Troškove financiranja svih sektora – države, poduzeća i stanovništva - više nema smisla uspoređivati sa zemljama srednje i istočne Europe koje su zadržale vlastite valute, pa ni sa Češkom koja je razvijenija od Hrvatske i ima puno bolji kreditni rejting, istaknuli su iz HUB-a, dodavši da je jedina slična zemlja za usporedbu Slovenija. Kako navode, neto kamatni prihod koji banke naplaćuju od kućanstava i poduzeća smanjen je sa 2,31 % BDP-a potkraj 2016. na 1,51 % u trećem tromjesečju 2024., pri čemu je smanjenje približno ravnomjerno podijeljeno između kućanstava i poduzeća.

Ukupni neto prihodi banaka od naknada i provizija, pak, smanjeni su u posljednje dvije godine sa 1,07 na 0,75 % BDP-a, čime su razine ovih troškovnih opterećenja postale usporedive s onima u Sloveniji, ističu. "Prema dostupnim podacima u apsolutnom iznosu, bankovne naknade u Hrvatskoj među nižima su u usporedbi s većinom država EU-a, uz zadržanu visoku kvalitetu usluga, napredne digitalne kanale i brojne pogodnosti za klijente. U razdoblju kada su kamatne stope Europske središnje banke (ECB) rasle najbržim tempom u povijesti europodručja, banke u Hrvatskoj amortizirale su taj rast, omogućujući građanima povoljnije uvjete financiranja u odnosu na većinu zemalja EU-a. Time je u značajnoj mjeri spriječen troškovni udar koji je pogodio građane u mnogim drugim europskim državama", navode iz HUB-a. 

Dodaju da konkurencija i politika kamatnih stopa u Eurosustavu stvaraju pritisak na daljnje smanjenje kamatnih stopa na kredite, koje su sada usporedive sa stopama u razvijenijim članicama europodručja, a realna kamatna stopa na stambene kredite i dalje se kreće oko nule. Konstatiraju i da trenutačno povećana stopa povrata na kapital kreditnih institucija potječe od privremeno povećanih kamata koje Eurosustav plaća bankama na višak likvidnosnih rezervi i nije povezana s kreditnim odnosima s klijentima, no ističu i da je učinak kamatne stope ECB-a prolazan te će se smanjiti u idućem razdoblju kada se očekuje njezin daljnji pad, jer fundamentalna profitabilnost kreditnih institucija nije promijenjena. 

U HUB-u zaključuju da su tako potvrđene najave iz razdoblja prije priključenja Hrvatske europodručju o tome da će priključenje monetarnoj uniji dovesti do relativno nižih troškova financiranja (kamatnih stopa) za hrvatske subjekte.