Prijava prometa nekretnina Poreznoj upravi, prema Zakonu o porezu na promet nekretnina (NN 115/16 i 106/18 – u nastavku teksta: ZPPN) u pravilu se obavlja dostavom isprava putem (hrvatskih) javnih bilježnika, sudova i/ili drugih javnopravnih tijela. Samostalna prijava stjecatelja time u praksi prelazi u rjeđe zastupljen slučaj.

Za pravilno postupanje vezano uz prijavu prometa nekretnina valja utvrditi tko je ovjerio ili izdao ispravu, jer o tome ovise podnositelj prijave, rok i nadležna ispostava Porezne uprave.

Odredba članka 18. st. 1. ZPPN-a obvezuje javnog bilježnika da po ovjeri potpisa na ispravi o prodaji ili drugom načinu otuđenja nekretnine, odnosno po sastavljanju javnobilježničkog akta, najkasnije u roku od 30 dana elektronički dostavi primjerak isprave Poreznoj upravi nadležnoj prema mjestu nekretnine.

Obveza obuhvaća i druge isprave na temelju kojih dolazi do prometa nekretnina, primjerice ugovor o ortaštvu ili osnivanju prava građenja.
Sudovi i druga javnopravna tijela, prema članku 18. st. 2. ZPPN-a, obvezni su dostavljati Poreznoj upravi svoje odluke kojima se stječe ili mijenja vlasništvo nekretnina u zemljišnim knjigama odnosno službenim evidencijama. Rok za dostavu je 15 dana nakon isteka mjeseca u kojem je odluka postala pravomoćna.

Sukladno članku 19. st. 1. ZPPN-a, dostavom navedenih isprava i odluka prijava prometa nekretnina smatra se izvršenom. Stjecatelj zato ne podnosi dodatno prijavu prometa nekretnina za isti promet.

Naime, do donošenja i primjene ZPPN-a, porezni obveznici stjecatelji nekretnina bili su dužni u zakonom propisanom roku prijaviti nastanak porezne obveze nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Istovremeno Porezna uprava zaprimala je te isprave o raspolaganju nekretninama od javnih bilježnika i sudova - u svrhu nadzora prijave nastalih prometa nekretnina.¹

Međutim, i sada - iznimno, ako ispravu o stjecanju nekretnine nije ovjerio javni bilježnik niti ju je izdao sud ili drugo javnopravno tijelo, porezni obveznik obvezan je prijaviti promet nekretnina dostavom Prijave prometa nekretnina i isprave o stjecanju nekretnine ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema mjestu nekretnine, u roku od 30 dana od nastanka isprave.

Postoje i slučajevi ovjere ugovora kod javnog bilježnika u inozemstvu. Primjerice, to može biti slučaj kada strani državljani prodaju nekretninu u Republici Hrvatskoj. U takvom slučaju stjecatelj sam podnosi prijavu prometa za nekretninu u Hrvatskoj.

Nadalje, članak 19. st. 3. ZPPN-a uređuje prijavu isporuke na koju se obračunava porez na dodanu vrijednost odnosno primjenjuje prijenos porezne obveze. Ako nema ovjere odnosno isprave tijela obuhvaćenih člankom 18. ZPPN-a, prijavu podnosi isporučitelj u roku od 30 dana od dana isporuke. Nadležna je ispostava prema isporučiteljevu sjedištu, prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Oporezivanje PDV-om, dakle, ne isključuje obvezu prijave.
Skrećemo pažnju i na Pravilnik o obrascu prijave prometa nekretnina i evidenciji prometa nekretnina (NN 1/17).
Za poreznog obveznika iz članka 19. st. 2. ZPPN-a odnosno kada ispravu o stjecanju nije ovjerio javni bilježnik odnosno nije ju izdao sud ili drugo javnopravno tijelo, predviđena je neposredna predaja prijave Poreznoj upravi nadležnoj prema mjestu gdje se nekretnina nalazi ili poštom preporučeno, a za isporučitelja koji na isporuku nekretnine obračunava porez na dodanu vrijednost, kao i kod prijenosa porezne obveze, predviđeno je elektroničko podnošenje.

Valja se osvrnuti i na presudu Visokog prekršajnog suda RH FPž-12/2015 od 27. rujna 2017. Prema njoj, stjecatelj je zakasnio s prijavom ugovora ovjerenog 2011., što je nesporno. Međutim, Sud je primjenom odredbe Prekršajnog zakona odnosno primjenom blažeg propisa za okrivljenika, oslobodio ga od optužbe za prekršaj, jer je u međuvremenu stupio na snagu Zakon o porezu na promet nekretnina NN 115/16, koji navedeno djelo više ne propisuje kao prekršaj, uslijed čega je donesena odluka kao u izreci ove presude.
Jednako je Sud postupio u presudi FPž-908/2016 od 21. veljače 2018.

Navedene odluke ne znače da je neprijavljivanje dopušteno: ove odluke odnose se na primjenu blažeg zakona i skrećemo pažnju na to da je ZPPN-om sada i dalje propisano kao prekršaj ako se ne prijavi promet nekretnina za koju postoji obveza samostalne prijave iz članka 19. st. 2. i 3. ZPPN-a, kada su za to ispunjene pretpostavke.

Izostanak obveze samostalne prijave kada je ispravu dostavi javni bilježnik ili sud odnosno drugo javnopravno tijelo također ne isključuje dužnost stjecatelja da na poziv Porezne uprave dostavi podatke potrebne za utvrđivanje poreza kojima porezno tijelo ne raspolaže.

Autor: Antonio Prtenjača, mag. oec.

_____________
¹ Vuraić Kudeljan, M.; Roška, V.; Prtenjača, A., Porez na promet nekretnina, Zagreb, 2019.