25.06.2024 09:40

Napojnica
Od 1. siječnja 2024. godine drugim se dohotkom smatraju primici po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu primljeni od strane trećih osoba (napojnice) evidentirane u sustavu fiskalizacije prema posebnom propisu o fiskalizaciji iznad propisanog iznosa. S obzirom na to da se u praksi javlja čitav niz dilema i pitanja u vezi poreznog tretmana napojnica, autor u članku donosi pregled svega što je potrebno znati oko navedene problematike.

Što je napojnica?

U Hrvatskoj je napojnica dugo vremena bila gotovo nepoznanica, no danas je taj običaj sve uobičajeniji. Napojnica u Hrvatskoj nije uključena u cijenu obroka ili pića pa se ostavlja gostu da, po vlastitoj procijeni, odluči je li zaslužena ili nije. Ako jest, uobičajeno je da iznosi oko 10 posto od iznosa računa. No, što je zapravo napojnica?

Napojnica je novčani iznos kojeg kupac dobrovoljno dodaje na cijenu za određenu uslugu kao izraz zadovoljstva i nagrade. U Hrvatskoj su, ovisno o regiji, popularni izrazi bakšiš (turskog podrijetla), trinkgeld (njemački), manča ili manća (talijanski) koji svi znače istu stvar.

Napojnica je dio restoranskog rituala. Konobar s pravom očekuje da gost ostavi napojnicu koja bi načelno trebala iznositi oko deset posto od vrijednosti računa, no većina konobara prihvatit će i manje.

S druge strane, u nekim je europskim gradovima napojnica propisana na 12,5 posto i taj se iznos automatski dodaje računu.

Napojnicom gost ne nagrađuje samo konobare, nego vrlo često i sve zaposlenike pojedinog restorana. U mnogim se restoranima napojnica dijeli između konobara, kuhinje i pomoćnog osoblja.

Vlasnici se, opet načelno, ne miješaju u napojnice, ali pojedine velike restoranske korporacije naprosto kradu napojnice plaćene karticama kako bi financirale troškove  restorana. To se najčešće događa u svijetu fine dininga.

Dakle, napojnica, manča, bakša ili trinkgeld predstavlja nagradu za dobro obavljenu uslugu koju gost (kupac) može ostaviti u gotovini ili putem kartičnog plaćanja u svakoj djelatnosti gdje je to primjenjivo (ugostiteljstvo, frizerske usluge, kozmetičarske usluge, trgovina i sl.). Nije moguće napojnicu dati bezgotovinski (putem transakcijskog računa).

U SAD-u za napojnicu u restoranu budite spremni izdvojiti čak 15 do 20 posto, dok u Tajvanu, Japanu i Nepalu na taj običaj možete zaboraviti – smatra se uvredom.

Običaj davanja napojnica razvijen je u engleskim vrtovima čaja. Po stolovima širom vrta bile su postavljene male, zaključane drvene kutije. Na svakoj od njih ispisana su bila slova T.I.P.S., skraćenica za “To Insure Prompt Service” – za osiguranje brze usluge.

Ako je gost želio požuriti konobara kako bi mu – iz često prilično udaljene kuhinje – donio još vruć čaj, ubacio bi novčić u kutiju postavljenu na njegovu stolu. I tako je nastao običaj davanja napojnica (sam izraz izveden je iz glagola “napojiti”, te predviđa da osoba kojoj se napojnica daje za taj novac može nešto popiti).

Danas je ovaj civilizacijski običaj raširen po čitavome svijetu, pa ipak je prilagođen lokalnim običajima.

U pojedinim je zemljama tzv. service charge od 12.5 % uračunat u cijenu i to je standard u velikom broju restorana . U Italiji ćete tako na računu naći stavku „servizio“, kod nas „servis“, u Francuskoj “service compris” itd. U Francuskoj je 15% servisa automatski zaračunato na računima u kafićima i restoranima, a novac ide vlasniku, ne konobaru koji ima fiksnu plaću. U SAD-u je pak drugačija priča jer osoblje prima minimalnu plaću, dok ostalo trebaju sami zaraditi kroz napojnice. Stoga su tamo napojnice gotovo pa obavezne i dio su tzv. kulinarske ekonomije.

