1. Općenito o zaštiti od nepoštenog trgovanja 

Nepoštenim trgovanjem u smislu čl. 63. Zakona o trgovini (u nastavku: Zakon, ZT)¹ podrazumijevaju se radnje kojima se radi tržišnog natjecanja povređuju dobri trgovački običaji, a posebice se to smatraju radnje taksativno navedene u odredbi čl. 64. ovoga Zakona. Istim Zakonom je izrijekom propisano da su radnje nepoštenog trgovanja zabranjene.²

Trgovac koji smatra da je oštećen radnjom nepoštenog trgovanja drugog trgovca zaštitu svojih prava (da spriječi daljnje nedopušteno trgovanje drugog trgovca) može ostvariti u izvansudskom postupku, podnošenjem prijave nadležnom tržišnom inspektoru Državnog inspektorata ili pokrenuti postupak pred sudom časti pri nadležnoj komorskoj organizaciji, odnosno pokrenuti postupak mirenje pred nadležnim centima za mirenje, ili u sudskom postupku, podnošenjem tužbe mjesno nadležnom trgovačkom sudu. Dodajemo da pojedine  radnje nepoštenog trgovanja mogu imati obilježja kaznenog djela što znači da se zaštita ostvaruje u kaznenopravnom postupku. Ako se takvo kazneno djelo progoni po službenoj dužnosti, oštećeni trgovac može podnijeti mjesno nadležnom državnom odvjetniku kaznenu prijavu, odnosno prijedlog za progon  ako je za određeno kazneno djelo propisano da se progoni samo po prijedlogu oštećenika.

Javnopravnu zaštitu od nepoštenog trgovanja po službenoj dužnosti ostvaruju tržišni inspektor Državnog inspektorata provedbom inspekcijskog nadzora po službenoj dužnosti  i poduzimanjem propisane upravne mjere (donošenjem rješenja o zabrani nepoštenog trgovanja),  pokretanjem prekršajnog postupka odnosno podnošenjem kaznene prijave ako utvrde postojanje osnovane sumnje da je radnjom nepoštenog trgovanja počinjeno djelo prekršaja odnosno kazneno djelo. Javnopravnu zaštitu od nepoštenog trgovanja koje ima obilježje kaznenog djela ostvaruje mjesno nadležni općinski državni odvjetnik pokretanjem kaznenog progona po službenoj dužnosti ili povodom zaprimljene kaznene prijave protiv onog trgovca za kojeg utvrdi da postoji osnovana sumnja da je takvom radnjom počinjeno kazneno djelo.

2.  Izvansudska zaštita od nepoštenog trgovanja 
         
2.1.  Podnošenje predstavke  tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata

Ustavom je zajamčeno svakom da ima pravo slati predstavke i pritužbe državnim i drugim javnim tijelima i na njih dobiti odgovor,³ pa tako i trgovac koji smatra da može biti ili da je oštećen pojedinom radnjom nepoštenog trgovanja drugog trgovca. Budući da je odredbom  članka 66. stavka 2. Zakona o zaštiti potrošača (u nastavku: ZZP)⁴ propisano  da inspekcijski nadzor nad  njegovom provedbom obavljaju tržišni inspektori Državnog inspektorata, prijava se podnosi tom inspekcijskom tijelu.

