U zahtjevu Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU i Ministarstvu gospodarstva skreće se pažnja da se prijave po principu „tko prvi njegova sredstva“ odnose na natječaje koji omogućavaju sufinanciranje internacionalizacije i digitalizacije poslovanja, popularne natječaje koji mogu pridonijeti jačanju konkurentnosti hrvatskih obrtnika te se apelira da se uzmu u obzir struktura i kapaciteti prijavitelja, osobito obrtnika kao mikro i malih gospodarskih subjekata.

Navodi se kako privremeni modalitet osigurava ravnopravan pristup sredstvima svim prijaviteljima jer omogućuje podnošenje prijava u jasno definiranom vremenskom okviru. Time se izbjegava situacija u kojoj pristup sredstvima imaju samo oni koji su tehnički najbrže reagirali na otvaranje prijava, što obrtnike i druge prijavitelje stavlja u nepovoljan položaj. Također, omogućuje ocjenjivanje svih prijava u jednakim uvjetima, čime se jamči kvaliteta, transparentnost i dosljedna primjena kriterija vrednovanja. Kada se prijave obrađuju redoslijedom zaprimanja i isključivo do iskorištenja sredstava, najčešće dolazi do zatvaranja natječaja već nakon nekoliko minuta, bez realne šanse da se i kvalitetni projekti manjih poduzetnika uopće uzmu u razmatranje.

Iako je argument za princip prijave „tko prvi njegova sredstva“ ubrzanje postupka dodjele sredstava, ova brzina dolazi na štetu jednakosti, osobito kada korisnici nemaju jednak pristup savjetodavnim uslugama, tehničkoj opremi ili kadrovskim resursima potrebnim za pripremu i hitno podnošenje prijava. Time se dodatno marginalizira sektor obrta, koji već djeluje u izazovnim uvjetima tržišta.

HOK u svojem traženju naglašava kako praksa prethodnih godina pokazuje da su natječaji s velikim interesom, ukoliko je prijava ograničena na opisani način, rezultirali frustracijom korisnika i negativnom percepcijom javnosti, što dugoročno šteti vjerodostojnosti i ciljevima fondova EU. Poziva da se, u interesu pravednosti, transparentnosti i učinkovitog korištenja sredstava, nadalje preferira privremeni modalitet objave natječaja, osobito kada se radi o natječajima s ograničenim sredstvima i velikim brojem potencijalnih prijavitelja, kako bi se motiviralo obrtnike i olakšalo im se korištenje EU sredstava.

Naime, prema analizi podataka o odobrenim projektima iz posljednje tri godine, sudjelovanje obrtnika u natječajima za EU fondove poraslo je s 3,21 % u 2022. na 11,85 % u 2024. godini, uglavnom zahvaljujući jednostavnijim pozivima. Nasuprot tome, kod složenijih poziva usmjerenih na inovacije i zelenu tranziciju obrtnici su ostvarili financiranje u svega 3,21 % projekata.

Uz vrste investicija koje se mogu financirati, veliki problem za aktivnije sudjelovanje obrtnika predstavlja minimalna visina ulaganja, propisani rezultati koje moraju postići za ostvarivanje bodova (npr. nova zapošljavanja, porast prihoda od prodaje), koji su za obrtnike često previsoki te uvjet da je za sudjelovanje u EU pozivima potrebno imati najmanje jednog zaposlenog na temelju sati rada u prethodnoj godini, s obzirom da je u tri četvrtine obrta zaposlena samo jedna osoba- vlasnik obrta.

Iz analize upita koje je zaprimila Hrvatska obrtnička komora u 2024. u području EU fondova, vidljivo je da se gotovo 60 % zaprimljenih upita odnosilo na mogućnosti unaprjeđenja ili širenja poslovanja nabavom opreme, za što gotovo da nije bilo nijednog dostupnog natječaja, izuzev prerađivačke industrije.