Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Hrvatski zavod za zapošljavanje provode niz mjera aktivne politike zapošljavanja s ciljem poticanja zapošljavanja, dodatnih edukacija radnika i očuvanja radnih mjesta. Kroz te mjere na tržište rada i obrazovanje na razini Republike Hrvatske u 2022. godini uključena je 31.481 osoba i utrošeno 1.188.784.810, 88 kuna, odnosno oko 160 milijuna eura. Hrvatski zavod za zapošljavanje i u 2023. godini nastavlja s provođenjem mjera aktivne politike zapošljavanja. Shodno tome, u nastavku teksta stavit će se naglasak na najznačajnije elemente pojedinih mjera koje Hrvatski zavod za zapošljavanje (u nastavku teksta: Zavod) provodi u 2023. godini.
Potpore za pripravništvo
Potpora za pripravništvo može se dodijeliti poslodavcima, koji kao fizičke ili pravne osobe, te osobe koje su osnovane temeljem posebnih propisa, samostalno i trajno obavljaju gospodarsku djelatnost, kao potpora male vrijednosti za zapošljavanje koja nema obilježja državne potpore za zapošljavanje.
Ciljane skupine
Nezaposlene osobe prijavljene u evidenciji nezaposlenih osoba koju vodi Zavod bez obzira na staž osiguranja, a koje se prvi puta zapošljavaju radi obavljanja poslova u zanimanju za koje su se školovale.
Visina subvencije
Zavod dodjeljuje mjesečni paušalni iznos potpore, neovisno o stvarnom trošku poslodavca, sukladno razini obrazovanja i mogućnosti korištenja porezne olakšice za sufinanciranu osobu. Iznosi potpora mogu se povećati ili smanjiti i tijekom trajanja razdoblja sufinanciranja, a da se pritom ne treba pribaviti suglasnost podnositelja zahtjeva izmjene li se ili dopune propisi na temelju kojih su predmetni iznosi određeni, odnosno izračunati.
Iznos potpore sastoji se od sljedećih stavki:
Trošak bruto I iznosa plaće, prema sljedećoj tablici:
Razina obrazovanja |
Osoba sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem |
Osoba sa zvanjima stečenim po programima visokoškolskog obrazovanja |
Mjesečni paušalni iznos – s poreznom olakšicom |
410 eura |
510 eura |
Mjesečni paušalni iznos – bez porezne olakšice |
475 eura |
595 eura |
Najniži mjesečni bruto 1 iznos plaće temeljem ugovora o radu za sufinanciranu osobu |
820 eura bruto I iznos plaće |
1.025 eura bruto I iznos plaće |
Trošak prijevoza sufinancirane osobe u paušalnom mjesečnom iznosu od 20 EUR za osobe kojima je mjesto rada jednako mjestu prebivališta/boravišta. Ukoliko osobi mjesto rada nije jednako mjestu prebivališta/boravišta, dodjeljuje se trošak prijevoza u paušalnom mjesečnom iznosu od 40 EUR.
Treba naglasiti da Zavod zadržava pravo provjeriti i po potrebi korigirati, stvarnu udaljenost od mjesta prebivališta do mjesta rada.
Potpore za pripravništvo zeleno/digitalno
Potpora za pripravništvo može se dodijeliti poslodavcima, koji kao fizičke ili pravne osobe, te osobe koje su osnovane temeljem posebnih propisa, samostalno i trajno obavljaju gospodarsku djelatnost, kao potpora male vrijednosti za zapošljavanje koja nema obilježja državne potpore za zapošljavanje.
Osposobljavanje pripravnika (pripravnički staž) traje, u pravilu, najduže jednu godinu, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno radi stjecanja uvjeta za polaganje (pripravničkog) ispita iz te profesije, odnosno struke. Predmetnom mjerom pripravnik se ne može sufinancirati u trajanju dužem od 24 mjeseca.
Zavod dodjeljuje mjesečni paušalni iznos potpore, neovisno o stvarnom trošku poslodavca, sukladno razini obrazovanja i mogućnosti korištenja porezne olakšice za sufinanciranu osobu. Iznosi potpora mogu se povećati ili smanjiti i tijekom trajanja razdoblja sufinanciranja, a da se pritom ne treba pribaviti suglasnost podnositelja zahtjeva izmjene li se ili dopune propisi na temelju kojih su predmetni iznosi određeni, odnosno izračunati.
