Prema postojećoj uredbi o Mehanizmu za oporavak i otpornost rok za isplatu sredstava je 31. prosinca 2026. što u praksi znači da projekt mora biti dovršen najkasnije do 31. kolovoza 2026. da bi Komisija mogla odobriti isplatu. To bi značilo da svim projektima koji se ne dovrše do kraja kolovoza sljedeće godine prijeti opasnost da im se ne isplate odobrena sredstva. Dva odbora su na zajedničkoj sjednici izglasa tekst u kojem pozivaju na “18-mjesečno produljenje zrelih projekata, bude li nužno i promjenom uredbe o RRF-u”. O tom izvješću glasat će se na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u lipnju.

Zastupnici izražavaju zabrinutost jer kratak vremenski okvir za provedbu preostalih sredstava iz RRF-a predstavlja izazov za dovršetak ključnih reformi, velikih ulaganja i inovativnih projekata koji će se dovršiti u posljednjim godinama RRF-a. Produljenje roka iznimno je važno za sve države članice pa i za Hrvatsku koja je među najboljima o provedbi nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Za znatan broj projekata koji su u tijeku u Hrvatskoj postoji rizik da ne budu dovršeni do kraja kolovoza sljedeće godine. Stoga bi produljenje roka za provedbu omogućilo dovršetak započetih projekata i izbjegao bi se potencijalni gubitak sredstava.

Prema posljednjem vladinom izvješću u Hrvatskoj se sada provodi ukupno 157 investicija 78 reformi koji se financiraju iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Do kraja listopada 2024., potrošeno je 47 posto dostupnih sredstava (bespovratnih sredstava i kredita), što implicira da više od polovice projekata još nije završeno. U izglasanom izvješću se ističe da bi nagli prestanak financiranja mogao dovesti do znatnog pada javnih ulaganja u zajedničke europske prioritete. Parlament naglašava važnost usvajanja pouka iz primjene instrumenta pri izradi novog dugogodišnjeg proračuna EU nakon 2027. Pozdravlja se mogućnost završetka započetih projekata putem drugih financijskih instrumenata, uključujući kroz Europski investicijski fond te mogući novi europski fond za konkurentnost i naglašava da bi moguća produljenja Komisija trebala provoditi na temelju objektivnih, jasnih i pravednih kriterija.

“Dodatni rok za dovršetak započetih projekata omogućio bi ne samo formalno iskorištavanje sredstava, već i kvalitetnije ostvarenje temeljnih ciljeva instrumenta – održivog rasta, otvaranja kvalitetnih radnih mjesta i jačanja strateške autonomije Europe. Nije pitanje samo koliko će sredstava biti iskorišteno nego i koliko će svaki euro biti upotrijebljen smisleno – s najvećim mogućim učincima za društvo i gospodarstvo“, rekao je koordinator zastupničkog kluba Europske pučke stranke Karlo Ressler.