28.08.2023 13:35

Mjere zapošljavanja
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Hrvatski zavod za zapošljavanje provode niz mjera aktivne politike zapošljavanja s ciljem poticanja zapošljavanja, dodatnih edukacija radnika i očuvanja radnih mjesta. Kroz te mjere na tržište rada i obrazovanje na razini Republike Hrvatske u 2022. godini uključena je 31.481 osoba i utrošeno 1.188.784.810, 88 kuna, odnosno oko 160 milijuna eura. Hrvatski zavod za zapošljavanje i u 2023. godini nastavlja s provođenjem mjera aktivne politike zapošljavanja. Shodno tome, u nastavku teksta stavit će se naglasak na najznačajnije elemente pojedinih mjera koje Hrvatski zavod za zapošljavanje (u nastavku teksta: Zavod) provodi u 2023. godini.

Potpore za pripravništvo

Potpora za pripravništvo može se dodijeliti poslodavcima, koji kao fizičke ili pravne osobe, te osobe koje su osnovane temeljem posebnih propisa, samostalno i trajno obavljaju gospodarsku djelatnost, kao potpora male vrijednosti za zapošljavanje koja nema obilježja državne potpore za zapošljavanje.

Ciljane skupine

Nezaposlene osobe prijavljene u evidenciji nezaposlenih osoba koju vodi Zavod bez obzira na staž osiguranja, a koje se prvi puta zapošljavaju radi obavljanja poslova u zanimanju za koje su se školovale.

Visina subvencije

Zavod dodjeljuje mjesečni paušalni iznos potpore, neovisno o stvarnom trošku poslodavca, sukladno razini obrazovanja i mogućnosti korištenja porezne olakšice za sufinanciranu osobu. Iznosi potpora mogu se povećati ili smanjiti i tijekom trajanja razdoblja sufinanciranja, a da se pritom ne treba pribaviti suglasnost podnositelja zahtjeva izmjene li se ili dopune propisi na temelju kojih su predmetni iznosi određeni, odnosno izračunati.

Iznos potpore sastoji se od sljedećih stavki:

Trošak bruto I iznosa plaće, prema sljedećoj tablici:

Razina obrazovanja

Osoba sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem

Osoba sa zvanjima stečenim po programima visokoškolskog obrazovanja

Mjesečni paušalni iznos – s poreznom olakšicom

410 eura

510 eura

Mjesečni paušalni iznos – bez porezne olakšice

475 eura

595 eura

Najniži mjesečni bruto 1 iznos plaće temeljem ugovora o radu za sufinanciranu osobu

820 eura bruto I iznos plaće

1.025 eura bruto I iznos plaće

Trošak prijevoza sufinancirane osobe u paušalnom mjesečnom iznosu od 20 EUR za osobe kojima je mjesto rada jednako mjestu prebivališta/boravišta. Ukoliko osobi mjesto rada nije jednako mjestu prebivališta/boravišta, dodjeljuje se trošak prijevoza u paušalnom mjesečnom iznosu od 40 EUR.

Treba naglasiti da Zavod zadržava pravo provjeriti i po potrebi korigirati, stvarnu udaljenost od mjesta prebivališta do mjesta rada.

Potpore za pripravništvo zeleno/digitalno

Potpora za pripravništvo može se dodijeliti poslodavcima, koji kao fizičke ili pravne osobe, te osobe koje su osnovane temeljem posebnih propisa, samostalno i trajno obavljaju gospodarsku djelatnost, kao potpora male vrijednosti za zapošljavanje koja nema obilježja državne potpore za zapošljavanje.

Osposobljavanje pripravnika (pripravnički staž) traje, u pravilu, najduže jednu godinu, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno radi stjecanja uvjeta za polaganje (pripravničkog) ispita iz te profesije, odnosno struke. Predmetnom mjerom pripravnik se ne može sufinancirati u trajanju dužem od 24 mjeseca.