Iznos potpore sastoji se od sljedećih stavki:
Trošak bruto I iznosa plaće, iskazan je prema sljedećoj tablici:
Razina obrazovanja |
Osoba sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem |
Osoba sa zvanjima stečenim po programima visokoškolskog obrazovanja |
Mjesečni paušalni iznos – s poreznom olakšicom |
490 eura |
615 eura |
Mjesečni paušalni iznos – bez porezne olakšice |
570 eura |
715 eura |
Najniži mjesečni bruto 1 iznos plaće temeljem ugovora o radu za sufinanciranu osobu |
820 eura bruto I iznos plaće |
1.025 eura bruto I iznos plaće |
Trošak prijevoza sufinancirane osobe u paušalnom mjesečnom iznosu od 25 EUR za osobe kojima je mjesto rada jednako mjestu prebivališta/boravišta. Ukoliko osobi mjesto rada nije jednako mjestu prebivališta/boravišta, dodjeljuje se trošak prijevoza u paušalnom mjesečnom iznosu od 50 EUR.
Zavod zadržava pravo provjeriti, i po potrebi korigirati, stvarnu udaljenost od mjesta prebivališta do mjesta rada.
Treba naglasiti da navedeni iznosi predstavljaju najniži propisani bruto I iznos plaće koji je poslodavac dužan ugovoriti temeljem ugovora o radu sa sufinanciranom osobom.
Potpore za samozapošljavanje
Potpora za samozapošljavanje može se dodijeliti nezaposlenim osobama za pokrivanje troškova za osnivanje i započinjanje poslovanja poslovnog subjekta u sljedećim organizacijskim oblicima – obrt, trgovačko društvo, samostalna djelatnost i ustanova.
Potpora za samozapošljavanje može se dodijeliti za tri skupine korisnika:
1. Skupina – do 15.000,00 EUR
Dodjeljuje se za registraciju i buduće obavljanje djelatnosti koje pripadaju u sljedeća područja razvrstana po NKD-u:
(C) prerađivačka industrija (odjeljci 25 – 33)
(F) građevinarstvo (odjeljci: 41- 43)
2. Skupina – do 10.000,00 EUR
Dodjeljuje se za registraciju i buduće obavljanje djelatnosti koje pripadaju u sljedeća područja razvrstana po NKD-u:
(C) prerađivačka industrija (odjeljci 10 – 24)
(J) Informacije i komunikacije
3. Skupina – 7.000,00 EUR
Dodjeljuje se za registraciju djelatnosti koje pripadaju u sljedeća područja razvrstana po NKD-u:
(D) opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (odjeljak 35)
(E) opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda i gospodarenje otpadom, te djelatnosti sanacije okoliša (odjeljci 36-39)
(G) Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala (svi odjeljci osim 47.99)
(H) Prijevoz i skladištenje
(I) Djelatnosti pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane (samo odjeljak 56)
(M) Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (svi odjeljci osim: 69.1)
(Q) Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
(N) Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (svi odjeljci osim: 77, 78 i 79)
(P) Obrazovanje
(R) Umjetnost, zabava i rekreacija (svi odjeljci osim 93.19)
(S) Ostale uslužne djelatnosti (svi odjeljci osim 94)
Iznimno, podnositelji zahtjeva koji registriraju poslovni subjekt na području Sisačko-moslavačke županije mogu ostvariti potporu u iznosu do 15.000,00 EUR (113.017,50 kn) bez obzira koju od prihvatljivih djelatnosti registriraju.
Navedeni iznosi predstavljaju najveći mogući iznos potpore koji se može dodijeliti sukladno registriranim djelatnostima, dok će se konačna visina dodijeljene potpore za samozapošljavanje odrediti temeljem procjene opravdanosti početnog ulaganja, sukladno iskazanim potrebama u dostavljenom poslovnom planu i troškovniku, koji je sastavni dio poslovnog plana.
Potpore za zapošljavanje – zeleno/digitalno
Zelena radna mjesta - načela
Za koje gospodarske djelatnosti se može dodijeliti potpora?