Ustrojstvo i uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova Državnog inspektorata propisani su Zakonom o Državnom inspektoratu (u nastavku: ZDI).⁵ Poslovi inspekcijskog nadzora obavljaju se u središnjem uredu Državnog inspektorata (Zagreb, Šubićeva 29.) i njegovim ustrojstvenim jedinicama: područnim uredima u Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Zagrebu te ispostavama unutar svakog područnog ureda - sukladno Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Državnog inspektorata.⁶ Prijava se može podnijeti pisanim putem ili osobno u zapisnik nadležnom tržišnom inspektoru u sjedištu mjesno nadležnog područnog ureda odnosno ispostave⁷ ili elektroničkim putem - ispunjavanjem prijave na obrascu dostupnom na mrežnoj stranici Državnog inspektorata.⁸Prije sveg treba reći, da tržišni inspektor  pokreću postupak inspekcijskog nadzora po službenoj dužnosti, čak i u slučaju kada je povod za obavljanje nadzora zaprimljene prijava, osim u slučaju propisanih iznimaka. Pritom, kod ocjene o postojanju razloga za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, inspektor treba uzeti u obzir zaprimljene prijave (predstavke) odnosno druge obavijesti koje upućuju na potrebu zaštite javnog interesa. Prijava mora sadržavati minimalno podatke o nazivu (tvrtki) trgovca podnositelja prijave, podatke o trgovcu za kojeg se tvrdi da je počinio radnju nepoštenog trgovanja te navođenje činjenica koje ukazuju na tu povredu te datum i potpis podnositelja predstavke. Ako prijava ne sadržava podatke koji su podobni za pokretanje postupka inspekcijskog nadzora, tržišni inspektor zatražit će dopunu iste u određenom roku. Ako podnositelj prijave istu u određenom roku ne dopunu, a po predstavci se ne može postupati zbog nedovoljno informacija o tvrdnji o prijavljenoj povredi, tržišni inspektor može odlučiti ne pokrenuti inspekcijski postupak. Ako inspektor utvrdi da ne postoje uvjeti za pokretanje postupka inspekcijskog nadzora po službenoj dužnosti, o tome treba pisano obavijestiti podnositelja predstavke, što je moguće prije, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja prijave. U tom slučaju, oštećeni trgovac (podnositelj prijave) ima pravo izjaviti prigovor  glavnom inspektoru Državnog inspektorata i to u roku od 8 dana od dana zaprimanja obavijesti, kao i u slučaju da u propisanom roku nije dobio odgovor. Ako glavni inspektor ne odluči u prigovoru u roku od 8 dana od dana izjavljivanja prigovora, ili odbije prigovor kao neosnovan, podnositelj prigovora  može  pokrenuti upravni spor.⁹ Ako povodom zaprimljene prijave tržišni inspektor provede inspekcijski nadzor, mora podnositelja iste u pisanom obliku  obavijestiti o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim (upravnim i/ili prekršajnim) mjerama.

 2.2.  Pokretanje postupka pred sudom časti pri nadležnoj komorskoj organizaciji

Sud časti osnovan pri komorskoj poslovnoj organizaciji odlučuje, pored ostalog i  o povredama dobrih trgovačkih i poslovnih  običaja (pravilima morala) u obavljanju gospodarskih djelatnosti i prometa roba i usluga, neizvršavanju obveza članica komorske organizacije (trgovaca) bilo da  povredu istih članice učine u međusobnom poslovanju ili prema trećima (npr. potrošačima). Sud časti osnovan pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (u nastavku: HGK)¹⁰ nadležan je za rješavanje  sporova između članica (trgovaca) u statusu pravnih osoba (trgovačko društvo, zadruga), a sud časti osnovan pri Hrvatskoj obrtničkoj komori (u nastavku: HOK)¹¹ za rješavanje sporova između članica (trgovaca) u statusu obrta.

Povredom dobrih trgovačkih i poslovnih običaja (i pravila morala) pored ostalog  smatraju se i radnje koje se prema ZT  mogu kvalificirati kao nepošteno trgovanje, a osobito: prodaja robe ili pružanje usluga loše kakvoće kao robe ili usluga dobre kakvoće;  neistinita reklama na štetu drugih trgovaca ili potrošača; prodaja tuđih proizvoda (robe, usluga) kao vlastitih; nepošteno, nepotpuno, obmanjujuće oglašavanje ili informiranje koje može dovesti do kupnje robe i usluga koje ne ispunjavaju potrebe kupca; postupak ili propust odnosno djelo ili izjava  usmjereno na rušenje ugleda drugih članica (tzv. ocrnjivanje natjecatelja); svjesno postupanje kojim se drugima može prouzročiti šteta; i drugi slučajevi za koje sud  odluči da predstavljaju povredu dobrih trgovačkih (i poslovnih) običaja odnosno pravila morala.