Zavod dodjeljuje mjesečni paušalni iznos potpore, neovisno o stvarnom trošku poslodavca, sukladno razini obrazovanja i mogućnosti korištenja porezne olakšice za sufinanciranu osobu. Iznosi potpora mogu se povećati ili smanjiti i tijekom trajanja razdoblja sufinanciranja, a da se pritom ne treba pribaviti suglasnost podnositelja zahtjeva izmjene li se ili dopune propisi na temelju kojih su predmetni iznosi određeni, odnosno izračunati.

Iznos potpore sastoji se od sljedećih stavki:

Trošak bruto I iznosa plaće, iskazan je prema sljedećoj tablici:

Razina obrazovanja

Osoba sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem

Osoba sa zvanjima stečenim po programima visokoškolskog obrazovanja

Mjesečni paušalni iznos – s poreznom olakšicom

490 eura

615 eura

Mjesečni paušalni iznos – bez porezne olakšice

570 eura

715 eura

Najniži mjesečni bruto 1 iznos plaće temeljem ugovora o radu za sufinanciranu osobu

820 eura bruto I iznos plaće

1.025 eura bruto I iznos plaće

Trošak prijevoza sufinancirane osobe u paušalnom mjesečnom iznosu od 25 EUR za osobe kojima je mjesto rada jednako mjestu prebivališta/boravišta. Ukoliko osobi mjesto rada nije jednako mjestu prebivališta/boravišta, dodjeljuje se trošak prijevoza u paušalnom mjesečnom iznosu od 50 EUR.

Zavod zadržava pravo provjeriti, i po potrebi korigirati, stvarnu udaljenost od mjesta prebivališta do mjesta rada.

Treba naglasiti da navedeni iznosi predstavljaju najniži propisani bruto I iznos plaće koji je poslodavac dužan ugovoriti temeljem ugovora o radu sa sufinanciranom osobom.

Potpore za samozapošljavanje

Potpora za samozapošljavanje može se dodijeliti nezaposlenim osobama za pokrivanje troškova za osnivanje i započinjanje poslovanja poslovnog subjekta u sljedećim organizacijskim oblicima – obrt, trgovačko društvo, samostalna djelatnost i ustanova.

Potpora za samozapošljavanje može se dodijeliti za tri skupine korisnika:

1. Skupina – do 15.000,00 EUR
Dodjeljuje se za registraciju i buduće obavljanje djelatnosti koje pripadaju u sljedeća područja razvrstana po NKD-u:

(C) prerađivačka industrija (odjeljci 25 – 33)

(F) građevinarstvo (odjeljci: 41- 43)

2. Skupina – do 10.000,00 EUR
Dodjeljuje se za registraciju i buduće obavljanje djelatnosti koje pripadaju u sljedeća područja razvrstana po NKD-u:

(C) prerađivačka industrija (odjeljci 10 – 24)

(J) Informacije i komunikacije

3. Skupina – 7.000,00 EUR
Dodjeljuje se za registraciju djelatnosti koje pripadaju u sljedeća područja razvrstana po NKD-u:

(D) opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (odjeljak 35)

(E) opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda i gospodarenje otpadom, te djelatnosti sanacije okoliša (odjeljci 36-39)

(G) Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala (svi odjeljci osim 47.99)

(H) Prijevoz i skladištenje

(I) Djelatnosti pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane (samo odjeljak 56)

(M) Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (svi odjeljci osim: 69.1)

(Q) Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

(N) Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (svi odjeljci osim: 77, 78 i 79)

(P) Obrazovanje

(R) Umjetnost, zabava i rekreacija (svi odjeljci osim 93.19)

(S) Ostale uslužne djelatnosti (svi odjeljci osim 94)

Iznimno, podnositelji zahtjeva koji registriraju poslovni subjekt na području Sisačko-moslavačke županije mogu ostvariti potporu u iznosu do 15.000,00 EUR (113.017,50 kn) bez obzira koju od prihvatljivih djelatnosti registriraju.