U SAD-u, gdje je sve industrija, i napojnice su industrijalizirane, pretvorene u brojke i postotke. Obvezno se daje 10-15 posto (20 posto ukoliko ste posebno zadovoljni), a napomena da se “napojnica rado prihvaća” istaknuta je na vidnom mjestu.

Daje se svuda i svima, bez obzira na kvalitetu usluge, stoga jer su konobari na minimalcu, to jest dobivaju samo zakonom određen minimum tako da ovise o napojnicama.

Vlasnicima ugostiteljskih lokala je to svakako dobro, a njihov glavni argument za održavanje takvog stanja jest da se tako osoblje više trudi oko gosta.

U Hrvatskoj, kao što smo rekli, davanje napojnice nije obavezno, a prema Poreznoj upravi sveobuhvatna definicija napojnice je: “...primitak posloprimca (radnik, student, učenik…) primljen od strane trećih osoba ostvaren po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu za vrijeme rada kod poslodavca/obveznika fiskalizacije. Poslodavac/obveznik fiskalizacije u čijem je poslovanju posloprimac ostvario napojnicu evidentiranu u njegovim evidencijama i knjigovodstvenim ispravama kao pravo te osobe, u obvezi je iznose napojnice prijavljene u sustav fiskalizacije, mjesečno prijaviti Poreznoj upravi na Obrascu JOPPD iskazivanjem podataka po OIB-u svake osobe koja je tu napojnicu ostvarila.”


Noviteti u vezi napojnica u 2024. godini

Nova porezna reforma koja je stupila na snagu 1. siječnja 2024. godine donosi brojne promjene, jedna od njih odnosi se na promjene u načinu obrade napojnica. Uveden je novi sustav fiskalizacije napojnica, koji omogućava korisnicima da svoje napojnice ostavljaju i putem kartica.

Slijedom navedenog, od 1. siječnja 2024. primjenjuje se novi model fiskalizacije napojnica kao mogućnost za sve one koji u okviru svojih djelatnosti primaju napojnice (npr. ugostitelji, frizeri, kozmetičari, taksisti itd.). Uvođenje mogućnosti naplate napojnica kartičnim putem ovisi o odluci svakog poduzetnika i nije obavezno.

Iznos napojnice neće biti iskazan na računu, već će obveznik fiskalizacije imati obvezu uz fiskalizirani račun odmah prijaviti i ostvarenu napojnicu putem električnog naplatnog uređaja, tj. iznos napojnice i način njezina davanja (gotovina ili kartica).

Neoporezivo je moguće isplatiti napojnicu do iznosa od 3.360,00 eura po osobi na godišnjoj razini, a prilikom isplate zaposleniku potrebno je podnijeti i JOPPD obrazac. Napojnica iznad zadanog iznosa oporezuje se po stopi od 20% bez plaćanja doprinosa.

Poslodavac internim aktom definira način podjele napojnica između zaposlenika.

Napominjemo da se svota primljene nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnica) ne uključuje u svotu blagajničkog maksimuma.

Sumarno, nova zakonska regulativa donosi sljedeće:

−       definira napojnice kao nagradu za dobro obavljenu uslugu primljenu od strane trećih osoba,

−       određuje da svaki radnik godišnje može primiti neoporezivih 3.360,00 € u napojnicama, neovisno o tome jesu li ostavljene u gotovini ili na kartici,

−       određuje da se napojnice koje prelaze neoporezivi iznos u jednoj godini oporezuju porezom na dohodak (20% ili više),

−       propisuje da se napojnice moraju fiskalizirati i isplate prijaviti putem JOPPD obrasca.

Zahvaljujući ovoj poreznoj promjeni, značajno se pojednostavio zakon vezan za prijavu i isplatu napojnica, što otvara vrata promjeni prakse da se napojnice ostavljaju samo u gotovini i omogućava lakše ostavljanje napojnice prilikom plaćanja karticom.

Obveznik fiskalizacije kod kojeg je ostvaren primitak po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) primljen od strane trećih osoba, uz račun dostavlja Ministarstvu financija, Poreznoj upravi podatak o tom primitku (nagradi za dobro obavljenu uslugu - napojnici) putem uspostavljene elektroničke veze.