Postupak pred Sudom časti HGK, izvršenje pravomoćno izrečenih mjera propisani su Pravilnikom o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori,¹² a pred Sudom časti HOK, Pravilnikom Suda časti Hrvatske obrtničke komore.¹³ Postupak zbog povrede dobrih trgovačkih običaja  (pravila morala) pokreće se pisanom prijavom onoga trgovca koji smatra da mu je radnjom trgovca člana komore povrijeđeno pravo i/ili interes (sadržaj prijave i način podnošenja iste,  propisan je svakim od navedenih pravilnika).¹⁴ Prijava ne podliježe plaćanju upravne pristojbe. Ako sudac pojedinac ne odbaci rješenjem prijavu iz  procesnih razloga navedenih u svakom od navedenih pravilnika, tajnik Suda odgovarajuće komore zakazuje i provodi prethodni postupak mirenja (sudjelovanje u tom postupku za stranke je dobrovoljno), osim ako prijavitelj (već) u prijavi predloži da se postupak mirenja ne provodi.  U slučaju postizanja mirnog rješenja spora, stranke sklapaju nagodbu u postupku čime se postupak smatra okončan, u protivnom, ako  izmiritelj utvrdi da nema izgleda da stranke postignu mirno rješenje spora, donosi odluku o okončanju postupka mirenja. Nakon toga predsjednik prvostupanjskog vijeća Suda odgovarajuće komore,  zakazuje i provodi raspravu i po zaključenju iste  donosi presudu kojom može: a) osloboditi prijavljenog trgovca odgovornosti; b) utvrditi odgovornost te ovisno o težini odgovornosti izreći jednu od slijedećih mjera: opomenu, javnu opomenu uz objavljivanje na sjednici skupštine komore i javnu opomenu uz objavljivanje u tisku i na mrežnoj stranici komore. Sud časti pri HOK može izreći još i slijedeće mjere: oduzimanje prava na primanje učenika na praktičnu nastavu i vježbe naukovanja od 1 do 3 godine, zabranu obavljanja djelatnosti u trajanju od 3 mjeseca do 2 godine, prestanak obnašanja funkcija u tijelima i radnim tijelima komore za jedno, dva ili tri mandatna razdoblja.  Protiv presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana (na rješenje u roku od 8 dana) od dana dostave prijepisa odluke (podnosi se prvostupanjskom sudu u pet primjerka) o kojoj odlučuje drugostupanjski Sud odgovarajuće komore u nejavnoj sjednici vijeća. Sud časti pri HGK odnosno pri HOK  izrečene mjere upisuje u Registar pravomoćno izrečenih  mjera koje, te iste, nakon proteka propisanih rokova, briše iz Registra

2.3.  Pokretanje postupka pred nadležnim centrom za mirenje

Mirenje je svaki postupak, bez obzira provodi li se u sudu, instituciji (centrima) za mirenje ili izvan njih, u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor uz pomoć jednog ili više izmiritelja (osoba koja na temelju sporazuma stranaka provodi postupak mirenje) koji strankama pomaže postići nagodbu, bez ovlasti da im nametne obvezujuće rješenje. Postupak mirenja u građanskim, trgovačkim, (radnim) i drugim sporovima o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati uređen je odredbama Zakona o mirenju,¹⁵  a detaljnije pravilnicima o mirenju pojedinog centra za mirenje.¹⁶ Ovlašteni centri za mirenje kod kojih se može pokrenuti postupak mirenja osnovani su pri HGK-i, HOK-i,  Hrvatskoj udruzi za mirenje, Hrvatskoj udruzi poslodavaca i Centar za mirenje "Medijator" osnovan u sastavu trgovačkog društva Profi Test d.o.o. sa sjedištem u Bjelovaru.