Navedeni iznosi predstavljaju najveći mogući iznos potpore koji se može dodijeliti sukladno registriranim djelatnostima, dok će se konačna visina dodijeljene potpore za samozapošljavanje odrediti temeljem procjene opravdanosti početnog ulaganja, sukladno iskazanim potrebama u dostavljenom poslovnom planu i troškovniku, koji je sastavni dio poslovnog plana.

Potpore za zapošljavanje – zeleno/digitalno

Zelena radna mjesta - načela

Za koje gospodarske djelatnosti se može dodijeliti potpora?

Potpora se može dodijeliti gospodarskim subjektima čija se djelatnost može smatrati okolišno održivom u skladu s Uredbom (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja, i to ako:

  • znatno doprinosi jednom od okolišnih ciljeva:

-          ublažavanje klimatskih promjena

-          prilagodba klimatskih promjena

-          održiva uporaba i zaštita vodnih i morskih resursa

-          prijelaz na kružno gospodarstvo

-          sprečavanje i kontrola onečišćenja

-          zašita i obnova bioraznolikosti i ekosustava

  • ne šteti bitno niti jednom okolišnom cilju

Koja se radna mjesta mogu smatrati zelenima?

Radno mjesto se može smatrati zelenim ukoliko radnik obavlja sljedeće:

  • Poslovi u gospodarskim subjektima koji rezultiraju proizvodima/uslugama od koristi za okoliš ili koje pridonose očuvanju prirodnih resursa. Ova radna mjesta su izravno povezana s poslovnim procesima koji rezultiraju zelenim proizvodima i/ili zelenim uslugama čijom prodajom gospodarski projekt ostvaruje prihode.

Dodatno su uključena radna mjesta koja se izravno odnose na procjenu usklađenosti s okolišnim standardima i provedbu okolišnih propisa/standarda, osiguravaju obrazovanje i obuku vezano uz zelene tehnologije i prakse, te povećavaju opću razinu svijesti javnosti o pitanjima okoliša.

  • Poslovi u gospodarskim subjektima koji doprinose zelenoj transformaciji poslovanja.
    Ova radna mjesta se izravno odnose na stvaranje i/ili održavanje ekološki prihvatljivih proizvodnih procesa ili smanjeno korištenje prirodnih resursa u gospodarskom subjektu.

U slučaju da gospodarski subjekt trenutno nema zelenih radnih mjesta postavlja se pitanje, može li koristiti navedenu potporu? Odgovor na to pitanje bi glasio: gospodarski subjekt može koristiti potporu ako transformira postojeće radno mjesto u zeleno, ili zaposli nove djelatnike na radno mjesto koje je po kriterijima zeleno.

Digitalna radna mjesta – načela

Za koje gospodarske djelatnosti se može dodijeliti potpora?

Potpora se može dodijeliti svim gospodarskim subjektima, neovisno o djelatnosti koju gospodarski subjekt obavlja.

Koja se radna mjesta mogu smatrati digitalnima?

Digitalna radna mjesta su radna mjesta i poslovi za čije obavljanje osoba mora posjedovati visoko specijalizirane, napredne IKT vještine, odnosno posjedovati znanja u sljedećim područjima: IKT programiranje, razvoj aplikacija, digitalna poslovna analiza, digitalni marketing i kreiranja sadržaja, digitalni dizajn i vizualizacija podataka, upravljanje digitalnim proizvodima, podatkovna znanost, dizajn korisničkog iskustva, robotika, razvoj algoritama i/ili proizvoda koji koriste umjetnu inteligenciju/strojno učenje, rješenja za internet stvari (senzori, pametni kućanski uređaji) i dr.

Cilj potpore za zapošljavanje zeleno/digitalno je poticanje zapošljavanja osoba u nepovoljnom/izrazito nepovoljnom položaju, te osoba s invaliditetom sufinanciranjem troška bruto I iznosa plaće poslodavcima.