Obveznik fiskalizacije odmah dostavlja podatak o ostvarenoj nagradi za dobro obavljenu uslugu (napojnici) kod već izdanog računa, a može dostaviti podatak samo kod izdanog računa koji sadrži JIR.

Nadalje, obveznik je dužan koristiti programsko rješenje koje omogućava postupanje u skladu s odredbama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, odnosno programsko rješenje koje će onemogućiti postupke kojima se izbjegava postupak fiskalizacije. Obveznik fiskalizacije te proizvođač i/ili održavatelj programskog rješenja odgovorni su za ispravnost programskog rješenja.

Obveznik fiskalizacije elektronički potpisuje podatke te ih dostavlja Ministarstvu financija, Poreznoj upravi putem uspostavljene elektroničke veze. Porezna uprava provjerava jesu li dostavljeni svi propisani elementi te jesu li potpisani ispravnim digitalnim certifikatom. Ako su kumulativno ispunjeni uvjeti, Porezna uprava određuje Jedinstveni identifikator računa te isti vraća obvezniku fiskalizacije putem uspostavljene elektroničke veze (JIR).

Kada obveznik fiskalizacije nije dobio poruku uspješne dostave podataka o nagradi za dobro obavljenu uslugu (napojnici) obveznik je dužan naknadno ponoviti slanje poruke u roku dva dana.

U slučaju prestanka rada elektroničkog naplatnog uređaja za provedbu fiskalizacije, za potrebe prijave podatka o nagradi za dobro obavljenu uslugu (napojnici), obveznik fiskalizacije izdaje račun koji mora biti uvezan u posebnu knjigu računa te je obvezan u roku od pet dana uspostaviti rad naplatnog uređaja. Obveznik fiskalizacije dopisuje podatak o dobivenom Jedinstvenom identifikatoru računa (JIR) na izdanom računu u posebnoj knjizi računa.

Obveznik fiskalizacije u evidencijama i knjigovodstvenim ispravama osigurava podatak i o ostvarenim nagradama za dobro obavljenu uslugu (napojnicama).


Kakav je porezni tretman napojnice?

Napojnica koju je poslodavac/obveznik fiskalizacije primio i evidentirao u sustavu fiskalizacije pri isplati posloprimcu ne smatra se primitkom na koji se plaća porez na dohodak odnosno neoporeziva je, ako je ostvarena do propisanog iznosa od 3.360,00 eura godišnje.

Iznos napojnice ostvaren iznad propisanog neoporezivog iznosa smatra se oporezivim konačnim drugim dohotkom na koji se primjenjuje stopa poreza na dohodak od 20% pri čemu ne postoji obveza obračuna obveznih doprinosa budući da je napojnica, sukladno propisima o doprinosima, izuzeta od plaćanja svih doprinosa.

Dakle, porez na dohodak se ne plaća na primitke po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu primljene od strane trećih osoba (napojnice) evidentirane u sustavu fiskalizacije prema posebnom propisu o fiskalizaciji do iznosa od 3.360,00 eura za 2024. godinu.

Porez na dohodak na iznos iznad 3.360,00 eura u 2024. godini plaća se po stopi od 20%.

Porez na dohodak obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji primitaka do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem su ostvareni primici.

Iskazivanje u JOPPD obrascu:

−       Primici/obveze doprinosa: 4056 – Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice),

−       Neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom: 74 – Nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) do propisanog iznosa.


Tko može primiti napojnicu?

Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 133/12, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 114/23; dalje: ZFPG) ne propisuje naplatu napojnice po vrsti djelatnosti. Napojnica se može ostaviti u svakoj djelatnosti gdje je to primjenjivo ili uobičajeno (ugostiteljstvo, frizerske i kozmetičarske usluge, trgovina i slično). Ako poduzetnik odluči prihvaćati napojnice, isto mora navesti u vlastitom internom aktu.