Postupak mirenja počinje prihvatom prijedloga za provođenje postupka mirenja, osim ako je za sporove u kojima postoji obveza pokretanja postupka mirenja propisano ili ugovoreno drugačije (za pokretanje postupka mirenja nije potrebno unaprijed sklopiti sporazum kojim se stranke obvezuju da će ubuduće sporove rješavati mirenjem). Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele, druga stranka se o prijedlogu mora izjasniti u roku od 15 dana od zaprimanja istog ili u drugom roku za odgovor naznačenom u prijedlogu (ako se u tom roku ne izjasni, smatrat će se da je prijedlog za mirenje odbijen).  Imenovanje izmiritelja (jednog ili više njih s Liste izmiritelja) obavlja se prema pravilima o kojima su se stranke sporazumjele. Mirenje je dovršeno: ako je jedna stranka uputila drugim strankama i izmiritelju pisanu izjavu o odustajanju od postupka mirenja; ako su stranke uputile izmiritelju pisanu izjavu o dovršetku postupka; odlukom izmiritelja da se postupak mirenja obustavlja; sklapanjem nagodbe; odnosno ako se nagodba ne sklopi u roku od 60 dana od početka mirenja, odnosno u drugom roku u skladu sa sporazumom mirenja. Nagodba sklopljena u postupku mirenja obvezuje stranke koje su ju sklopile te je ujedno  ovršna isprava ako sadrži izjavu obveznika o neposrednom dopuštenju ovrhe ("klauzula ovršnosti"), s tim da ta klauzula može biti sadržana i u posebnoj ispravi.

  3. Sudska zaštita od nepoštenog trgovanja

Odredbom članka 65. ZT-a predviđena je mogućnost ostvarivanja naknade štete u sudskom nastale zabranjenim radnjama nepoštenog trgovanja i to podnošenjem tužbe za naknadu štete mjesno nadležnom koju može podnijeti mjesno nadležnom trgovačkom sudu oštećeni trgovac kao i komorska i interesna udruženja trgovca. Pravo na tužbu zastarijeva protekom roka od godinu dana od dana kada tužitelj sazna za djelo radnje nepoštenog trgovanja  i počinitelja, a najkasnije tri godine od dana izvršenja djela. Oštećeni trgovac kao tužitelj, u sudskom postupku mora dokazati  pretrpljenu štetu i štetnu radnju tuženog trgovca kao i uzročnu vezu između štetne radnje i pretrpljene štete, kao što mora biti dokazana i visina odštetnog zahtjeva. Prema mišljenju Zlatovića, u ovom slučaju odgovara se ne samo za običnu štetu nego i izgubljenu dobit.¹⁷

Prema istom autoru, u tužbi zbog nepoštenog trgovanja (isti autor rabi termin zbog  nelojalne utakmice) mogli bi se postaviti slijedeći tužbeni zahtjevi: zahtjev za utvrđenjem postojanja radnje nepoštenog trgovanja; zahtjev za zabranom odnosno prestankom vršenja radnje nepoštenog trgovanja; zahtjev za uništenjem ili preinačenjem predmeta kojima je učinjena radnja nedopuštenog trgovanja; zahtjev za naknadu štete; i zahtjev za objavljivanjem presude na trošak, bilo kumulativno u jednoj tužbi ili zasebnim tužbama:  tužbi za utvrđenje, tužbi radi zaštite od nepoštenog trgovanja, tužbi za zabranu odnosno prekid daljnje vršenja djela nepoštenog trgovanja, tužbi za uklanjanje stanja stvorenog nepoštenim trgovanje i tužbi za naknadu štete.¹⁸