Zavod dodjeljuje mjesečni paušalni iznos potpore, neovisno o stvarnom trošku poslodavca, sukladno razini obrazovanja i mogućnosti korištenja porezne olakšice za sufinanciranu osobu. Iznosi potpora mogu se povećati ili smanjiti i tijekom trajanja razdoblja sufinanciranja, a da se pritom ne treba pribaviti suglasnost podnositelja zahtjeva izmjene li se ili dopune propisi na temelju kojih su predmetni iznosi određeni, odnosno izračunati. Iznos potpore prikazan je u sljedećoj tablici:

   

Osoba sa osnovnom školom, bez završene osnovne škole i stečene kvalifikacije

Osoba sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem

Osoba sa zvanjima stečenim po programima visokoškolskog obrazovanja

Mjesečni paušalni iznos - s poreznom olakšicom

Ciljana skupina 1

315 eura

365 eura

460 eura

 

Ciljana skupina 2

490 eura

570 eura

715 eura

Mjesečni paušalni iznos- bez porezne olakšice

Ciljana skupina 1

365 eura

425 eura

535 eura

 

Ciljana skupina 2

570 eura

665 eura

835 eura

Najniži mjesečni bruto 1 iznos plaće temeljem ugovora o radu za sufinanciranu osobu

 

700 eura bruto I iznos plaće

820 eura bruto I iznos plaće

1.025 eura bruto I iznos plaće

Potpore za usavršavanje

Cilj mjere je kroz sufinanciranje troška usavršavanja, omogućiti ciljanu podršku zaposlenim osobama kojima su potrebne dodatne vještine radi postizanja što veće efikasnosti i produktivnosti novog radnog mjesta, te poslodavcima kojima je potrebno ulaganje u razvoj i produktivnost svoje radne snage radi prilagodbe promjenama na tržištu, organizacijskim i procesnim promjenama u poslovanju, te tehnološkom napretku.

Korisnici potpore su poslodavci koji kao fizičke ili pravne osobe, te osobe koje su osnovane temeljem posebnih propisa, samostalno i trajno obavljaju gospodarsku djelatnost, a koji potpadaju u kategoriju mikro, malih i srednjih poduzeća sukladno Uredbi 651/2014 Prilog I., te poslodavci koji potpadaju u kategoriju velikih poduzeća.

Iznos potpore koju sufinancira Zavod iznosi 75% ukupno prihvatljivih troškova. Maksimalni iznos prihvatljivog troška za koji Zavod isplaćuje potporu poslodavcu može iznositi do najviše 2.000 EUR po zaposlenoj osobi, kao polazniku programa usavršavanja, odnosno do maksimalno 200.000 EUR po poslodavcu u vremenu provedbe mjere. Tako isplaćeni iznos potpore obuhvaća sve troškove koji nastanu ili bi mogli nastati u vezi s izvođenjem programa usavršavanja.

Potpora će se dodijeliti u obliku potpore male vrijednosti (de minimis) u skladu s primjenjivim i obveznim uvjetima iz Uredbe (EU) 1407/2013.

Prihvatljivi troškovi u okviru ove mjere odnose se na:

  • trošak predavača koji sudjeluje u izvođenju programa usavršavanja
  • trošak materijala nužan za provedbu i izvođenje programa usavršavanja
  • putni trošak i smještaj zaposlenih osoba korisnika mjere

Biram Hrvatsku – mobilnost radne snage

Cilj mjere je osnažiti gospodarsku aktivnost i raspon djelatnosti većem dijelu Republike Hrvatske, posebice u gospodarski slabije razvijenim i demografski oslabljenim  područjima s naglaskom na ruralna područja Slavonije, zaleđa dalmatinskih županija, Banovine, Korduna, Like, Gorskog kotara i otoka , te poticati povratak aktivnog radnog stanovništva iz država Europskog gospodarskog prostora, Švicarske Konfederacije i Ujedinjenog  Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Argentine, Australije, Brazila, SAD-a, Čilea, Perua, Kanade i Novog Zelanda (u nastavku teksta: EGP i ostale navedene države).