Primanje napojnice nije ograničeno na određenu djelatnost, iako svima najčešće ugostiteljstvo pada na pamet kada pričamo o davanju napojnica. U Hrvatskoj je postalo uobičajeno ostaviti manji iznos prilikom plaćanja računa u kafiću (barem zaokružiti iznos), ili nešto veći iznos prilikom plaćanja u restoranu, no napojnica se može ostaviti bilo kome tko je obavio neku uslugu – što znači i frizerima, kozmetičarkama, vozačima, dostavljačima i slično.

Napojnica se ne mora ostaviti na isti način na koji je plaćen ostatak računa, što znači da prilikom kartičnog plaćanja gost ne mora ostaviti napojnicu preko kartice, već još uvijek može odlučiti dati gotovinu. No, i POS aparati su počeli pitati klijente žele li ostaviti napojnicu, čime se samo nagrađivanje dobro obavljenog posla pojednostavljuje za svakog klijenta.


Iskazivanje na računu i fiskalizacija napojnica

Napojnica kao dobrovoljno davanje treće osobe prema zaposlenicima, ne može biti iskazana kao stavka računa. Sve što se iskazuje kao stavka računa ulazi u ukupni iznos računa te time u prihode/primitke poslodavca/obveznika fiskalizacije, stoga ne može imati porezni tretman predviđen za napojnicu.

Sukladno ZFPG-u i Pravilniku o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 146/12, 115/16, 46/2017, 106/18, 70/20, 1/21, 144/21, 125/22, 1/24) obveznik fiskalizacije nije u obvezi ispisati i uručiti fiskalizirani račun u kojem se posebno iskazuje napojnica budući da se sadržaj računa nije mijenjao u okviru promjena navedenih propisa.

Međutim, ako primatelj računa/kupac traži da se vidi podatak o danoj napojnici, obveznik fiskalizacije može osigurati programsko rješenje u kojem će se izdati kopija već fiskaliziranog računa te uz njega povezan podatak o prijavljenoj napojnici i uručiti ga primatelju računa/kupcu.

Napominjemo da radi prijave napojnica u sustav fiskalizacije prethodno izdani fiskalizirani račun uz koji se veže napojnica nije potrebno stornirati kako bi se napojnica prijavila, jer se iznos napojnice prijavljuje putem XML sheme za napojnice, dok se račun prijavljuje putem XML sheme za račun.

Dakle, na računu se ne prikazuje iznos napojnice, već obveznik fiskalizacije ima obvezu da uz fiskalizirani račun prijavi ostvarenu napojnicu putem električnog naplatnog uređaja tako da navede iznos napojnice i način njezina davanja (gotovina ili kartica).

Napojnice u gotovini evidentiraju se i prate kroz posebnu evidenciju ručno ili u sklopu fiskalne blagajne koju su pružatelji programskog rješenja odgovorni prilagoditi novim propisima.

Evidencija se vodi pojedinačno po zaposleniku te mora biti postavljena tako da se u bilo kojem trenutku može vidjeti stanje primljenih napojnica. Točnost evidencije je važna zbog isplate napojnica zaposlenicima, a posebno u dijelu isplata napojnica u gotovini.

Iznos primljenih napojnica ne ulazi u iznos blagajničkog maksimuma. Neovisno je li način plaćanja napojnice bio u gotovini ili putem kartice, primatelj napojnice dužan je primitak prijaviti naknadnom fiskalizacijom Poreznoj upravi i Ministarstvu financija putem uspostavljene elektroničke veze.

Obveznik fiskalizacije može dostaviti podatak samo kod izdanog računa koji sadrži JIR (Jedinstveni identifikator računa) i ZKI (Zaštitni kod izdavatelja).

Skrećemo pozornost na ispravnu primjenu ZFPG-a te napominjemo da je mogućnost dostave podataka s računa u roku od dva dana samo iznimka, a ne pravilo. Sustav fiskalizacije računa mora biti postavljen na način da se svaki račun prije izdavanja dostavi u Poreznu upravu na fiskalizaciju. Dakle, pravilo je fiskaliziranje prije izdavanja računa.

Člankom 20.c ZFPG-a propisano je da obveznik fiskalizacije kod kojeg je ostvaren primitak po osnovi napojnice primljen od strane trećih osoba, prema odredbama posebnog propisa o porezu na dohodak, uz račun iz članka 15. ZFPG-a dostavlja Poreznoj upravi podatak o napojnici putem uspostavljene elektroničke veze.