Primjer tužbe za utvrđenje nepoštenog trgovanja i naknadu pretrpljene štete

 4. Javnopravna zaštita od nepoštenog trgovanja

Nepošteno trgovanje protivno je javnom interesu, posebice gospodarstvu u cjelini jer se time narušava slobodno tržišno natjecanje i lojalna konkurencija u djelatnosti trgovine. Kao što je prethodno navedeno, javnopravnu zaštitu ostvaruju tržišni inspektori Državnog inspektorata provedbom inspekcijskog nadzora po službenoj dužnosti i poduzimanjem propisanih mjera i sankcije. Ako nadležni tržišni inspektor inspekcijskim nadzorom  utvrdi da je nadzirani trgovac počinio radnju nepoštenog trgovanja, ovlašten je i obvezan poduzeti upravne mjere propisane Zakonom o trgovini, a protiv trgovca počinitelja takve radnje pokrenuti prekršajni postupak (podnijeti nadležnom općinskom sudu optužni prijedlog ili izdati  izdati prekršajni nalog) bez odgađanja. Ako nadležni tržišni inspektor u inspekcijskom nadzoru utvrdi da postoji osnovana sumnja da je istom radnjom počinjeno kazneno djelo, dužan je mjesno nadležnom općinskom državnom odvjetništvu podnijeti kaznenu prijavu.  U slučaju dvojbe glede utvrđenja da li se određenom radnjom trgovca, a koja eksplicitno nije navedena u odredbi članka 64 st.1. ZT-a, povređuju dobri trgovački običaji, tržišni inspektori trebaju zatražiti mišljenje nadležne komorske organizacije. To proizlazi iz Zaključka s radnom sastanka inspektora Državnog inspektorata održanog dana 12.12.2008. godine¹⁹ za koji smatramo da se može primijeniti i na sadašnji Državni inspektorat. Iz navedenog  Zaključka izdvajamo:  "Da li se u određenom slučaju radi o nepoštenom trgovanju, ovisi o utvrđenim dokazima u svakom pojedinom konkretnom slučaju. Da bi se mjere i poduzele, smatramo, da za zaključivanje da se radi o nepoštenom trgovanju dokazi trebaju neprijeporno ukazivati da su radnje koje nadzirani subjekt provodi takve radnje kojima se dobri trovački običaji povređuju radi tržišnog natjecanja. Budući da je naglasak na povredi dobrih trgovačkih običaja koji su, između ostalog, uređeni trgovačkim uzancama, u takvim predmetima potrebno je prije eventualnog poduzimanja mjera prethodno konzultirati nadležne trgovačke komore i njihov sud časti, koji su stvarno nadležni za pitanje  povrede dobrih trgovačkih običaja".

 Nadležni općinski državni odvjetnik pokrenut će kazneni progon protiv trgovca za kojeg utvrdi (bilo temeljem zaprimljene kaznene prijave ili na drugi zakonom propisani način) da postoji osnovana sumnja da je radnjom nepoštenog trgovanja počinio djelo koje se prema Kaznenom zakonu (u nastavku: KZ)²⁰ smatra kaznenim djelom.

4.1. Upravno pravna  zaštita od nepoštenog trgovanja

Odredbom članka 70. ZDI-a propisano je da ako je zakonom određeno da se u slučaju utvrđene nezakonitosti izriče određena upravna mjera, inspektor je dužan rješenjem izreći tu mjeru i to bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za donošenje te mjere. Iznimno, inspektor neće donositi rješenje ako su utvrđene nepravilnosti otklonjene tijekom inspekcijskog nadzora ili kad izvršenje uopće nije moguće, što će inspektor utvrditi i navesti u zapisniku.

Odredbom članka 68. ZT-a propisano je da će tržišni inspektor  u provedbi inspekcijskog nadzora u slučaju kada utvrdi da je trgovac počinio neku radnju koja se smatra nepoštenim trgovanjem, rješenjem, do otklanjanja utvrđenih nedostataka, a najkraće na rok od 30 dana od dana donošenja rješenja, zabraniti pravnoj ili fizičkoj osobi daljnje obavljanje djelatnosti trgovine odnosno zabranu djelatnosti trgovine  onom robom za koje je utvrđeno da je predmet nepoštenog trgovanja. Upravnu mjeru zabrane, inspektor će pečaćenjem prodajnog objekta, opreme i sredstava pomoću kojih se obavlja trgovina ili na drugi pogodan način  odnosno, donošenjem rješenja o prisilnom izvršenju novčanom kaznom sukladno članku 142. ZUP-a. Iznimno, mjera zabrane neće se provesti pečaćenjem ili na drugi pogodan način ako trgovac najkasnije u roku od pet radnih dana od dana donošenja rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti trgovine tržišnom inspektoru dostavi dokaze da su utvrđeni nedostaci otklonjeni, kao i o izvršenoj uplati novčanog ²¹ u državni proračun (u tom slučaju inspektor će donijeti rješenje kojim se obustavlja upravni postupak i utvrđuje prestanak izrečene mjere zabrane obavljanja djelatnosti trgovine).   U protivnom, rješenje će se provesti pečaćenjem ili na drugi pogodan način sljedeći radni dan nakon isteka roka za dostavu propisanih dokaza. Ako je trgovac, nakon što je inspektor izvršio upravnu mjeru zabrane pečaćenjem, dostavio inspektoru prije isteka roka od 30 dana  dokaz o otklanjanju utvrđenih nedostataka i dokaz o izvršenoj uplati novčanog iznosa u propisanom iznosu u državni proračun, inspektor će rješenjem obustaviti daljnje vođenje upravnog postupka, a zapečaćeni prodajni objekt, oprema i sredstva će se otpečatiti. Žalba na rješenje inspektora o izrečenoj mjeri zabrane ne odgađanja izvršenje rješenja.

