Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uputilo je dana 11. svibnja 2023. godine u javno savjetovanje prijedlog novog Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor. Nakon provedenog savjetovanja isti je stupio na snagu 1. srpnja 2023., s tim da je rok za usklađivanje obračunskih isprava s odredbama Pravilnika do 1. listopada 2023. godine.
Obveza donošenja Pravilnika
Na temelju članka 93. stavka 6. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23; dalje u tekstu: ZOR) ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike obvezan je pravilnikom propisati sadržaj obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN 151/22), kojim je redefiniran institut plaće, a koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023. godine, propisuje se obveza donošenja novog Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike donio je Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor (NN 68/23; u nastavku: Pravilnik), koji je stupio na snagu 1. srpnja 2023., s tim da je rok za usklađivanje obračunskih isprava s odredbama Pravilnika do 1. listopada 2023. godine.
U okviru promjena, u novom Pravilniku došlo je do sadržajne izmjene obrazaca, na način da su promijenjeni i obvezni obrasci kod neisplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine, u okviru kojih se uvodi i obveza unošenja podataka o naknadi za neiskorišteni godišnji odmor.
Budući da se ti obrasci smatraju ovršnim ispravama, a uzimajući u obzir činjenicu da Državni inspektorat ne može postupati po istom sve do njegovog stupanja na snagu, radi omogućavanja učinkovitog nadzora nad primjenom zakonskih odredbi, bio je skraćen rok za e-Savjetovanje na 15 dana.
Dakle, 1. srpnja 2023. na snagu je stupio Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor, koji zamjenjuje do tada važeći Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (NN 32/15, 102/15, 35/17).
Međutim, poslodavci su obvezni, najkasnije do 1. listopada 2023. godine (dakle za isplatu plaće za rujan koja se isplaćuje u listopadu), uskladiti svoje obračunske isprave s odredbama ovoga Pravilnika.
Što se uređuje Pravilnikom?
Sukladno članku 93. ZOR-a poslodavac je dužan, najkasnije 15 dana od dana isplate plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni. Nadalje, poslodavac je dužan u obračunu plaće ili naknade plaće iskazati i iznos dospjelih i isplaćenih primitaka koje radnik, u skladu s člankom 90.a ZOR-a, ostvaruje na temelju radnog odnosa.
Također, poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće, otpremninu ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor ili ih ne isplati u cijelosti dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela njihova isplata radniku dostaviti:
Prethodno navedeni obračuni predstavljaju ovršne isprave.
Pravilnikom je propisan sadržaj:
− obračuna isplaćene plaće odnosno naknade plaće i isplaćenih primitaka na temelju radnog odnosa – IP1 obrazac,
− obračuna plaće odnosno naknade plaće koje je poslodavac radniku bio dužan isplatiti, ako ih na dan dospjelosti nije isplatio ili ih nije isplatio u cijelosti - NP1 obrazac,
− obračuna isplaćene otpremnine odnosno naknade za neiskorišteni godišnji odmor – IO1 obrazac,
− obračuna otpremnine odnosno naknade za neiskorišteni godišnji odmor koje je poslodavac radniku bio dužan isplatiti ako ih na dan dospjelosti nije isplatio ili ih nije isplatio u cijelosti – NO1 obrazac.
Sadržaj obračuna isplaćene plaće
Plaća, u smislu ZOR-a, je primitak radnika koji poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu. Poslodavac je dužan radniku obračunati i isplatiti plaću, koju radnik ostvaruje prema propisanim, utvrđenim ili ugovorenim osnovama odnosno mjerilima određenim posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Plaća se može sastojati od:
Plaća mora biti ugovorena, utvrđena ili propisana u brutoiznosu.
Dodaci, u smislu ZOR-a, su novčani primici radnika koje radnik ostvaruje na temelju posebnog propisa, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu razmjerno odrađenim radnim satima pod određenim uvjetima (otežani uvjeti rada, prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom i sl.) i koje ostvaruje neovisno o efektivnom radu (uvećanje za navršene godine radnoga staža i sl.), odnosno koje u skladu s propisanim, utvrđenim ili ugovorenim kriterijima i visini ostvaruje ovisno o ostvarenim rezultatima poslovanja i radnoj uspješnosti (stimulacija i sl.).
Ostali primici radnika, u smislu ZOR-a, su primici radnika koje poslodavac radniku isplaćuje u novcu ili naravi na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, akta poslodavca ili ugovora o radu.
Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu radnik ima pravo na naknadu plaće.