Uz otvaranje novih poslovnih subjekata, čiji su nositelji stekli relevantno radno iskustva koje predstavlja dodanu vrijednost za hrvatsko gospodarstvo, mjera bi imala demografski učinak, s obzirom na to da se radi o unutarnjoj migraciji i povratku osoba iz vanjske migracije država EGP-a i ostalih navedenih država.

Ciljane skupine su:

  1. Hrvatski državljani povratnici u dobi do 60 godina iz država EGP-a i ostalih navedenih država neovisno o razini obrazovanja koji su radili najmanje 12 mjeseci u posljednja 24 mjeseca u državama EGP-a i ostalim navedenim državama ili bili uključeni u redovito obrazovanje i koji su se po povratku prijavili u evidenciju nezaposlenih i samozapošljavaju se kroz mjeru potpora za samozapošljavanje u 2022. ili 2023. godini.
  2. Korisnici potpore za samozapošljavanje u 2022. ili 2023. godini, registrirani na području indeksa razvijenosti I, II, III i IV, a koji su izvršili promjenu prebivališta na način da su se preselili iz područja indeksa razvijenosti VII i VIII u područje indeksa razvijenosti I, II, III i IV, a sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, br. 132/17).
  3. Korisnici potpore za samozapošljavanje u 2023. godini, registrirani na području Sisačko-moslavačke županije, a koji su izvršili promjenu prebivališta na način da su se preselili iz ostalih županija Republike Hrvatske.

Visina subvencije

Visina subvencije iznosi:

  • za osobe iz 1. ciljane skupine – ­7.000,00 EUR (52.741,50 kn)
  • za osobe iz 2. ciljane skupine – 3.500,00 EUR (26.370,75 kn)
  • za osobe iz 3. ciljane skupine - 7.000,00  EUR (52.741,50 kn)

Potpore za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena

Cilj mjere je očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca koji imaju privremenih poteškoća u poslovanju.

Ciljane skupine poslodavaca

Poslodavci iz sektora Prerađivačka industrija (NKD područje C) koji obavljaju gospodarsku djelatnost, te zapošljavaju 10 i više radnika.

Ciljane skupine radnika

Radnici zaposleni na neodređeno na puno radno vrijeme kod poslodavaca iz ciljane skupine poslodavaca.

Treba naglasiti da radnici zaposleni kod poslodavaca iz ciljane skupine poslodavaca ne uključuju: vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste, vlasnike obrta, nositelje samostalnih djelatnosti, nositelje OPG-a.

Pod vlasnicima i suvlasnicima smatraju se osobe koje su imatelji više od 25% udjela u kapitalu društva.

Predstavnici radnika u upravnim i nadzornim odborima, odnosno drugim odgovarajućim tijelima koja nadziru vođenje poslova mogu koristiti predmetnu potporu.

Visina potpore za skraćivanje radnog vremena

Potpora se dodjeljuje za privremeno uvođenje punog radnog vremena radnika u trajanju kraćem od mjesečnog fonda sati, i to do najviše 50% radnih sati prema kalendaru radnog vremena.

Vrijednost iznosa neto naknade sata skraćenog radnog vremena računa se po formuli: do 530 EUR podijeljeno s mjesečnim fondom sati za puno radno vrijeme za mjesec za koji je tražena potpora, množen brojem sati za koje se daje potpora.

Za radnike čiji je iznos ugovorene ili propisane neto plaće niži od 530 EUR u neto iznosu, uzima se u izračun naknade sata skraćenog radnog vremena iznos ugovorene ili propisane neto plaće.

Potpora se ne može koristiti za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i/ili u razdobljima u kojima radnik ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ta razdoblja nisu vezana uz predmetnu mjeru skraćenog radnog vremena.

