Na skupu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) govorilo se o jačanju suradnje između Estonije i Hrvatske posebno u području obrambene industrije, jačanju sigurnosnih kapaciteta obje države te povećanju konkurentnosti na tržištu obrambenih tehnologija, uz zaključak da Hrvatska može dati fleksibilan i brz odgovor na suvremene sigurnosne izazove budući da pokriva velik raspon proizvoda i usluga.
Uz ostalo, istaknuto je da Hrvatska pokriva raspon od proizvodnje oružja, opreme i tekstila, do plovila, komunikacijskih sustava i rješenja za "cyber "sigurnost. Skup se održao u okviru službenog posjeta estonskog premijera Kristena Michala, okupivši 30-ak tvrtki iz područja obrambene industrije dvije zemlje na okruglom stolu te "B2G" i "B2B" razgovorima. Premijer Andrej Plenković rekao je, uz ostalo, da je sigurnosna politika trenutno prioritet za većinu europskih zemalja, ali i za NATO, pa tako i za Estoniju i za Hrvatsku.
Iako su smještene u različitim dijelovima Europe, kazao je Plenković, i jedna i druga zemlja imaju svoje sigurnosne izazove. Govorio je i o značajnom povećanju proračuna za obrambenu politiku države od kada je on predsjednik Vlade, dodavši da su hrvatske tvrtke, koje rade za potrebe obrambene industrije, itekako kompetentne i po svjetskim uzusima.
Michal: Predstavit će se neke od najboljih estonskih tvrtki
Ministar obrane Ivan Anušić rekao je da se sigurnosna situacija u Europi promijenila posljednjih godina, te da je siguran da Hrvatska i Estonija imaju dosta prilika za suradnju po obrambenim pitanjima. Naglasio je i da će se rezultati te suradnje pokazati u narednim godinama, dok je estonski predsjednik Vlade Michal naglasio da se o obrambenoj industriji i potrebama ulaganja u tu industriju sada razgovara i promišlja drugačije nego prije početka rata u Ukrajini. Po njemu, obrambena je industrija sada u fokusu s dobrim razlogom, istaknuvši da će se hrvatskim tvrtkama predstaviti neke od najboljih estonskih tvrtki koje proizvode za vojnu industriju.
Pozdravio je partnerski odnos s Hrvatskom, koji će po njegovim riječima uključiti i razmjenu iskustava, ali i rad na zajedničkim projektima. Predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je da se jačanjem suradnje Hrvatske i Estonije u obrambenom sektoru žele osnažiti sigurnosni kapaciteti dviju država i povećati globalnu konkurentnost. Rekao je da široka baza proizvoda hrvatske obrambene industrije predstavlja resurs za učinkovitu sinergiju s digitalnim tehnologijama te ekspertizom u području kibernetičke sigurnosti iz Estonije.
Lani ukupna robna razmjena nešto više od 36 milijuna eura
"Upravo u generiranju novih rješenja za unaprjeđenje sigurnosti i otpornosti, te za tehnološku samostalnost Europe, vidimo najveći potencijal za rast vanjskotrgovinske razmjene naše dvije zemlje,“ poručio je Burilović. Inače, Estonija nije među vodećim hrvatskim vanjskotrgovinskim partnerima budući da je lani ukupna robna razmjena iznosila tek nešto više od 36 milijuna eura. Hrvatska je pritom izvezla roba u vrijednosti od 11,5 milijuna eura, što je pad od 50 posto u odnosu na godinu ranije, a uvezla za gotovo 25 milijuna eura, što je povećanje od 40 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prostor za unaprjeđenje suradnje predsjednici Vlada stoga su prepoznali i u potrebi za jačom obrambenom i općom gospodarskom suradnjom članica Unije u kontekstu geopolitičkih izazova.
Orqa blizu proširenja suradnje s estonskim partnerom
Navedeno je i da hrvatska tvrtka Orqa, proizvođač dronova i visokotehnološke opreme za dronove, s Estoncima već posluje i blizu je realizacije proširene suradnje. Direktor prodaje i razvoja poslovanja tvrtke Orqa Ivan Jelušić istaknuo je da se zajedno s njihovim estonskim partnerom, tvrtkom Lendurai, pripremaju za veliku nabavu dronova vrijednu gotovo 400 milijuna eura u kojoj je namjera pokrenuti zajednički pogon za sklapanje i integraciju u Estoniji.
"Ova je suradnja odličan primjer spajanja sposobnosti dviju tvrtki u proizvode visoke dodane vrijednosti, gdje su kompletna elektronika i senzori u potpunosti proizvedene od hrvatskih komponenti dok je 'mozak' tog drona pokretan softverskim rješenjem estonske tvrtke", rekao je Jelušić, dok je Siim Maivel, direktor tvrtke Lendurai, naglasio da spajanjem Orqinog hardvera s Lenduraijevim paketom za autonomiju, europske zemlje osiguravaju rješenje otporno na lanac opskrbe.
ZAGREB, 11. prosinca 2025. (Porezna uprava) - Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost bit će izmijenjen zbog stupanja na snagu odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je Hrvatski sabor donio na 8. sjednici 5. prosinca 2025., a koji stupa na snagu 1. siječnja 2026. U okviru izmjena i dopuna Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost od 1. siječnja 2026. izmijenit će se i prijava PDV-a (Obrazac PDV) na način da će sadržavati i podatke o isporukama hrane bez naknade.
Porezna uprava objavila je novo mišljenje. Ono je vezano uz porezni položaj darovane police osiguranja pravne zaštite. Mišljenje prenosimo u cijelosti u nastavku. Napominjemo da mišljenje datira s 15. prosinca 2025., što je omaška s obzirom da je danas 12. prosinca, međutim, prenosimo podatak u cjelini.
ZAGREB, 12. prosinca 2025. (Hina) - Tržište kriptovaluta u krizi je posljednja dva mjeseca. Gubici se mjere u stotinama milijarda dolara, kažu stručnjaci. Prema stranici CoinGecko koja već 11 godina prati sve što se događa s kripto valutama i izvedenicama, u drugoj polovici godine ukupna se tržišna kapitalizacija kriptovaluta spustila s 3,75 bilijuna dolara na 3,1 do 3,2 bilijuna dolara, što znači da je izgubljeno više od 600 milijardi dolara u jako kratkom roku.
ZAGREB, 10. prosinca 2025. (Hina) - Agencija za ocjenu kreditnog rejtinga Standard&Poor's potvrdila je Zagrebačkom holdingu dugoročni kreditni rejting na razini BB te podigla izglede sa stabilnih u pozitivne, pri čemu se radi o četvrtom unaprjeđenju kreditnog rejtinga ili izgleda Zagrebačkom holdingu od strane agencije S&P u zadnje četiri godine, izvijestili su u srijedu iz Zagrebačkog Holdinga.
ZAGREB, 10. prosinca 2025. (Hina) - U Hrvatskoj je u trećem tromjesečju ove godine bilo milijun i 719 tisuća zaposlenih, što je za 28 tisuća više nego godinu ranije, dok je nezaposlenih bilo 75 tisuća, uz pad u odnosu na isti lanjski kvartal za 13 tisuća, pa je stopa anketne nezaposlenosti iznosila 4,2 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku iz ankete o radnoj snazi.