Sukladno članku 2. Pravilnika obračun isplaćene plaće sadrži:
- za pravnu osobu: tvrtku, sjedište, osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB) i IBAN broj računa,
- za fizičku osobu: ime i prezime, adresu, OIB i IBAN broj računa,
2. podatke o radniku: ime i prezime, adresu, OIB, IBAN broj računa i naziv banke,
3. razdoblje, odnosno mjesec za koji se plaća odnosno naknada plaće isplaćuje,
4. podatke o ostvarenim satima rada i druge podatke od kojih ovisi iznos plaće te iznos plaće po tim osnovama, odnosno podatke o satima za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće i iznos te naknade,
5. podatke o vrstama, iznosima i datumu određenom za isplatu ostalih primitaka koji se u smislu ZOR-a smatraju plaćom i koje poslodavac radniku isplaćuje u novcu ili u naravi na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, akta poslodavca ili ugovora o radu.
Obračun primitaka na temelju radnog odnosa koji se u smislu ZOR-a ne smatraju plaćom sadrži podatke o vrstama i iznosima primitaka koje radnik ostvaruje na temelju radnog odnosa, te oznaku razdoblja (godina, mjesec, više mjeseci) za koji se primitak isplaćuje.
Obračun primitaka na temelju radnog odnosa sastavni je dio obrasca obračuna isplaćene plaće.
Člankom 3. Pravilnika detaljnije se uređuje obvezan sadržaj podataka iz prethodnog članka.
Nastavno na navedeno, podaci iz članka 2. stavka 1. točke 4. Pravilnika sadrže:
- godišnjeg odmora,
- privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti (na teret poslodavca, odnosno na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje),
- blagdana i neradnih dana utvrđenih posebnim zakonom,
- plaćenog dopusta,
- u kojima je radnik odbio raditi zbog neprovedenih mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,
- prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran,
- u kojima radnik ne radi zbog drugih opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu,
- u kojima radnik nije radio iz razloga za koje je sam odgovoran.
4. sate neopravdanog izostanka radnika s rada krivnjom radnika,
5. ostale propisane, utvrđene ili ugovorene dodatke i primitke,
6. podatak o osnovici za obračun doprinosa,
7. vrste i iznose doprinosa za obvezna osiguranja koji se obustavljaju iz plaće i to:
- za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I.stup),
- za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup),
8. podatke o dohotku,
9. iznos predujma poreza i prireza porezu na dohodak uz iskazan osobni odbitak i podatak o poreznoj osnovici i stopama,
10. utvrđeni iznos plaće ili naknade plaće po osnovama iz stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga članka,
11. utvrđeni iznos i vrstu obustave,
12. utvrđeni iznos za isplatu,
13. vrste i iznosi doprinosa za obvezna osiguranja koja se utvrđuju na osnovicu,
14. datum određen za isplatu plaće.
Podaci iz članka 2. stavka 1. točke 5. Pravilnika (podaci o vrstama i iznosima primitaka koje radnik ostvaruje na temelju radnog odnosa, te oznaku mjeseca ili godine za koji se primitak isplaćuje, osim onih koji predstavljaju naknadu troška) sadrže:
Poslodavac u obračunu plaće nije obvezan navoditi one podatke o ostvarenim satima rada, odnosno druge podatke od kojih ovisi iznos plaće (sati redovitog rada prema rasporedu radnog vremena s posebno iskazanim satima rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom i rada noću; sati prekovremenog rada s posebno iskazanim satima takvog rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom i rada noću i drugo), u razdoblju odnosno mjesecu za koji se plaća ili naknada plaće isplaćuje, ako kod radnika ne postoje.
Odnosno, obračun o isplaćenoj plaći mora sadržavati podatke o ostvarenim satima rada i druge podatke od kojih ovisi iznos plaće, kao i iznos plaće po tim osnovama, odnosno podatke o satima za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće i iznos te naknade, a koji su to sve podaci i što oni sadrže propisano je čl. 3. Pravilnika.
Podatak o obračunu primitaka na temelju radnog odnosa sadrži - podatak o vrsti ostvarenih primitka na temelju radnog odnosa - utvrđeni iznos za isplatu primitka na temelju radnog odnosa i - datum određen za isplatu primitka na temelju radnog odnosa.
Sadržaj obračuna isplaćene otpremnine odnosno naknade za neiskorišteni godišnji odmor
Otpremnina, u smislu ZOR-a, predstavlja novčani iznos koji kao sredstvo osiguravanja prihoda i ublažavanja štetnih posljedica otkaza ugovora o radu poslodavac isplaćuje radniku kojem ugovor o radu otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada.