Potpora se može dodijeliti gospodarskim subjektima čija se djelatnost može smatrati okolišno održivom u skladu s Uredbom (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja, i to ako:
- ublažavanje klimatskih promjena
- prilagodba klimatskih promjena
- održiva uporaba i zaštita vodnih i morskih resursa
- prijelaz na kružno gospodarstvo
- sprečavanje i kontrola onečišćenja
- zašita i obnova bioraznolikosti i ekosustava
Koja se radna mjesta mogu smatrati zelenima?
Radno mjesto se može smatrati zelenim ukoliko radnik obavlja sljedeće:
Dodatno su uključena radna mjesta koja se izravno odnose na procjenu usklađenosti s okolišnim standardima i provedbu okolišnih propisa/standarda, osiguravaju obrazovanje i obuku vezano uz zelene tehnologije i prakse, te povećavaju opću razinu svijesti javnosti o pitanjima okoliša.
U slučaju da gospodarski subjekt trenutno nema zelenih radnih mjesta postavlja se pitanje, može li koristiti navedenu potporu? Odgovor na to pitanje bi glasio: gospodarski subjekt može koristiti potporu ako transformira postojeće radno mjesto u zeleno, ili zaposli nove djelatnike na radno mjesto koje je po kriterijima zeleno.
Digitalna radna mjesta – načela
Za koje gospodarske djelatnosti se može dodijeliti potpora?
Potpora se može dodijeliti svim gospodarskim subjektima, neovisno o djelatnosti koju gospodarski subjekt obavlja.
Koja se radna mjesta mogu smatrati digitalnima?
Digitalna radna mjesta su radna mjesta i poslovi za čije obavljanje osoba mora posjedovati visoko specijalizirane, napredne IKT vještine, odnosno posjedovati znanja u sljedećim područjima: IKT programiranje, razvoj aplikacija, digitalna poslovna analiza, digitalni marketing i kreiranja sadržaja, digitalni dizajn i vizualizacija podataka, upravljanje digitalnim proizvodima, podatkovna znanost, dizajn korisničkog iskustva, robotika, razvoj algoritama i/ili proizvoda koji koriste umjetnu inteligenciju/strojno učenje, rješenja za internet stvari (senzori, pametni kućanski uređaji) i dr.
Cilj potpore za zapošljavanje zeleno/digitalno je poticanje zapošljavanja osoba u nepovoljnom/izrazito nepovoljnom položaju, te osoba s invaliditetom sufinanciranjem troška bruto I iznosa plaće poslodavcima.
Zavod dodjeljuje mjesečni paušalni iznos potpore, neovisno o stvarnom trošku poslodavca, sukladno razini obrazovanja i mogućnosti korištenja porezne olakšice za sufinanciranu osobu. Iznosi potpora mogu se povećati ili smanjiti i tijekom trajanja razdoblja sufinanciranja, a da se pritom ne treba pribaviti suglasnost podnositelja zahtjeva izmjene li se ili dopune propisi na temelju kojih su predmetni iznosi određeni, odnosno izračunati. Iznos potpore prikazan je u sljedećoj tablici:
Osoba sa osnovnom školom, bez završene osnovne škole i stečene kvalifikacije |
Osoba sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem |
Osoba sa zvanjima stečenim po programima visokoškolskog obrazovanja |
||
Mjesečni paušalni iznos - s poreznom olakšicom |
Ciljana skupina 1 |
315 eura |
365 eura |
460 eura |
Ciljana skupina 2 |
490 eura |
570 eura |
715 eura |
|
Mjesečni paušalni iznos- bez porezne olakšice |
Ciljana skupina 1 |
365 eura |
425 eura |
535 eura |
Ciljana skupina 2 |
570 eura |
665 eura |
835 eura |
|
Najniži mjesečni bruto 1 iznos plaće temeljem ugovora o radu za sufinanciranu osobu |
700 eura bruto I iznos plaće |
820 eura bruto I iznos plaće |
1.025 eura bruto I iznos plaće |
Potpore za usavršavanje
Cilj mjere je kroz sufinanciranje troška usavršavanja, omogućiti ciljanu podršku zaposlenim osobama kojima su potrebne dodatne vještine radi postizanja što veće efikasnosti i produktivnosti novog radnog mjesta, te poslodavcima kojima je potrebno ulaganje u razvoj i produktivnost svoje radne snage radi prilagodbe promjenama na tržištu, organizacijskim i procesnim promjenama u poslovanju, te tehnološkom napretku.