Podatak o napojnici dostavlja se na način i u rokovima koji proizlaze iz članaka 16.a i 17. ZFPG-a. Dakle, podatak o napojnici dostavlja se odmah uz fiskalizirani račun odnosno prilikom izdavanja fiskaliziranog računa, a što je i propisano člankom 30.i Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Iznimno, u slučaju prekida veze obveznik fiskalizacije je dužan u roku od dva dana od dana u kojem je došlo do prekida veze, uspostaviti elektroničku vezu te dostaviti sve izdane račune. Sva pravila za izdavanje fiskaliziranih računa primjenjuju se i za prijavu napojnica u sustav fiskalizacije te sukladno navedenom samo iznimno u slučaju prekida veze napojnica se može prijaviti u roku kao što je prethodno navedeno.

Kako bi navedeno postupanje bilo iznimka, obveznici fiskalizacije su dužni osigurati zadovoljavajuću softversku i hardversku podršku za razmjenu odnosno dostavu podataka Poreznoj upravi.

Svaki višak novca koji se zatekne u blagajni, a nije potkrijepljen vjerodostojnom dokumentacijom (npr. fiskalizirani račun i fiskalizirana napojnica), smatra se neprijavljenim prometom.

Sukladno odredbama ZFPG-a napojnica je izuzeta iz blagajničkog maksimuma, te se na istu ne primjenjuju odredbe istoga vezano za blagajnički maksimum u smislu obveze za uplaćivanje napojnice na račun otvoren kod banke. Dakle, napojnicu u smislu ZFPG-a nije potrebno polagati na račun banke.

Sumarno, prilikom prijave napojnice, blagajnik mora napojnicu vezati uz izdani i fiskalizirani račun unutar proteklih 48 sati. U tom trenutku će se iznos napojnice automatski “vezati” uz operatera koji je izdao račun. Na žalost, zbog načina na koji radi sustav fiskalizacije, nije moguće odrediti da se račun veže uz jednu osobu, a napojnica da se prijavljuje na drugu osobu, ili da se dijeli među više zaposlenika.

Prijava napojnice odvojena je tema od isplate iznosa napojnice, te je tu država ostavila na izbor poslodavcu kako će podijeliti napojnice između svog osoblja. Moguće je, dakle, da je konobar fiskalizirao iznos napojnice na svoje ime, no da se dogovorom osoblja u restoranu svaka napojnica dijeli između kuhara, konobara i drugog pomoćnog osoblja.

Treba napomenuti i da, čak i kad su napojnice plaćene karticom, one ne podliježu plaćanju PDV-om i ne utječu na poslovne rezultate poduzetnika. Osim toga, prijavljene napojnice ne utječu na iznos blagajničkog maksimuma.


Kako se evidentiraju primljene napojnice u poslovnim knjigama poslodavca/obveznika fiskalizacije?

Napojnica evidentirana u sustavu fiskalizacije, povezana na fiskalizirani račun, ne ulazi u primitke/prihode fizičkih/pravnih osoba (poslodavca/obveznika fiskalizacije) budući da se ista naplaćuje u tuđe ime i za tuđi račun.

Nadalje, primljene napojnice evidentirane u knjigama poslodavca/obveznika fiskalizacije, a koje su isplaćene posloprimcu, nisu primitak niti prihod samog poslodavca/obveznika fiskalizacije niti utječu na njegovo poslovanje, međutim mora se osigurati njihova evidencija. U tom slučaju nema ni obveze PDV-a po toj osnovi.

Naime, poslodavci/obveznici fiskalizacije u evidencijama i knjigovodstvenim ispravama trebaju osigurati podatak o ostvarenim i isplaćenim napojnicama. Tako obveznici poreza na dohodak i dobit trebaju voditi posebne evidencije kojima će osigurati jasan pregled primljenih i isplaćenih napojnica. Navedeno je potrebno radi lakše kontrole isplata napojnice i ispravnosti obračuna eventualne porezne obveze.