4.2. Prekršajno pravna zaštita od nepoštenog trgovanja

Radnja nepoštenog trgovanja prema odredbama ZT-a okvalificirana je kao djelo prekršaja za koji je istim Zakonom propisana novčana kazna. Ako tržišni inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi da je  trgovac počinio prekršajnu radnju nepoštenog trgovanja,  ovlašten je i obvezan počinitelju prekršaja izdati prekršajni nalog ili mjesno nadležnom općinskom sudu podnijeti optužni prijedlog. Prekršajni nalog inspektor treba izdati, a optužni prijedlog podnijeti bez odgađanja, a najkasnije najkasnije u roku od 8 dana  - za prekršajni nalog, odnosno u roku od 14 dana - za optužni prijedlog, od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera. Za ovaj prekršaj Zakonom nije predviđena primjena oportuniteta (oslobođenja od prekršajnog progona).

Za  djelo prekršaja obavljanja djelatnosti trgovine na nepošteni način, kaznit će se trgovac pravna osoba  novčanom kaznom  od 5.000,00 do 300.000,00 kuna (od 660,00 do 39.810,00 eura), kao i  odgovorna osoba u pravnoj osobi u iznosu od  4.000,00 do 70.000,00 kuna (od 530,00 do 9.290,00 eura), a  obrtnik,  novčanom kaznom od 4.000,00 do 100.000,00 kuna (od  530,00 do 12.270,00 eura).²²  Ako je isti prekršaj počinjen  istom prodajnom objektu  drugi put u roku od dvije godine od pravomoćnosti prve prekršajne  presude, uz novčanu kaznu, izreći će se trgovcu i zaštitna  mjera zabrane obavljanja djelatnosti trgovine u tom prodajnom objektu u trajanju od tri mjeseca, a za počinjenje istog prekršaja treći put u roku od dvije godine od pravomoćnosti druge prekršajne presude, uz novčanu kaznu, izreći će se i  zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti trgovine u tom prodajnom objektu u trajanju od šest mjeseci. Predmeti (roba) i sredstva koji su namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje ovoga prekršaja ili su nastali počinjenjem prekršaja, oduzet će se (i u slučaju kada nisu u vlasništvu trgovca počinitelja prekršaja), kao i imovinska korist ostvarena počinjenjem  prekršaja.

  4.3. Kaznenopravna zaštita od nepoštenog trgovanja

KZ sadržava tri kaznena djela koja se u cijelosti ili barem u većem dijelu  podudaraju sa pojedinim radnjama nepoštenog trgovanja iz članka 64. stavka 1. ZT i to: te kaznena djela primanja mita u gospodarskom poslovanju iz članka 252 KZ-a i davanja mita u gospodarskom poslovanju iz članka 253 KZ-a - koja se djelomično mogu odnositi na radnju nepoštenog trgovanja davanja ili obećanja darova, imovinske ili druge koristi drugom trgovcu, njegovom djelatniku ili osobi koja radi za drugog trgovca, kako bi se davatelju omogućila pogodnost na štetu drugog trgovca ili potrošača;  kazneno djelo zavaravajućeg oglašavanja iz članka 255. KZ-a - koje se djelomično odnosi na radnju neistinitog reklamiranja i/ili zavaravajuće oglašavanje: kazneno djelo odavanja i neovlaštenog pribavljanja poslovne tajne  iz članka 262. KZ  - koje se u potpunosti  odnosi na radnju protupravnog pribavljanja poslovne tajne drugog trgovca; kazneno djelo povrede žiga iz članka 288 KZ-a i kazneno djelo povrede  registrirane oznake podrijetla iz članka 289. KZ-a - koje se djelomično odnosi na radnju stavljanja na tržište robe oznakama koje mogu stvoriti zbrku. Sva navedena kaznena djela progone se po službenoj dužnosti, osim kaznenog djela odavanja i neovlaštenog pribavljanja poslovne tajne koje se progoni po prijedlogu oštećenika.