Ako poslodavac ima obvezu isplate naknade plaće koja nije vezana uz predmetnu mjeru, obveza ima pravo prvenstva, te se za isto razdoblje ne može koristiti mjera skraćenog radnog vremena. Na isplatu mjere ne utječe činjenica ako je radnik dio mjeseca primao naknadu plaće po nekoj drugoj osnovi, a dio mjeseca po osnovi korištenja predmetne mjere.

Poslodavac je dužan obračunati i isplatiti doprinose iz i na iznos potpore koju isplaćuje radniku, kao dio plaće koji je dužan isplatiti radniku.

Prema odobrenoj potpori Zavod će izvršiti i povrat obračunatih i uplaćenih doprinosa iz i na osnovicu temeljem podatka Porezne uprave iz Obrasca JOPPD.

Na godišnjoj razini radnika i/ili poslodavca u prosjeku ne može biti više od 50% godišnjeg fonda radnih sati na mjeri skraćenog radnog vremena.

Poslodavac za vrijeme korištenja potpore ne smije:

  • određivati prekovremeni rad radnicima za koje je dodijeljena potpora
  • zapošljavati radnike
  • koristiti rad ustupljenih radnika, odnosno povremeni rad učenika ili studenata
  • ugovoriti ili naložiti rad na izdvojenom mjestu rada (rad na daljinu) radnicima za koje je dodijeljena potpora

Stalni sezonac

Cilj mjere stalni sezonac jefinancijska podrška radnicima – sezoncima u razdoblju kada ne rade, a kako bi se osigurala potrebna radna snaga poslodavcima kao podnositeljima zahtjeva iz svih djelatnosti koji tijekom godine imaju razdoblja smanjenog obujma posla zbog sezonskog obilježja poslovanja.

Pravo na navedenu mjeru mogu ostvariti osobe koje su u kontinuitetu radile najmanje 6 mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod tog istog poslodavca raditi još najmanje 1 sezonu (najmanje 6 mjeseci). Navedeno obuhvaća i osobe koje u kontinuitetu rade najmanje 6 mjeseci unutar istog koncerna, odnosno kod poslodavca i s njim povezanim osobama na području Republike Hrvatske.

Poslodavac može koristiti mjeru za onaj broj stalnih sezonaca koji odgovaraju broju zaposlenih na neodređeno vrijeme kod tog istog poslodavca.

Visina subvencije

Visina subvencije za poslodavca iznosi:100% troška produženog mirovinskog osiguranja za prva 3 mjeseca, a sljedeće razdoblje u najdužem trajanju od 3 mjeseca 50% troška produženog mirovinskog osiguranja.

Dok se osobi novčana pomoć isplaćuje za najviše 6 mjeseci produženog mirovinskog osiguranja u iznosu koji se utvrđuje na temelju izračuna novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti (novčana pomoć za prvih 90 dana korištenja iznosi 60%, a za preostalo vrijeme korištenja 30% od utvrđene osnovice, a najviše u visini 70%, a za preostalo vrijeme korištenja 35%  iznosa prosječne neto plaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodnoj godini. Najniži iznos novčane pomoći ne može biti niži od 50% iznosa minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom.

Treba istaknuti da se novčana pomoć stalnim sezoncima isplaćuje, sukladno odredbama članaka 43. i 44. Zakona o tržištu rada (NN, br. 118/18, 32/20, 18/22.).

Način i rok predaje zahtjeva za korištenje potpora

Zahtjev za aktivne mjere zapošljavanja predaje se putem online aplikacije na web adresi: www.mjere.hr, sukladno dostupnim uputama za svaku pojedinu mjeru aktivne politike zapošljavanja.

Naime, zahtjevi po mjerama aktivne politike zapošljavanja zaprimaju se do 30.11.2023. godine, s tim da se za mjere samozapošljavanja zaprimaju najkasnije do 30.09.2023. godine, odnosno do iskorištenja financijskih sredstava, a zahtjevi po mjeri Stalni sezonac i Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku zaprimaju do 31.12.2023. godine.