Međutim, ukoliko se primljene fiskalizirane napojnice ne isplate zaposlenicima u razumnom roku (najkasnije do predaje prijave poreza na dohodak ili dobit za prethodnu godinu), iste se mogu smatrati primitkom/prihodom poreznog obveznika poslodavca/obveznika fiskalizacije odnosno naknadom koja je oporeziva PDV-om. Napominje se da u tim slučajevima ne treba stornirati fiskalizirane napojnice.


Raspodjela i isplata napojnica

 Porezni propisi (Zakon o porezu na dohodak, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakon o doprinosima) propisuju porezni tretman napojnice, način prijave podataka o visini ostvarene napojnice te praćenje podataka o napojnici kroz evidencije i knjigovodstvene isprave.

Propisane su odredbe nužne za praćenje primitaka koji se ostvaruju kod određenog poslodavca/obveznika fiskalizacije, a koje ne nastaju u odnosu poslodavac i posloprimac već kao davanje od strane treće osobe. Stoga se poreznim propisima ne određuju ostali odnosi koji su stvar dogovora između poslodavaca/obveznika fiskalizacije i posloprimaca te načina njihova međusobnog odnosa i pravila poslovanja. Prema navedenom, poreznim propisima se ne određuje kada će se i kako iznos ostvarene napojnice isplatiti, već se određuje način njezina evidentiranja kako bi se ostvareni iznos napojnice kao prava osobe mogao iskazati i nadzirati odvojeno od iznosa ostvarenog prometa obveznika fiskalizacije.

Dakle, poslodavac je slobodan u odluci, dogovoru u vezi načina raspodjele napojnice posloprimcima te će internim dokumentom utvrditi način raspodjele primljene i evidentirane napojnice po posloprimcima (svima ili pojedinim posloprimcima), način isplate (gotovina, tekući račun, žiro račun) i rok isplate (dnevno, tjedno, mjesečno). Bez obzira na koji način su napojnice primljene (kartično ili gotovinski) mogu se isplatiti posloprimcu u gotovini ili na račun.

Interni akt mora osobito sadržavati način raspodjele napojnica (djelatnicima koji su izradili račune, ili razmjerno svim djelatnicima, ili razmjerno pojedinim djelatnicima ili u različitim razmjerima svim ili pojedinim djelatnicima (npr. konobar 40%, kuhar 40%, šanker 20%), te način isplate napojnice (gotovina, tekući račun, žiro račun) i svakako rok isplate (dnevno, tjedno, mjesečno). Obavezno vodite brigu već prilikom donošenja internog akta, da iznos oporezive napojnice (iznos iznad 3.360,00 eura godišnje po osobi) radi obveznog plaćanja pripadajućeg poreza (20%) isplaćujete isključivo bezgotovinski.

Napominje se kako se sukladno članku 92. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 74/20, 1/21, 112/22, 156/22, 1/23, 3/23 - ispr., 56/23 i 143/23) neoporezive napojnice do 3.360,00 eura mogu isplatiti u gotovini, a oporezive napojnice isključivo na račun u banci.

Najkasnije do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem su napojnice isplaćene poslodavci su dužni iskazati iznos isplaćenih napojnica tijekom mjeseca ili isplatu ostvarenih napojnica tijekom mjeseca, a isplaćenih uz plaću te neovisno o načinu isplate ili pretežnom načinu isplate taj podatak iskazati na stranici B Obrasca JOPPD po OIB-u svake osobe koja je tu napojnicu ostvarila po isplati.

Isplata neoporezive napojnice se u polju 15.1 stranice B Obrasca JOPPD prikazuje s oznakom 74 - nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) do propisanog neoporezivog iznosa.

Isplata oporezive napojnice prikazuje se u polju 6.2 stranice B Obrasca JOPPD oznakom 4056 -primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) koja je oporeziva stopom od 20%. Budući da se na oporezive napojnice ne obračunavaju doprinosi za obvezna osiguranja navedena oznaka se kombinira s oznakom 4001 - osiguranik/stjecatelj primitka od kojega se utvrđuje drugi dohodak, a po osnovi kojeg ne postoji obveza doprinosa u polju 6.1 stranice B Obrasca JOPPD.