Iznimno, otpremninu ne ostvaruje radnik kojem se ugovor o radu otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem te radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima najmanje navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Iznos otpremnine određuje se s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem, a ne smije se ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine iz stavka 3. članka 126. ZOR-ane može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
U slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Naknada se određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora.
Člankom 4. Pravilnika određeno je da obračun isplaćene otpremnine odnosno naknade za neiskorišteni godišnji odmor sadrži:
- za pravnu osobu: tvrtku, sjedište, OIB i IBAN broj računa,
- za fizičku osobu: ime i prezime, adresu, OIB i IBAN broj računa,
2. podatke o radniku: ime i prezime, adresu, OIB, IBAN broj računa i naziv banke,
3. podatke o otpremnini,
4. podatke o naknadi za neiskorišteni godišnji odmor.
Nadalje, člankom 5. Pravilnika propisano je kako podaci o otpremnini iz članka 4. stavka 1. točke 3. ovoga Pravilnika sadrže:
- neoporezivi iznos,
- oporezivi iznos,
3. podatak o osnovici za obračun doprinosa,
4. vrste iznosa doprinosa za obvezna osiguranja koji se obustavljaju iz oporezivog dijela otpremnine i to:
- za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup),
- za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup),
5. podatak o dohotku,
6. iznos predujma poreza i prireza porezu na dohodak iz oporezivog iznosa otpremnine i podatke o osobnom odbitku i poreznoj osnovici,
7. iznos otpremnine za isplatu, kojeg čine zbroj neoporezivog iznosa i neto od oporezivog iznosa otpremnine,
8. vrste i iznosi doprinosa za obvezna osiguranja koja se utvrđuju na osnovicu,
9. datum određen za isplatu otpremnine.
Člankom 6. Pravilnika propisano je kako podaci o naknadi za neiskorišteni godišnji odmor iz članka 4. stavka 1. točke 4. ovoga Pravilnika sadrže:
Isto kao i kod obračuna isplaćene plaće, odnosno naknade plaće, poslodavac u obračunu isplaćene otpremnine odnosno naknade za neiskorišteni godišnji odmor nije obvezan navoditi one podatke koji, u razdoblju odnosno mjesecu za koji se otpremnina odnosno naknada za neiskorišteni godišnji odmor isplaćuje, kod radnika ne postoje.
Obračun isplaćene plaće radnika na izdvojenom mjestu rada, upućenih radnika na rad u inozemstvo i plaće pomorca
Obračun primitaka na temelju radnog odnosa radnika koji radi na izdvojenom mjestu rada ili radi na daljinu, koji se isplaćuju kao naknada troškova nastalih zbog obavljanja posla i koji se ne smatraju plaćom prema ZOR-u, kao i obračun primitaka na temelju radnog odnosa radnika kojem se isplaćuju kao naknada ostalih troškova radnika i koji se isto tako ne smatraju plaćom u smislu ZOR-a, sadrži iskazane iznose takvih primitaka, te oznaku mjeseca ili godine za koji se primitak isplaćuje i sastavni su dio obrasca obračuna isplate plaće
Obračun isplaćene plaće radnika upućenog na rad u inozemstvo, osim podataka o isplaćenoj plaći i ostvarenim satima rada sadrži i podatak o osnovici prema kojoj su obračunati doprinosi, ako je ta osnovica različita od iznosa plaće, te podatak o novčanoj jedinici u kojoj se plaća isplaćuje.
Obračun isplaćene plaće pomorca koji je član posade broda u međunarodnoj plovidbi, sadrži podatke o iznosu bruto plaće i o broju dana za koje pomorac ima pravo na dodatak te iznos pomorskog dodatka i podatak o novčanoj jedinici u kojoj se plaća isplaćuje.
Dakle, rad na izdvojenom mjestu rada je rad kod kojeg radnik ugovoreni posao obavlja od kuće ili u drugom prostoru slične namjene koji je određen na temelju dogovora radnika i poslodavca, a koji nije prostor poslodavca.
Obračun isplaćene plaće radnika na izdvojenom mjestu rada, osim podataka iz članaka 2. i 3. Pravilnika, sadrži i podatke o naknadi drugih troškova isplaćenih radniku vezanih uz obavljanje ugovorenih poslova.
Nadalje, obračun isplaćene plaće radnika upućenog na rad u inozemstvo, osim podataka iz članaka 2. i 3. Pravilnika, sadrži i podatak o osnovici prema kojoj su obračunati doprinosi, ako je ta osnovica različita od iznosa plaće, te podatak o novčanoj jedinici u kojoj se plaća isplaćuje.