Korisnici potpore su poslodavci koji kao fizičke ili pravne osobe, te osobe koje su osnovane temeljem posebnih propisa, samostalno i trajno obavljaju gospodarsku djelatnost, a koji potpadaju u kategoriju mikro, malih i srednjih poduzeća sukladno Uredbi 651/2014 Prilog I., te poslodavci koji potpadaju u kategoriju velikih poduzeća.
Iznos potpore koju sufinancira Zavod iznosi 75% ukupno prihvatljivih troškova. Maksimalni iznos prihvatljivog troška za koji Zavod isplaćuje potporu poslodavcu može iznositi do najviše 2.000 EUR po zaposlenoj osobi, kao polazniku programa usavršavanja, odnosno do maksimalno 200.000 EUR po poslodavcu u vremenu provedbe mjere. Tako isplaćeni iznos potpore obuhvaća sve troškove koji nastanu ili bi mogli nastati u vezi s izvođenjem programa usavršavanja.
Potpora će se dodijeliti u obliku potpore male vrijednosti (de minimis) u skladu s primjenjivim i obveznim uvjetima iz Uredbe (EU) 1407/2013.
Prihvatljivi troškovi u okviru ove mjere odnose se na:
Biram Hrvatsku – mobilnost radne snage
Cilj mjere je osnažiti gospodarsku aktivnost i raspon djelatnosti većem dijelu Republike Hrvatske, posebice u gospodarski slabije razvijenim i demografski oslabljenim područjima s naglaskom na ruralna područja Slavonije, zaleđa dalmatinskih županija, Banovine, Korduna, Like, Gorskog kotara i otoka , te poticati povratak aktivnog radnog stanovništva iz država Europskog gospodarskog prostora, Švicarske Konfederacije i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Argentine, Australije, Brazila, SAD-a, Čilea, Perua, Kanade i Novog Zelanda (u nastavku teksta: EGP i ostale navedene države).
Uz otvaranje novih poslovnih subjekata, čiji su nositelji stekli relevantno radno iskustva koje predstavlja dodanu vrijednost za hrvatsko gospodarstvo, mjera bi imala demografski učinak, s obzirom na to da se radi o unutarnjoj migraciji i povratku osoba iz vanjske migracije država EGP-a i ostalih navedenih država.
Ciljane skupine su:
Visina subvencije
Visina subvencije iznosi:
Potpore za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena
Cilj mjere je očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca koji imaju privremenih poteškoća u poslovanju.
Ciljane skupine poslodavaca
Poslodavci iz sektora Prerađivačka industrija (NKD područje C) koji obavljaju gospodarsku djelatnost, te zapošljavaju 10 i više radnika.
Ciljane skupine radnika
Radnici zaposleni na neodređeno na puno radno vrijeme kod poslodavaca iz ciljane skupine poslodavaca.
Treba naglasiti da radnici zaposleni kod poslodavaca iz ciljane skupine poslodavaca ne uključuju: vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste, vlasnike obrta, nositelje samostalnih djelatnosti, nositelje OPG-a.
Pod vlasnicima i suvlasnicima smatraju se osobe koje su imatelji više od 25% udjela u kapitalu društva.
Predstavnici radnika u upravnim i nadzornim odborima, odnosno drugim odgovarajućim tijelima koja nadziru vođenje poslova mogu koristiti predmetnu potporu.
Visina potpore za skraćivanje radnog vremena
Potpora se dodjeljuje za privremeno uvođenje punog radnog vremena radnika u trajanju kraćem od mjesečnog fonda sati, i to do najviše 50% radnih sati prema kalendaru radnog vremena.
Vrijednost iznosa neto naknade sata skraćenog radnog vremena računa se po formuli: do 530 EUR podijeljeno s mjesečnim fondom sati za puno radno vrijeme za mjesec za koji je tražena potpora, množen brojem sati za koje se daje potpora.
Za radnike čiji je iznos ugovorene ili propisane neto plaće niži od 530 EUR u neto iznosu, uzima se u izračun naknade sata skraćenog radnog vremena iznos ugovorene ili propisane neto plaće.
Potpora se ne može koristiti za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i/ili u razdobljima u kojima radnik ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ta razdoblja nisu vezana uz predmetnu mjeru skraćenog radnog vremena.
