Europska komisija u utorak je objavila svoje godišnje Izvješće o vladavini prava u svim državama članicama u kojem daje pregled stanja i preporuke za svaku od država članica. 

Hrvatska je dobila četiri preporuke.

Prva je da poduzme mjere za daljnje poboljšanje učinkovitosti pravosuđa, posebice u pogledu duljine postupaka u trgovačkim i građanskim predmetima. U tom području Hrvatska je u odnosu na prošlogodišnje izvješće ostvarila određeni napredak, navodi Komisija. Postupci pred sudovima u Hrvatskoj traju najdulje u EU-u, za trgovačke parnice u prosjeku je potrebno 1147 dana, a u građanskim 764 dana. U kaznenim predmetima pred općinskim sudovima 752 dana i pred županijskim sudovima 779 dana. 

Druga preporuka je da “nastavi s planovima za reviziju Zakona o kaznenom postupku i Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, u skladu sa Strategijom za borbu protiv korupcije, kako bi se dodatno povećala učinkovitost istraga i kaznenog progona korupcijskih djela”. 

U trećoj preporuci kaže se da Hrvatska treba pojačati napore za jačanje pravnog okvira i mehanizama nadzora kako bi se osigurala pravedna i transparentna raspodjela državnog oglašavanja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, uključujući postupke javnog natječaja.  Što se tiče ove preporuke, Komisija navodi da “još nije postignut napredak” od prošlogodišnjeg izvješća. 

U četvrtoj preporuci se traži nastavak napora na rješavanju pitanja strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja usmjerenih na novinare (SLAPP tužbe), uključujući preispitivanje zakonskih odredbi o kleveti i poticanje šire upotrebe proceduralnih pravila koja omogućuju odbacivanje neutemeljenih tužbi, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara. Tu je, prema Komisiji postignut “određeni napredak” u proteklih godinu dana.

Komisija navodi da je postignut značajan napredak u daljnjem poboljšanju praćenja preporuka i osiguravanju sustavnijih odgovora na zahtjeve za informacijama od strane pučkog pravobranitelja. U prilično povoljnom izvješću, Komisija je pohvalila brojne zakonodavne izmjene koje su u tijeku, uključujući ukidanje periodičkih sigurnosnih provjera za državne odvjetnike i njihove zamjenike, kao i najavljene izmjene zakona radi usklađivanja sustava sudskih pravnih shvaćanja s presudom Suda Europske unije u predmetu Hann-Invest. 

Zabilježen je i napredak u digitalizaciji pravosuđa, osobito u području elektroničke komunikacije između sudova i građana, zatim pad ukupnog broja neriješenih predmeta, kao i nastavak provedbe antikorupcijskih akcijskih planova te aktivnosti na podizanju svijesti o štetnosti korupcije i provedbi Zakona o lobiranju. Zadovoljstvo izvješćem izrazio je ministar pravosuđa Damir Habijan. “Europska komisija u novom izvješću za Republiku Hrvatsku prepoznala je naše strukturne napore i brojne zakonodavne izmjene“, rekao je u priopćenju ministar Habijan, posebno ističući uvođenje objektivnih kriterija za određivanje plaća pravosudnih dužnosnika, kao i kontinuirani rad na očuvanju i unaprjeđenju integriteta sudaca i tužitelja.