Sadržaj obračuna neisplaćene plaće, neisplaćene otpremnine odnosno naknade za neiskorišteni godišnji odmor
U skladu s temeljnim obvezama i pravima iz radnog odnosa koje su propisane ZOR-om, poslodavac je u radnom odnosu radniku obvezan dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću.
Ukoliko poslodavac radniku na dan dospjelosti ne isplati plaću, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata, radniku dostaviti obračun iznosa kojeg je bio dužan isplatiti. Takav se obračun smatra ovršnom ispravom i omogućuje radniku da u postupku prisilnog ostvarenja tražbina, naplati svoja potraživanja od poslodavca.
Člankom 8. Pravilnika propisano je da ako poslodavac na dan dospjelosti u cijelosti ne isplati plaću, naknadu plaće, otpremninu, odnosno naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, dužan je radniku uručiti dva obračuna, od kojih:
− jedan u kojem će biti iskazan ukupan obračun plaće, naknade plaće, otpremnine, odnosno naknade za neiskorišteni godišnji odmor sukladno člancima 2. i 3., odnosno člancima 4., 5., 6. i 7. Pravilnika, i
− drugi u kojem će biti iskazan iznos neisplaćene plaće ili dijela neisplaćene plaće, neisplaćene naknade plaće ili dijela neisplaćene naknade plaće, neisplaćene otpremnine ili dijela neisplaćene otpremnine, odnosno neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor ili dijela neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor, u propisanom sadržaju, s oznakom imena i prezimena i vlastoručnog potpisa ovlaštene osobe poslodavca, ili potpisan od te osobe sukladno propisima koji uređuju napredni elektronički potpis, ako je obračun sastavljen i izdan kao elektronički zapis, kao i podatak o danu dospjelosti plaće, naknade plaće, otpremnine odnosno naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a koji ima snagu ovršne isprave.
U slučaju da poslodavac na dan dospjelosti u cijelosti ne isplati plaću i/ili naknadu plaće, uz podatke iz članka 2. ovoga Pravilnika, obračun neisplaćene plaće ili dijela plaće, odnosno naknade plaće ili dijela naknade plaće sadržava i podatke o:
U slučaju da poslodavac na dan dospjelosti u cijelosti ne isplati otpremninu i/ili naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, uz podatke iz članka 4. i 5. Pravilnika, obračun neisplaćene otpremnine ili dijela otpremnine, sadržava i podatke o:
Ako poslodavac na dan dospjelosti u cijelosti ne isplati plaću, naknadu plaće, otpremninu, odnosno naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, uz podatke iz članka 5. i 6. Pravilnika, obračun neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor ili dijela naknade za neiskorišteni godišnji odmor, sadržava i podatke o:
Čuvanje obračunskih isprava
Obračunske isprave, čiji je sadržaj propisan Pravilnikom, poslodavac je dužan čuvati najmanje šest godina, a u slučaju kada poslodavac ima saznanja da je pokrenut radni spor u pogledu ostvarenja prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, pri čemu bi za ostvarenje tih prava mogle biti relevantne i obračunske isprave, dužan ih je čuvati do pravomoćnog okončanja toga spora.
Obrasci obračuna
Člankom 10. Pravilnika propisano je kako se pri izradi obračuna plaće, odnosno naknade plaće radnika, obračuna otpremnine i obračuna naknade za neiskorišteni godišnji odmor može koristiti:
a koji su otisnuti u prilogu Pravilnika.
Pri izradi obračuna neisplaćene ili djelomično neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće, kao obvezni obrazac koristi se obrazac obračuna neisplaćene ili djelomično neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće (obrazac NP1), koji je otisnut u prilogu Pravilnika i njegov je sastavni dio.
Pri izradi obračuna neisplaćene ili djelomično neisplaćene otpremnine, odnosno neisplaćene ili djelomično neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor, kao obvezni obrazac koristi se obrazac obračuna neisplaćene ili djelomično neisplaćene otpremnine, odnosno neisplaćene ili djelomično neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor (obrazac NO1), koji je otisnut u prilogu Pravilnika i njegov je sastavni dio.
Ako je poslodavac dužan radniku uručiti dva obračuna iz članka 8. stavka 1. Pravilnika, za obračun u kojem će biti iskazan ukupan obračun plaće, naknade plaće, otpremnine, odnosno naknade za neiskorišteni godišnji odmor može na odgovarajući način koristiti obrazac IP1, odnosno obrazac IO1, koji su otisnuti u prilogu Pravilnika.
