"Minimalni porezni paušal povećava se isključivo u jedinicama lokalne samouprave iz prve i druge skupine prema indeksu turističkog razvoja, odnosno u najatraktivnijim i najfrekventnijim turističkim sredinama koje ostvaruju najveće prihode od kratkoročnog najma i najveći broj dana popunjenosti.

Istododobno, za čak 84 posto gradova i općina nema nikakvih promjena", odgovara ministar na upit Hine. Iznosi i da od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave, 461 ostaje u postojećim iznosima, s obzirom da gradovi i općine samostalno donose odluku o visini poreznog paušala a izmjenama je korigiran samo iznos donjeg praga. Tu navodi i primjere da porezni paušal ostaje nepromijenjen u gradovima i općinama poput Zagreba, Splita, Pule, Varaždina, Makarske, Rijeke, Visa, Starog Grada, Korčule, Rogoznice, Dubrovnika, Sutivana, Dubrovačkog primorja.

"To je umjereno porezno usklađivanje, čiji je cilj, između ostalog, uspostaviti pravedniji odnos između kratkoročnog i dugoročnog najma, a ne ugroziti privatni smještaj kao važan segment hrvatskog turizma. Predložene izmjene predstavljaju korak prema porezno uravnoteženijem tržištu stanovanja i turizma, sa snažnim fokusom na održivost turističkih destinacija, pri čemu privatni iznajmljivači, prema analizi Ministarstva financija, i dalje zadržavaju povoljniji porezni tretman u odnosu na dugoročni najam", poručuje Glavina.

U sklopu jučer predstavljenog Vladinog antiinflacijskog paketa mjera, dio se odnosi i na izmjene u paušalnom oporezivanju turizma odnosno na povećanje iznosa paušala kojeg plaćaju pružatelji usluge kratkoročnog najma. Paušal se time povećava prvoj, odnosno drugoj skupini paušalista prema Indeksu turističke razvijenosti - minimalne razine oporezivanja, tako da će se paušal u prvoj skupini povećati sa 100 na 150 eura godišnje po krevetu, a u drugoj sa 70 na 100 eura.