EK predlaže "dosad najambiciozniji" dugogodišnji proračun- 2 bilijuna eura
17.07.2025 07:47
BRUXELLES, 16. srpnja 2025. (Hina) - Europska komisija predložila je u srijedu “dosad najambiciozniji” prijedlog sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje od 2028. do 2034. u visini od dva bilijuna eura.
“Sljedeći VFO bit će najambiciozniji koji je dosad predložen. Fleksibilniji je, transparentniji i više strateški”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen. Ukupan iznos proračuna za razdoblje od 2028.-2034. predložen je u iznosu od dva bilijuna eura (dvije tisuće milijardi). U taj iznos uključena su i sredstva za vraćanje kredita koje je Unija podigla za oporavak od pandemije. Bez sredstava za otplatu duga proračun iznosi 1.816 bilijuna eura. Otplata duga započinje 2028. i troškovi kamata i glavnice procjenjuje se na 25 do 30 milijardi godišnje.
Iznos od dva bilijuna eura čini 1,26 posto bruto nacionalnog dohotka (BND). Sadašnji VFO iznosi 1,13 posto BND-a, ali kada se oduzmu sredstva za otplatu kredita podignutih za oporavak od pandemije, onda je preostali iznos jednak 1,15 posto BND-a, dakle vrlo skromno povećanje u odnosu na sadašnji VFO. Najveći dio proračuna, 48 posto, odnosno 865 milijardi odnosi se na nacionalne i regionalne planove o partnerstvu, preko kojih će svaka država članica dobiti svoju financijsku omotnicu, kao što je bio slučaj sa sredstvima za oporavak i otpornost.
Za svaku državu članicu bit će stavljen na raspolaganje određeni iznos na temelju nekoliko kriterija od kojih je najvažniji stupanj razvijenosti. Svaka članica trebat će napraviti svoj nacionalni plan investicija i reformi kako bi mogla povlačiti ta sredstva, a novci će se isplaćivati kako se budu ispunjavali ciljevi i ključne etape iz tih planova, slično kao što je slučaj s instrumentom EU sljedeće generacije. U to su uključena sredstva za koheziju, ruralni razvoj, ribarstvo i obalna područja, upravljanje granicama, socijalna politika, sigurnost hrane, migracije i unutarnja sigurnost. U prethodnim višegodišnjim proračunima na koheziju, to jest za razvoj siromašnijih regija i za poljoprivredu otpadalo više od dvije trećine proračuna.
Unutar ovoga iznosa od 865 milijardi, za potpore poljoprivrednicima i ribarima osigurano je minimalno 302 milijarde eura, za najsiromašnije regije minimalno 218 milijardi. Riječ je o minimalnim sredstvima koja su zajamčena za te svrhe, a ona mogu biti veća ovisno o nacionalnim planovima. U sadašnjem VFO za razdoblje 2021.2027. za izravna plaćanja poljoprivrednicima osigurano je 291 milijarda eura po sadašnjim cijenama, a za ruralni razvoj 95,5 milijardi. Za koheziju je u sadašnjem VFO-u predviđeno 392 milijarde eura.
Druga najveća stavka 23 posto proračuna, 451 milijardi eura otpada na Fond za konkurentnost koji namijenjen za inovacije, za investicije u otpornost, sigurnost, obrambenu industriju i svemir. Unutar toga fonda, 131 milijarda je namijenjena isključivo za investicije u obranu i svemir. Treća velika stavka je Globalna Europa, 11 posto proračuna, 200 milijardi eura. Iz toga fonda financirat će se, između ostaloga, i pomoć za zemlje kandidatkinje. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen je rekla da će se u slučaju da dođe do proširenja EU-a u tom programskom razdoblju ići na reviziju proračuna. Za Ukrajinu je kao izvanproračunsku stavka predviđeno 100 milijardi eura.
U proračunu je predviđen posebni mehanizam za krizne situacije u visini do 400 milijardi. Ta će se sredstva moći koristiti samo u slučaju velikih kriza, poput one s pandemijom covida 19. Većina proračuna EU-a financira se izravnim doprinosom država članica, a manjim dijelom iz vlastitih prihoda. Komisija predlaže nove izvore vlastitih prihoda. To uključuje oporezivanje poduzeća koja u jednoj državi članici imaju godišnji promet veći od 100 milijuna eura. S ovim prijedlog započinje dugi proces pregovora i usuglašavanja između država članica, a njihov dogovor koji se donosi jednoglasno, mora potvrditi Europski parlament apsolutnom većinom.
Prilikom odlučivanja o VFO-u, države članice i Europski parlament nisu ravnopravni. Usvajanje VFO-a zahtijeva jednoglasni dogovor država članica i suglasnost Europskog parlamenta. Ovo nije postupak suodlučivanja u kojem su Vijeće i Parlament ravnopravni. Suglasnost znači da Europski parlament može prihvatiti ili odbiti prijedlog VFO-a – koji su dogovorile države članice – ali ga ne može mijenjati.
ZAGREB, 12. prosinca 2025. (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije) - Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) razvila je AI digitalnoga savjetnika kako bi poduzetnicima i građanima zainteresiranima za financijske i ostale programe Agencije omogućila što brži i učinkovitiji pristup informacijama.
ZAGREB, 14. prosinca 2025. (Hina) - Hrvatski sabor će u ponedjeljak zaključiti redovito jesensko zasjedanje glasovanjem, među ostalim o tri takozvana „Bačićeva zakona”, nakon kojeg zastupnici odlaze na jednomjesečnu zimsku stanku.
BRUXELLES, 12. prosinca 2025. (Hina) -Vijeće Europske unije i Europski parlament postigli su ovoga tjedna dogovor o “farmaceutskom paketu, skupu novih pravila koji bi trebali povećati pristup pacijenata lijekovima i učiniti farmaceutski sektor EU-a pravednijim i konkurentnijim.
ZAGREB, 11. prosinca 2025. (Porezna uprava) - Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost bit će izmijenjen zbog stupanja na snagu odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je Hrvatski sabor donio na 8. sjednici 5. prosinca 2025., a koji stupa na snagu 1. siječnja 2026. U okviru izmjena i dopuna Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost od 1. siječnja 2026. izmijenit će se i prijava PDV-a (Obrazac PDV) na način da će sadržavati i podatke o isporukama hrane bez naknade.
Porezna uprava objavila je novo mišljenje. Ono je vezano uz porezni položaj darovane police osiguranja pravne zaštite. Mišljenje prenosimo u cijelosti u nastavku. Napominjemo da mišljenje datira s 15. prosinca 2025., što je omaška s obzirom da je danas 12. prosinca, međutim, prenosimo podatak u cjelini.