Zaključno
Stupanjem na snagu novog Pravilnika, prestao je važiti Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (NN 32/15, 102/15 i 35/17).
U novom Pravilniku došlo je do sadržajne izmjene obrasca, na način da su promijenjeni i obvezni obrasci kod neisplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine, u okviru kojih se uvodi i obveza unošenja podataka o naknadi za neiskorišteni godišnji odmor.
Poslodavci su, sukladno novom Pravilniku, najkasnije do 1. listopada 2023. godine dužni uskladiti svoje obračunske isprave s odredbama Pravilnika. Navedeno se odnosi na isplatu plaće za rujan, a koja se isplaćuje u listopadu 2023. godine.
Ivan Vidas, mag. oec.
Izvori:
U lipnju ove godine Europski parlament objavio je svoje stavove o zakonodavnom prijedlogu Komisije o uređenju umjetne inteligencije. Time su ispunjeni uvjeti za pokretanje "trijaloga", zakonodavnog postupka pregovaranja o Uredbi. Autor u članku analizira opće napomene o prijedlogu Uredbe, zakonodavnom postupku i u čemu se stajališta Parlamenta i Vijeća razlikuju.
Vlada Republike Hrvatske predstavila je novi Prijedlog porezne reforme, čijom provedbom bi se ostvarili određeni ekonomski ciljevi, odnosno osigurao daljnji gospodarski rast i razvoj, poboljšao životni standard građana kroz povećanje plaća, osobito građana s najnižim primanjima, ojačala fiskalna autonomija jedinica lokalne samouprave, odnosno općina i gradova… U tu svrhu, potrebno je bilo provesti i određene zakonodavne mjere, odnosno izmijeniti postojeće porezne propise i to: Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na dobit, Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Zakon o lokalnim porezima, Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Zakon o doprinosima, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakon o poreznom savjetništvu, te Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza. Stoga je u zakonodavnu proceduru upućen paket poreznih izmjena, za koji se očekuje da će stupiti na snagu 1. siječnja 2024. godine. Shodno tome, u nastavku teksta osvrnut ćemo se na najznačajnije elemente predloženih poreznih izmjena.
Agencija za zaštitu osobnih podataka (u daljnjem tekstu: AZOP)1 je zaprimila pritužbu građanina iz koje proizlazi kako trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. (u daljnjem tekstu: Zagrebački holding) od korisnika svojih usluga prije izdavanja prijepisa određenih računa (konkretno, računa za naknadu za uređenje voda i komunalnu naknadu) putem elektronske pošte traži presliku osobne iskaznice, a da je za istu uslugu u svrhu identifikacije ranije tražio isključivo podatke o imenu i prezimenu, adresi, OIB-u te sistemskom broju objekta i sistemskom broju obveznika.
Globalne kibernetičke prijetnje u stalnom su porastu uz sve veći broj sofisticiranih kibernetičkih napada te ako uzmemo u obzir rastuću ovisnost suvremenog društva o kibernetičkoj tehnologiji, traže se novi pristupi kibernetičkoj sigurnosti. Kako je EU donijela Direktivu (EU) 2022/2555 o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti u EU države članice se moraju uskladiti s njom te se u e-Savjetovanju od 17.7.2023. do 16.8. 2023. godine nalazio Nacrt prijedloga Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, a na koji je pristiglo više od 100 komentara. Autorica u ovom članku donosi kratki pregled Nacrta Zakona o kibernetičkoj sigurnosti. Kibernetički prostor, uz sve prednosti koje donosi predstavlja i sigurnosni izazov. Sigurnosne prijetnje u kibernetičkom prostoru su kibernetski kriminal, špijunaža, terorizam i ratovanje. Sve te prijetnje imaju cilj naštetiti kritičnoj infrastrukturi, financijama, prometu i komunikacijama.1
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu; AZTN)1 dana 20. srpnja 2023. donijela je rješenje kojim je utvrdila kako je trgovačko društvo KEINDL SPORT d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu (u daljnjem tekstu: Keindl sport), sa svojih ukupno petnaest distributera na području Republike Hrvatske sklopilo zabranjene vertikalne sporazume2 temeljem kojih su sudionici tih sporazuma u razdoblju od 17. rujna 2013. do 1. lipnja 2018., dogovorili minimalne prodajne cijene CUBE bicikala, čime je počinjena povreda iz članka 8. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja („Narodne novine“, br. 79/09., 80/13. i 41/21, u daljnjem tekstu: ZZTN).