korisnika potpore na tom području.

Pri utvrđivanju dobiti, odnosno dohotka potrebno je uzeti u obzir sve odredbe Zakona o porezu na dobit ili Zakona o porezu na dohodak koje se odnose na utvrđivanje porezne osnovice.

Ukoliko korisnik potpore ima prebivalište ili sjedište na području Grada Vukovara ili području jedinica I. skupine, a obavlja prijevozničku, graditeljsku, uslužnu ili drugu djelatnost koja se po naravi posla obavlja i izvan toga područja, tada korisnik potpore može koristiti propisanu olakšicu za ukupnu djelatnost, jer takve djelatnosti, po svojim obilježjima, nisu određene stalnim mjestom. Iznimno, ako korisnik potpore ima neko stalno mjesto, poslovnu jedinicu, izvan navedenih područja, tada za istu treba posebno utvrditi ostvarenu dobit, odnosno dohodak bez prava na korištenje propisane porezne olakšice.

Izračun porezne olakšice

Korisnik potpore, obveznik poreza na dobit, iznos porezne olakšice utvrđuje kao razliku između porezne obveze utvrđene primjenom odgovarajuće porezne stope iz članka 28. Zakona o porezu na dobit i porezne obveze utvrđene primjenom porezne stope iz članka 28.a Zakona o porezu na dobit, pod uvjetom da tako utvrđeni iznos ne prelazi gornju granicu potpore male vrijednosti utvrđene u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti.

Utvrđivanje gornje granice potpore male vrijednosti

Gornja granica potpore male vrijednosti, u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti, izračunava se na bazi jednoga poduzetnika. U smislu pravila o potporama male vrijednosti, pojam jedan poduzetnik obuhvaća sva poduzeća koja su u najmanje jednom od sljedećih međusobnih odnosa:

a) jedno poduzeće ima većinu glasačkih prava dioničara ili članova u drugom poduzeću,

b) jedno poduzeće ima pravo imenovati ili smijeniti većinu članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela drugog poduzeća,

c) jedno poduzeće ima pravo ostvariti vladajući utjecaj nad drugim poduzećem prema ugovoru sklopljenim s tim poduzećem ili prema odredbi statuta, odnosno društvenog ugovora toga poduzeća,

d) jedno poduzeće koje je dioničar ili član u drugom poduzeću, kontrolira samostalno, u skladu s dogovorom s drugim dioničarima ili članovima toga poduzeća, većinu glasačkih prava dioničara, ili glasačkih prava članova u tom poduzeću.

Poduzeća koja su u bilo kojem od navedenih odnosa preko jednog ili više drugih poduzeća, smatraju se jednim poduzetnikom.

Gornja granica potpore male vrijednosti, u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti, utvrđuje se u bilo kojem razdoblju od tri fiskalne godine pri čemu iznosi ne smiju prijeći:

a) 200.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u svim sektorima, osim onih koji djeluju u sektoru ribarstva i akvakulture, te sektoru poljoprivrede, odnosno do 100.000,00 eura za poduzetnike koji obavljaju cestovni prijevoz tereta za najamninu ili naknadu,

b) 30.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u sektoru ribarstva i akvakulture,

c) 15.000,00 eura za poduzetnike koji djeluju u sektoru poljoprivrede.

Postupak odobravanja porezne olakšice

Prijavu za korištenje prava na poreznu olakšicu, korisnici potpora, obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak, podnose Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije (u nastavku teksta: Ministarstvo).

Naime, prijavu za korištenje prava na poreznu olakšicu, korisnici potpora, obveznici poreza na dobit, dužni su dostaviti Ministarstvu najkasnije do kraja travnja tekuće godine za prethodno porezno razdoblje, odnosno najkasnije četiri mjeseca nakon isteka poreznog razdoblja (do 30. travnja 2023. godine). Uz prijavu je potrebno priložiti sljedeću dokumentaciju:

•             podatke o poreznom obvezniku: tvrtka/naziv, OIB/MBO, adresa sjedišta, datum početka obavljanja djelatnosti, kontakt podaci,

•             popis djelatnosti razvrstanih prema odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti, koje obveznik poreza na dobit obavlja na području Grada Vukovara i/ili na području jedinica I. skupine,

•             iznos potpore male vrijednosti za svaku djelatnost za koju su dodijeljene te potpore u tekućoj fiskalnoj godini i u prethodne dvije fiskalne godine, te naziv davatelja potpore male vrijednosti,

•             podatke o broju zaposlenih na neodređeno vrijeme, njihovom mjestu prebivališta i boravišta, te razdoblju od kada su zaposleni kod korisnika potpore,

•             izjavu korisnika potpore, danu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, o iznosu primljenih potpora male vrijednosti tijekom tekuće fiskalne godine i tijekom prethodne dvije fiskalne godine od svih davatelja potpora male vrijednosti uzimajući u obzir uvjete propisane za »jednog poduzetnika« i uzimajući u obzir iznos potpore male vrijednosti, koji se za isto porezno razdoblje ostvaruje i iskazuje u godišnjoj poreznoj prijavi, za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta,

•             iznos dobiti ili dohotka utvrđenog temeljem obavljanja djelatnosti na području Grada Vukovara i/ili na području jedinica I. skupine, razvrstanog prema djelatnostima, te utvrđeni iznos porezne olakšice, odnosno potpore male vrijednosti druge vjerodostojne isprave koje smatraju bitnima za dokazivanje opravdanosti primitka potpore.