Kazneno djelo primanja mita u gospodarskom poslovanju čini onaj tko u gospodarskom poslovanju zahtijeva ili primi mito ili prihvati ponudu ili obećanje mita za sebe ili za drugoga da prilikom sklapanja ili izvršenja posla ili pružanja usluge pogoduje drugome tako da prouzroči štetu onome koga zastupa ili za koga radi, ili tko posreduje u takvom  podmićivanju, a kazneno djelo davanja mita u gospodarskom poslovanju čini onaj tko u gospodarskom poslovanju drugome ponudi, obeća ili dade mito namijenjeno toj ili drugoj osobi da njemu ili drugome pogoduje prilikom sklapanja ili izvršenja posla ili pružanja usluge i time prouzroči štetu onome koga zastupa ili za koga radi ili tko posreduje pri takvom podmićivanju. Za navedena kaznena djela propisana je kazna zatvora od jedne do osam godine za primanje mita, a od šest mjeseci do pet godina za davanje mita.  Za počinitelja koji zahtijeva ili primi mito ili prihvati ponudu ili obećanje mita za sebe ili za drugog kao protuuslugu za sklapanje ili izvršenje posla ili pružanje usluge ili posreduje pri takvom podmićivanju, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a za počinitelja koji  drugom ponudi, obeća ili dade mito kao protuuslugu za sklapanje ili izvršenja posla ili pružanje usluge ili posreduje pri takvom podmićivanju, propisana je kazna zatvora do tri godine.  Kazneno djelo zavaravajućeg oglašavanja čini onaj tko u ponudi robe ili usluga upućenoj širem krugu osoba navede neistinite ili nepotpune podatke koji su bitni za sklapanje ugovora i mogu razumnog potrošača dovesti u zabludu (za ovo kazneno djelo propisana je kazna zatvora do dvije godine). Kazneno djelo odavanja i neovlaštenog pribavljanja poslovne tajne čini onaj tko neovlašteno drugome priopći, preda ili na drugi način učini pristupačnim podatke koji su poslovna tajna, kao i tko pribavlja takve podatke s ciljem da ih preda neovlaštenoj osobi (za ovo kazneno djelo propisana je kazna zatvora do tri godine, a ako je kaznenim djelom počinitelj sebi ili drugome pribavio znatnu imovinsku korist ili prouzročio znatnu štetu, predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina). Nema ovog kaznenog djela ako je isto počinjeno u pretežito javnom interesu. Kazneno djelo povrede žiga čini onaj tko protivno propisima o zaštiti žiga u trgovačkom prometu rabi znak koji je istovjetan sa zaštićenim žigom u odnosu na robu ili usluge koje su istovjetne s onima za koje je žig registriran ili znak koji je istovjetan ili sličan zaštićenom žigu, nudeći ili stavljajući na tržište ili skladišteći u te svrhe robu pod tim znakom ili nudeći ili pružajući usluge pod tim znakom ili uvozeći ili izvozeći robu obilježenu tim znakom ili rabeći znak na poslovnim robama i u reklamiranju, čime javnost može biti dovedena u zabludu o podrijetlu roba i usluga, i na taj način pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroči znatnu štetu (kazna je predviđena i za pokušaj ovog kaznenog djela). Kazneno djelo povrede registrirane oznake podrijetla čini onaj tko protivno propisima rabi oznaku izvornosti, oznaku zemljopisnog podrijetla robe ili usluga ili oznaku tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i na taj način pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroči znatnu štetu.  Za oba kaznena djela propisana je kazna zatvora do tri godine kao i javna objava presude na zahtjev oštećenika koji za to ima opravdan interes, o trošku počinitelja.