U Obrascu JOPPD nije moguće s oznakom 74 iskazati iznos ostvarene napojnice u iznosu većem od propisanog godišnjeg neoporezivog iznosa (3.360,00 EUR).

Sustav će prilikom slanja Obrasca JOPPD javiti grešku da je iskazani iznos veći od propisanog neoporezivog iznosa napojnice te će poslodavac/obveznik fiskalizacije morati prilagoditi iskazani neoporezivi iznos odnosno iskazati ostvarenu napojnicu kao oporezivu.

Kako bi se olakšalo praćenje visine ostvarene neoporezive napojnice i utvrdila ispravna porezna obveza, Porezna uprava je poslodavcima/obveznicima fiskalizacije omogućila putem sustava ePorezna, temeljem podataka iz službenih evidencija, uvid u podatke koji se odnose na isplaćene neoporezive napojnice koje je svaka osoba ostvarila tijekom poreznog razdoblja od svih poslodavaca.

Napojnicu je moguće isplatiti samo onoj fizičkoj osobi - posloprimcu kod kojega postoji realni rad kod poslodavca/obveznika fiskalizacije, dakle osim radniku može se isplatiti studentu i učeniku koji rade preko studentskih i učeničkih udruga (npr. preko studentskih ugovora i sl.), ali ne i članovima obitelji koji povremeno pomažu u obrtu ili vlasnicima pravnih osoba.

Napojnica nije, sukladno Ovršnom zakonu (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24), izuzeta od ovrhe stoga ako primatelj napojnice ima zaštićeni račun, napojnica dijeli sudbinu plaće što znači da se u istom omjeru kao i plaća isplaćuje na zaštićeni/redovan račun.

Važno je naglasiti da u slučaju ako vlasnik odluči prihvaćati napojnice u svom poduzeću, dužan je putem internog akta utvrditi kako će se napojnice raspodijeliti među zaposlenicima, pri čemu ne može zadržati sve napojnice isključivo za sebe.


Studenti i napojnice?

S obzirom na to da napojnica nije pravo koje proizlazi iz radnog odnosa, ista ne ulazi u primitke koji se prijavljuju u učenički/studentski ugovor.

Poslodavac (obveznik fiskalizacije) u čijem poslovanju je student ostvario napojnicu koja je u njegovim evidencijama i knjigovodstvenim ispravama evidentirana kao pravo učenika i studenta, obvezan je podatke o ostvarenoj napojnici studenta prijaviti Poreznoj upravi na Obrascu JOPPD.

Kako bi se olakšalo praćenje visine ostvarene napojnice i utvrdila ispravna porezna obveza, poslodavcu se omogućava uvid u iznos ostvarenih napojnica u pojedinom poreznom razdoblju i za učenike i studente. Trenutno je potrebna suglasnost učenika ili studenta odnosno njegova izjava o pristanku korištenja njihovog OIB-a u te svrhe. Porezna uprava kontinuirano radi na unapređenju elektroničkih usluga vezanih za davanje suglasnosti.

Ujedno, ukoliko je iznos ostvarene napojnice iznad godišnjeg neoporezivog iznosa (3.360,00 EUR), poslodavac (obveznik fiskalizacije) je u obvezi obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem su ostvarene napojnice iznad propisanog godišnjeg neoporezivog iznosa.

Napominjemo kako se primljene napojnice (bile one neoporezive ili oporezive) uzimaju u obzir odnosno ubrajaju u ostvarene godišnje primitke pri utvrđivanju prava na uvećani osobni odbitak za uzdržavane članove.

Stoga, ukoliko uzdržavani članovi (npr. učenici i studenti) ostvare ukupne primitke, koji se uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na uvećani osobni odbitak (među kojima je i napojnica), u iznosu višem od šesterostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka (3.360,00 eura) godišnje njihovi uzdržavatelji gube pravo na uvećanje osnovnog osobnog odbitka za cijelo porezno razdoblje (kalendarsku godinu).