Prijava se neovisno o tome koja se djelatnost obavlja, dostavlja putem adrese e-pošte posebno određene za te svrhe koja se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva (porezne.olaksice@mrrfeu.hr) ili iznimno na adresu Ministarstva osobno ili putem pošte (Miramarska cesta, 22, 10 000 Zagreb).

Prijava se dostavlja na obrascu „Porezna olakšica za obavljanje djelatnosti na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara – Obrazac POOD-PPGV“, a koji je dostupan na internetskim stranicama Ministarstva.

Ukoliko se po zaprimanju prijave utvrdi da korisnik potpore obavlja djelatnost poljoprivrede ili djelatnost ribarstava i akvakulture, tada će Ministarstvo proslijedit po zaprimanju prijavu putem e-pošte Ministarstvu poljoprivrede.

Po zaprimanju prijave, nadležna Ministarstva će najkasnije do kraja svibnja tekuće godine putem adrese e-pošte obavijestiti korisnika potpore o stjecanju prava na poreznu olakšicu i o maksimalnom iznosu porezne olakšice koja se može iskoristiti u poreznom razdoblju za koje se traži porezna olakšica.

Iznimno, nadležna Ministarstva izdaju rješenja korisnicima potpore kod kojih je utvrđeno prekoračenje gornje granice potpore male vrijednosti i/ili koji ne zadovoljavaju druge kriterije propisane člankom 28.a Zakona o porezu na dobit i člankom 43. Zakona o porezu na dohodak.

Istekom navedenog roka, nadležna Ministarstva će Poreznoj upravi elektronskim putem dostaviti popis korisnika koji:

1. ispunjavaju propisane uvjete

2. ne ispunjavaju propisane uvjete

Korisnici potpore koji su predali godišnje porezne prijave prije zaprimanja obavijesti ili rješenja, odnosno prije dostave popisa korisnika, ukoliko ne ispunjavaju propisane uvjete, dužni su dostaviti ispravak godišnje porezne prijave nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku od osam dana od dana kada je dostava izvršena, kako bi se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti izvršio povrat primljene potpore.

Ukoliko korisnici potpore ne dostave nadležnom Ministarstvu potrebnu dokumentaciju ili ne isprave iznos potpore u godišnjoj poreznoj prijavi prema potvrdi nadležnog Ministarstva, smatra se da isti ne zadovoljavaju uvjete propisane odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti, odnosno da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 28.a Zakona o porezu na dobit,  odnosno članka 43. Zakona o porezu na dohodak, te u godišnjoj poreznoj prijavi ne mogu iskazati umanjenje porezne obveze.

Bernard Iljazović

Sezonski poslovi
23.07.2024 08:30

Sezonski posloviSukladno procjeni Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), turistički i ugostiteljski sektor u Hrvatskoj će ove godine trebati oko 50-60 tisuća sezonskih radnika, što se procjenjuje kao 8% više nego li je to bilo potrebno u 2023. godini. No, nastavi li se odljev radnika u inozemstvo, turizam će teško moći biti održiv, jer održivost čine i ljudi - kvalitetni radnici kojih godinama u hrvatskom turizmu nedostaje. Autor u članku analizira karakter sezonskih poslova s fokusom na ugovor o radu za stalne sezonske poslove i trendove sezonskog rada.

Pojam digitalnih radnih platforma aktualan je već nekoliko godina, a mnogi se i koriste njihovim uslugama u svakodnevnom životu. Od 1. siječnja 2024. godine ugovore o radu potrebno je uskladiti s novim zahtjevima zakonskih odredbi, s time da je za sve poslodavce koji rad obavljaju putem digitalnih radnih platformi prijelaznom zakonskom odredbom predviđeno i dodatno vrijeme od šest mjeseci u kojem mogu svoje poslovanje uskladiti s novim odredbama Zakona o radu. Autor u članku pojašnjava što su to digitalne radne platforme te kako je uređen rad putem istih, ali i skreće pažnju na sve ostale specifičnosti povezane s ovom tematikom.

Turistički vodiči bitni su sudionici u pružanju usluga u turizmu te imaju značaj utjecaj na sveukupne dojmove turista koji samostalno ili u sklopu organiziranih turističkih putovanja posjećuju odabranu turističku destinaciju na području naše zemlje.  U nastavku  pišemo o tome tko sve i uz koje uvjete i obveze smije pružati usluge turističkog vodiča.

Nastavno na uvodni članak o ključnim pitanjima iz područja prava intelektualnog vlasništva vezano za održavanje nogometnog prvenstva UEFA Euro 2024 koji smo ranije objavili u ovom tekstu autorica će se fokusirati na formalna prava intelektualnog vlasništva i to na prava žiga i industrijskog dizajna kojima su zaštićeni primjerice nazivi natjecanja Euro 2024, slogani, amblemi, pehar, logotipi i maskota natjecanja te će izložiti najvažnije smjernice vezano za korištenje spomenutih zaštićenih simbola  nogometnog prvenstva UEFA Euro 2024.

Internetska trgovina omogućila je znatan porast prodaje kućnih ljubimaca u državama članicama Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj, pri čemu se veliki broj životinja prodaje iz neregistriranih uzgoja, s lažnim dokumentima o podrijetlu i zdravlju životinja. Glavni cilj ovog članka je ukazati na problematiku ilegalne trgovine kućnim ljubimcima, pri kojoj je ugroženo ne samo zdravlje i dobrobit životinja, nego i javno zdravlje te zaštita tržišta i potrošača od prijevara pri prodaji kućnih ljubimaca.