Ako poslodavac ima obvezu isplate naknade plaće koja nije vezana uz predmetnu mjeru, obveza ima pravo prvenstva, te se za isto razdoblje ne može koristiti mjera skraćenog radnog vremena. Na isplatu mjere ne utječe činjenica ako je radnik dio mjeseca primao naknadu plaće po nekoj drugoj osnovi, a dio mjeseca po osnovi korištenja predmetne mjere.
Poslodavac je dužan obračunati i isplatiti doprinose iz i na iznos potpore koju isplaćuje radniku, kao dio plaće koji je dužan isplatiti radniku.
Prema odobrenoj potpori Zavod će izvršiti i povrat obračunatih i uplaćenih doprinosa iz i na osnovicu temeljem podatka Porezne uprave iz Obrasca JOPPD.
Na godišnjoj razini radnika i/ili poslodavca u prosjeku ne može biti više od 50% godišnjeg fonda radnih sati na mjeri skraćenog radnog vremena.
Poslodavac za vrijeme korištenja potpore ne smije:
Stalni sezonac
Cilj mjere stalni sezonac jefinancijska podrška radnicima – sezoncima u razdoblju kada ne rade, a kako bi se osigurala potrebna radna snaga poslodavcima kao podnositeljima zahtjeva iz svih djelatnosti koji tijekom godine imaju razdoblja smanjenog obujma posla zbog sezonskog obilježja poslovanja.
Pravo na navedenu mjeru mogu ostvariti osobe koje su u kontinuitetu radile najmanje 6 mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod tog istog poslodavca raditi još najmanje 1 sezonu (najmanje 6 mjeseci). Navedeno obuhvaća i osobe koje u kontinuitetu rade najmanje 6 mjeseci unutar istog koncerna, odnosno kod poslodavca i s njim povezanim osobama na području Republike Hrvatske.
Poslodavac može koristiti mjeru za onaj broj stalnih sezonaca koji odgovaraju broju zaposlenih na neodređeno vrijeme kod tog istog poslodavca.
Visina subvencije
Visina subvencije za poslodavca iznosi:100% troška produženog mirovinskog osiguranja za prva 3 mjeseca, a sljedeće razdoblje u najdužem trajanju od 3 mjeseca 50% troška produženog mirovinskog osiguranja.
Dok se osobi novčana pomoć isplaćuje za najviše 6 mjeseci produženog mirovinskog osiguranja u iznosu koji se utvrđuje na temelju izračuna novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti (novčana pomoć za prvih 90 dana korištenja iznosi 60%, a za preostalo vrijeme korištenja 30% od utvrđene osnovice, a najviše u visini 70%, a za preostalo vrijeme korištenja 35% iznosa prosječne neto plaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodnoj godini. Najniži iznos novčane pomoći ne može biti niži od 50% iznosa minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom.
Treba istaknuti da se novčana pomoć stalnim sezoncima isplaćuje, sukladno odredbama članaka 43. i 44. Zakona o tržištu rada (NN, br. 118/18, 32/20, 18/22.).
Način i rok predaje zahtjeva za korištenje potpora
Zahtjev za aktivne mjere zapošljavanja predaje se putem online aplikacije na web adresi: www.mjere.hr, sukladno dostupnim uputama za svaku pojedinu mjeru aktivne politike zapošljavanja.
Naime, zahtjevi po mjerama aktivne politike zapošljavanja zaprimaju se do 30.11.2023. godine, s tim da se za mjere samozapošljavanja zaprimaju najkasnije do 30.09.2023. godine, odnosno do iskorištenja financijskih sredstava, a zahtjevi po mjeri Stalni sezonac i Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku zaprimaju do 31.12.2023. godine.
Zavod ne preuzima odgovornost za podnošenje zahtjeva na neispravan način i izvan propisanog roka, te će se takvi zahtjevi odbaciti bez pozivanja podnositelja zahtjeva na ispravak ili dopunu zahtjeva.
Značajno je istaknuti da poslodavci koji koriste mjere Zavoda i drugih davatelja, a kojima je plaća opravdani trošak, ne mogu istovremeno koristiti obje mjere. Naime, određena je zabrana kumulacije opravdanog troška iste namjene po različitim mjerama.
