"Obveze se posebno odnose na primjeren smještaj, gdje se pokazalo da najviše treba intervenirati te na područje zdravstvene skrbi, odnosno javnog zdravlja i epidemiološke kontrole", pojasnila je državna tajnica. Dodala je i da Pravilnik popunjava praznine koje dosadašnji zakonski okvir nije dovoljno detaljno razrađivao.

Prema službenim podacima, u Hrvatskoj je trenutno registrirano 105.231 strani radnik s važećim dozvolama, pri čemu je najveći broj dozvola izdan za sektore ugostiteljstva, turizma i graditeljstva. Promjene u zakonodavstvu omogućile su izdavanje dozvola na razdoblje od tri godine, što je dovelo do trenda povećanja broja produljenja radnih dozvola, a strani radnici unutar tog razdoblja imaju pravo raditi devet mjeseci u kontinuitetu ili devedeset dana bez dodatnih odobrenja.

Tijekom 2026. godine najviše radnih dozvola dobili su državljani Bosne i Hercegovine, a slijede ih radnici iz Filipina, Nepala, Srbije te Sjeverne Makedonije, kazala je Petrijevčanin. No, pojačani nadzori otkrili su više od deset tisuća nepravilnosti, od čega se velik dio odnosi na prekršaje u ugostiteljstvu i graditeljstvu, što je rezultiralo naplatom milijunskih kazni za kršenje zaštite na radu i neprijavljeni rad.

Novi pravilnik stoga postavlja vrlo jasne kriterije za ono što se smatra humanim i primjerenim smještajem kako bi se spriječilo iskorištavanje radnika. Poslodavci će odsada morati jamčiti da prostor namijenjen boravku ima funkcionalne električne i vodovodne instalacije, sanitarni čvor te odvojene prostore za spavanje i pripremu hrane.

Za jednog stranog radnika najmanje 14 kvadrata stana

Propisana je i minimalna kvadratura pa tako za jednog stranog radnika mora biti osigurano najmanje 14 kvadrata, dok se za svaku iduću osobu površina mora povećati za dodatnih šest kvadrata.

Dodatno su definirana ograničenja kapaciteta prema kojima u kući na svakih 150 kvadrata može boraviti najviše deset radnika, dok je u stanovima limit postavljen na osam radnika na 56 kvadratnih metara, priopćio je MUP. Važan dio novih propisa odnosi se na financijsku zaštitu radnika i transparentnost najma. Ako poslodavac osigurava smještaj, iznos najamnine ne smije prelaziti 30 posto neto plaće radnika, a taj se iznos ne smije automatski ustezati od plaće bez jasne dokumentacije.

Poslodavac je dužan priložiti ovjeren ugovor o najmu ili izjavu vlasnika nekretnine s preciznim podacima o površini i broju osoba koje u prostoru borave. U tu svrhu uvodi se novi obrazac 17a kojim poslodavac pod kaznenom i materijalnom odgovornošću potvrđuje točnost podataka o uvjetima u kojima će strani radnik boraviti. Osim smještaja, novi Pravilnik postavlja strože zahtjeve u pogledu javnog zdravlja.

Strani radnici moraju već kod prvog zahtjeva za dozvolu priložiti dokaz o obavljenom zdravstvenom pregledu, cijepnom statusu i općem zdravstvenom stanju, čak i ako u Hrvatskoj borave kraće od tri godine. Ovi pregledi provode se u županijskim zavodima za javno zdravstvo ili u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a potvrda se izdaje na novom obrascu 18a. Cilj ovih mjera je osigurati visoku razinu zdravstvene zaštite i spriječiti epidemiološke rizike, a Pravilnik stupa na snagu osam dana nakon objave u Narodnim novinama, ističu u MUP-u.