Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić je rekao da se prijedlogom objedinjuju postojeći zakoni o potrošačkom kreditiranju i stambenom potrošačkom kreditiranju u jedan jedinstveni regulatorni akt, čime se pojednostavljuje primjena propisa i osigurava veća pravna sigurnost.

Istodobno se u nacionalno zakonodavstvo prenosi europska direktiva, poznata kao CCD 2 direktiva, koja donosi sveobuhvatnu reformu potrošačkog kreditiranja na razinu EU-a. Ključne novosti u potrošačkom kreditiranju koje je izdvojio Ćorić uključuju proširenje područja primjene na nove oblike kreditiranja, uključujući beskamatne kredite, kao i jačanje mehanizama zaštite potrošača, uvođenjem strožih pravila oglašavanja, transparentnijeg predugovornog informiranja, kao i pooštravanjem procjena kreditne sposobnosti. Tu je i "pravo na zaborav" za bivše onkološke bolesnike pri ugovaranju osiguranja povezanog s ugovorom o potrošačkom kreditu.

Također, uspostavlja se sustav neovisnog savjetovanja o dugu za potrošače s poteškoćama s otplatom koje će primarno pružati Fina, uz mogućnost sudjelovanja i neprofitnih organizacija. Isto tako, uspostavlja se jedinstveni sustav licenciranja i nadzora pod nadležnošću Hrvatske narodne banke (HNB), čime se ukida dosadašnja fragmentacija nadzora i osigurava ujednačena primjena zakonodavnog okvira, kazao je Ćorić. "Vjerujemo da će primjena ovog Zakona definitivno otvoriti prostor za transparentnije funkcioniranje sustava, a u korist krajnjih potrošača", poručio je.

Kako je dodatno pojasnio u izjavi nakon sjednice Vlade, novi Zakon će se primjenjivati i na "potrošačke kredite" koje pružaju institucije i pravne osobe koje nisu banke, primjerice teleoperateri koji imaju čestu praksu prodaje mobitela na rate. Naime, analize nenaplaćenih dugovanja građana pokazuju da se značajan udio upravo odnosi na dugove po ovakvim "beskamatnim kreditima", izjavio je Ćorić.

Izmjenama Zakona o računovodstvu značajno smanjenje broja obveznika izvještavanja o održivosti

Vlada je u saborsku proceduru uputila i konačan prijedlog izmjena i dopuna Zakona o računovodstvu, čime se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi tzv. Content direktiva, kojom se na razini Europske unije značajno sužava krug obveznika izvještavanja o održivosti. Prema novim pravilima obveza izvještavanja o održivosti ograničava se isključivo na poduzetnike s više od tisuću zaposlenih i neto prihodom većim od 450 milijuna eura. Kako je istaknuo Ćorić, učinak za RH je značajan jer će se broj obveznika smajiti za više od 90 posto te će u konačnici svega 30-ak poduzetnika izvještavati o održivosti.

"Predloženim rješenjem postiže se trostruka korist - pravodobno rasterećenje poduzetnika, izbjegavanje nepotrebnog administrativnog i financijskog opterećenja te pravna sigurnost i proporcionalnost primjene propisa", zaključio je ministar financija.

Predložene izmjene Zakona o računovodstvu dolaze nakon što je Hrvatski sabor prošlog mjeseca izmijenio i Zakon o tržištu kapitala, a kako bi se dio kompanija rasteretio obveze izvještavanja o održivosti već za poslovne godine 2025. i 2026. Naime, prema Zakonu o tržištu kapitala rok za izvještavanje za proteklu godinu je 30. travnja, a prema Zakonu o računovodstvu 30. lipnja.