Savjeti za kraj
Prije podnošenja prijave za odabranu mjeru aktivne politike zapošljavanja, preporučljivo je detaljno proučiti provedbenu dokumentaciju i pripremiti se za slanje on-line zahtjeva. Na taj način će se brže i bez nepotrebnih pogrešaka ispuniti zahtjev, te povećati mogućnost za dobivanje potpore. Također, pročitati Opće uvjete korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja u 2023. godini, a koji objašnjavaju obveze i prava korisnika potpora.
Izvršavati ugovorne obveze tijekom korištenja potpore dopunama izvornog zahtjeva. Naime, za određene mjere, tijekom korištenja potpore potrebno je dopunjavati izvorni zahtjev dokaznom dokumentacijom, kako je opisano u provedbenom dokumentu potpore koja se koristi.
Dokazna dokumentacija može biti:
Preporučljivo je redovito pratiti poruke u Mojim zahtjevima i ako se pojavi informacija o dokazu koji se treba predati, tada je potrebno čim prije ispuniti tu obvezu.
Bernard Iljazović
U lipnju ove godine Europski parlament objavio je svoje stavove o zakonodavnom prijedlogu Komisije o uređenju umjetne inteligencije. Time su ispunjeni uvjeti za pokretanje "trijaloga", zakonodavnog postupka pregovaranja o Uredbi. Autor u članku analizira opće napomene o prijedlogu Uredbe, zakonodavnom postupku i u čemu se stajališta Parlamenta i Vijeća razlikuju.
Vlada Republike Hrvatske predstavila je novi Prijedlog porezne reforme, čijom provedbom bi se ostvarili određeni ekonomski ciljevi, odnosno osigurao daljnji gospodarski rast i razvoj, poboljšao životni standard građana kroz povećanje plaća, osobito građana s najnižim primanjima, ojačala fiskalna autonomija jedinica lokalne samouprave, odnosno općina i gradova… U tu svrhu, potrebno je bilo provesti i određene zakonodavne mjere, odnosno izmijeniti postojeće porezne propise i to: Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na dobit, Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Zakon o lokalnim porezima, Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Zakon o doprinosima, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakon o poreznom savjetništvu, te Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza. Stoga je u zakonodavnu proceduru upućen paket poreznih izmjena, za koji se očekuje da će stupiti na snagu 1. siječnja 2024. godine. Shodno tome, u nastavku teksta osvrnut ćemo se na najznačajnije elemente predloženih poreznih izmjena.
Agencija za zaštitu osobnih podataka (u daljnjem tekstu: AZOP)1 je zaprimila pritužbu građanina iz koje proizlazi kako trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. (u daljnjem tekstu: Zagrebački holding) od korisnika svojih usluga prije izdavanja prijepisa određenih računa (konkretno, računa za naknadu za uređenje voda i komunalnu naknadu) putem elektronske pošte traži presliku osobne iskaznice, a da je za istu uslugu u svrhu identifikacije ranije tražio isključivo podatke o imenu i prezimenu, adresi, OIB-u te sistemskom broju objekta i sistemskom broju obveznika.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uputilo je dana 11. svibnja 2023. godine u javno savjetovanje prijedlog novog Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor. Nakon provedenog savjetovanja isti je stupio na snagu 1. srpnja 2023., s tim da je rok za usklađivanje obračunskih isprava s odredbama Pravilnika do 1. listopada 2023. godine.
Globalne kibernetičke prijetnje u stalnom su porastu uz sve veći broj sofisticiranih kibernetičkih napada te ako uzmemo u obzir rastuću ovisnost suvremenog društva o kibernetičkoj tehnologiji, traže se novi pristupi kibernetičkoj sigurnosti. Kako je EU donijela Direktivu (EU) 2022/2555 o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti u EU države članice se moraju uskladiti s njom te se u e-Savjetovanju od 17.7.2023. do 16.8. 2023. godine nalazio Nacrt prijedloga Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, a na koji je pristiglo više od 100 komentara. Autorica u ovom članku donosi kratki pregled Nacrta Zakona o kibernetičkoj sigurnosti. Kibernetički prostor, uz sve prednosti koje donosi predstavlja i sigurnosni izazov. Sigurnosne prijetnje u kibernetičkom prostoru su kibernetski kriminal, špijunaža, terorizam i ratovanje. Sve te prijetnje imaju cilj naštetiti kritičnoj infrastrukturi, financijama, prometu i komunikacijama.1