Zavod ne preuzima odgovornost za podnošenje zahtjeva na neispravan način i izvan propisanog roka, te će se takvi zahtjevi odbaciti bez pozivanja podnositelja zahtjeva na ispravak ili dopunu zahtjeva.

Značajno je istaknuti da poslodavci koji koriste mjere Zavoda i drugih davatelja, a kojima je plaća opravdani trošak, ne mogu istovremeno koristiti obje mjere. Naime, određena je zabrana kumulacije opravdanog troška iste namjene po različitim mjerama.

Savjeti za kraj

Prije podnošenja prijave za odabranu mjeru aktivne politike zapošljavanja, preporučljivo je detaljno proučiti provedbenu dokumentaciju i pripremiti se za slanje on-line zahtjeva. Na taj način će se brže i bez nepotrebnih pogrešaka ispuniti zahtjev, te povećati mogućnost za dobivanje potpore. Također, pročitati Opće uvjete korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja u 2023. godini, a koji objašnjavaju obveze i prava korisnika potpora.

Izvršavati ugovorne obveze tijekom korištenja potpore dopunama izvornog zahtjeva. Naime, za određene mjere, tijekom korištenja potpore potrebno je dopunjavati izvorni zahtjev dokaznom dokumentacijom, kako je opisano u provedbenom dokumentu potpore koja se koristi.

Dokazna dokumentacija može biti:

  • predefinirani predložak kojeg se treba ispuniti. U tom slučaju, predložak će biti dostupan za preuzimanje u opisu mjere u Katalogu mjera i kojega ispunjenog treba učitati u aplikaciju Moji zahtjevi.
  • on-line obrazac koji se ispunjava u aplikaciji Moji zahtjevi.

Preporučljivo je redovito pratiti poruke u Mojim zahtjevima i ako se pojavi informacija o dokazu koji se treba predati, tada je potrebno čim prije ispuniti tu obvezu.

Bernard Iljazović

InvaliditetZakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom ("Narodne novine" broj 157/13., 152/14., 39/18., 32/20.) uređuje se pravo osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju, njihovo zapošljavanje i rad na otvorenom tržištu rada i pod posebnim uvjetima, osnivanje i djelatnost centara za profesionalnu rehabilitaciju, mjere za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, te djelatnost i nadležnost Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

U „Narodnom novinama“ br. 55/24. objavljen je novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenih kod poslodavca koji stupa na snagu 1. listopada 2024., a novost je da se njime poslodavcima nameću opsežnije obaveze vezane za vođenje evidencije o radnicima. Propuštanje vođenja evidencije o radnicima ili radnom vremenu prema Zakonu o radu predstavlja najteži prekršaj poslodavca, stoga je autor u članku ukratko analizirao te nove obaveze i na koga se one odnose.

Stečaj je poseban izvanparnični sudski postupak koji se provodi radi skupnog namirenja svih vjerovnika stečajnog dužnika i to unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima. Ukoliko dođe do stečaja poslodavca, prema Stečajnom zakonu, u tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika, nastale do dana otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa. Autor u članku pojašnjava pojam stečaja i stečajnog postupka s posebnim naglaskom na isplate plaće radnicima.

Novi Pravilnik o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače stupio je na snagu 8. svibnja 2024. godine te je donio određene promjene o kojima će biti više riječi u nastavku teksta.

Tema godišnjih odmora za radnike je vrlo popularna i nerijetko izmami osmjehe na lica. Kako se ljeto približava, intenzivno se počinje planirati ljetni godišnji odmor, a također se aktualizira pitanje isplate regresa za godišnji odmor od strane poslodavca. O tome koje su obveze poslodavca u vezi godišnjih odmora te isplate regresa, ali i pregled najčešćih dilema koje proizlaze iz ove problematike, možete saznati u nastavku članka.