U odnosu na generalnu definiciju nepoštenog trgovanja (radnja trgovca kojom se radi tržišnog natjecanja povređuju dobri trgovački običaji) mogu se odnositi i kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju iz članka 247 KZ-a  i kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe tvrtke iz članka 261 KZ-a.  Kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe tvrtke  čini onaj tko neovlašteno uporabi tuđu tvrtku ili u nju unese obilježja koja stvaraju zabunu glede predmeta poslovanja trgovačkog društva, identiteta ili povezanosti s drugim društvom i na taj način pribavi imovinsku korist ili prouzroči štetu (za ovo kazneno djelo propisana je kazna zatvora do tri godine, kao i kazna za pokušaj tog kaznenog djela). Kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju čini onaj tko u gospodarskom poslovanju s ciljem da pravnoj osobi koju zastupa ili drugoj pravnoj osobi pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini (za ovo kazneno djelo predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a ako se tim djelom prouzroči znatna šteta, kazna zatvora od jedne do deset godina).

Ako oštećeni trgovac smatra da mu  drugi trgovac nekom od radnji nepoštenog trgovanja počinio kazneno djelo može mjesno nadležnom općinskom državnom odvjetniku protiv tog trgovca podnijeti kaznenu prijavu, a u slučaju kaznenog djela odavanja i neovlaštenog pribavljanja poslovne tajne, prijedlog za kazneni prijedlog. Ako tržišni inspektor inspekcijskim nadzorom utvrdi postojanje osnovane sumnje da je nadzirani trgovac počinio neko od navedenih kaznenih djela, ovlašten je i obvezan podnijet mjesno nadležnom općinskom državnom odvjetniku  kaznenu prijavu najkasnije u roku od petnaest dana od dana završetka nadzora s utvrđenim činjenicama odlučnim za poduzimanje mjera.

Dodajemo da je za suđenje u prvom stupnju za kaznena djela za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novčana kazna ili kazna zatvora do dvanaest godina stvarno nadležni općinski sudovi, osim ako Zakonom o kaznenom postupku²³ nije drugačije propisano. U skladu s odredbom članka 80  KZ-a, presudom kojom se proglašava krivim počinitelj kaznenog djela počinjenog javnim objavljivanjem, sud može na zahtjev zainteresirane osobe ili državnog odvjetnika kad je to u interesu oštećene osobe ili u javnom interesu odrediti da se ona u cijelosti ili djelomično javno objavi o trošku počinitelja.  Jednako tako, oslobađajućom presudom sud može na zahtjev oslobođene osobe kad je to u njezinom ili javnom interesu odrediti da se ona u cijelosti ili djelomično javno objavi na teret državnog proračuna ili o trošku privatnog tužitelja. Sud će odrediti sredstvo, vrijeme i način objavljivanja presude.

5. Zaključak     
                     

Odredbom Zakona o trgovini propisano je da trgovci obavljaju djelatnost trgovine slobodno i pod jednakim uvjetima na tržištu na način da se ne sprječava, ne ograničava i ne narušava tržišno natjecanje.  Ako  se tržišno natjecanje provodi sukladno zakonu i dobrim trgovačkim obilježjima, tada je ono poželjno i dopušteno jer lojalna tržišna utakmica potiče gospodarske subjekte na veću proizvodnju i prodaju raznovrsnijih i kvalitetnijih roba s nižim cijenama. U protivnom, ako trgovac radi tržišnog natjecanja provodi radnje kojima se povređuju dobri trgovački običaji kako bi se konkurenta istisnulo iz tržišne utakmice, tada se radi o nepoštenom trgovanju (nepoštenom tržišnom natjecanju, nelojalnoj tržišnoj utakmici) koja je Zakonom o trgovini izrijekom zabranjena.

Darko Marečić, dipl. iur

Literatura:

1.  Zlatović Dragan, Nepošteno tržišno natjecanje i poslovna praksa, Izvori i pravna zaštita (Organizator, Biblioteka Pravo 58, god. izd. 2009).

2.   Zlatović Dragan, Tužbe prema kriteriju aktivno legitimiranog subjekta u sporovima radi zaštite od nelojalne konkurencije, Odvjetnik br. 5/6 /2014.