Obrtnici i napojnice

Primatelj napojnice dužan je primitak napojnice prijaviti naknadnom fiskalizacijom Poreznoj upravi na način da prijavi iznos primljene napojnice i način plaćanja napojnice (gotovina ili kartica) po već ranije izdanom računu, ili, ako mu to programsko rješenje omogućava u trenutku izdavanja (naplate) računa. Napojnicu mogu primiti paušalisti, dohodaši, dobitaši – način obračuna i plaćanja poreza ne utječe na izbor hoće li obrtnik u svom poslovanju primati napojnice ili ne.

Jednom kad je napojnica primljena, ona postaje dio dnevnog utrška – naplaćena u gotovini drži se u blagajni zajedno sa dnevnim utrškom. Iznos primljenih napojnica nije poslovni primitak niti poslovni prihod, već kod obrtnika paušalista predstavlja primitak izvan knjige prometa, kod obrtnika dohodaša predstavlja primitak izvan KPI, a kod obrtnika dobitaša predstavlja obvezu za isplatu djelatnicima, studentima i sl. primateljima prema zakonskim odredbama.

Dakle, napojnica evidentirana u sustavu fiskalizacije ne ulazi u primitke/prihode fizičkih/pravnih osoba (poslodavaca, isplatitelja) budući da se ista naplaćuje u tuđe ime i za tuđi račun.

Nije ispravno napojnicu držati „izvan“ blagajne, i nije ispravno primiti napojnicu bez da se ista u trenutku naplate dodatno fiskalizira, odnosno prijavi u Poreznu upravu po već izdanom računu.

 Iznos ukupno prijavljenih napojnica prema Poreznoj upravi mora biti vidljiv na „Z traci“ fiskalne blagajne kao zasebna stavka. Ukupan iznos primljenih napojnica (gotovinom i karticom) potrebno je isplatiti do 15-tog idućeg mjeseca zaposlenicima, studentima koji rade putem studentskog servisa, učenicima koji rade putem učeničkog ugovora, vlasnicima obrta i o tome izvijestiti Poreznu upravu putem JOPPD obrasca (način isplate: gotovina, tekući račun, žiro račun). 

Nije moguće isplatiti napojnicu članovima obitelji koji povremeno pomažu u obrtu. Potrebno je obratiti posebnu pažnju u situaciji kada se putem raznih aplikacija „napojnica“ daje direktno djelatniku (ili studentu, učeniku), jer se radi o drugom dohotku koji podliježe dodatnom oporezivanju i u poreznom smislu to nije napojnica.

Ukoliko se ipak odlučite za takav način rada, da bi takva isplata bila neoporeziva do iznosa 3.360,00 eura godišnje, primatelj napojnice dužan je prijaviti iznos primljene napojnice uz već izdani račun, naznačiti način plaćanja napojnice „kartica“, te osigurati poslodavcu dokument na dnevnoj bazi kojim izjavljuje da je direktno na osobni (tekući ili žiro) račun već zaprimio iznos napojnice.

Isplatu primljene napojnice koja je evidentirana u sustavu fiskalizacije porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost (obrtnik i sl.) je dužan, bez obzira na način oporezivanja (paušalno ili na temelju poslovnih knjiga), prijaviti putem Obrasca JOPPD po OIB-u primatelja (do propisanog iznosa kao neoporezivi primitak ili oporezivi drugi dohodak koji se smatra konačnim) uključujući i isplatu samom sebi. Dakle, primljena i evidentirana napojnica svakom obrtniku obvezniku poreza na dohodak/poreza na dobit ne ulazi u primitke/prihode niti ista ulazi u prag za ulazak u sustav PDV-a. Međutim, ako se primljena i evidentirana napojnica ne isplati u razumnom roku ista se smatra primitkom/prihodom odnosno naknadom koja je oporeziva PDV-om.


Umjesto zaključka, podsjetnik

Obveznici fiskalizacije koji uz fiskalizirani račun prijavljuju napojnice dužni su prilagoditi svoja programska rješenja, odnosno osigurati zadovoljavajuću programsku podršku za razmjenu podataka s Poreznom upravom u realnom vremenu.

Obveznici fiskalizacije koji odluče da neće primati napojnice ili u čijem poslovanju nije uobičajeno primanje napojnica, nisu u obvezi preuzeti nadograđeni sustav fiskalizacije. U tom slučaju, napominjemo, ukoliko takvi obveznici ostvare napojnicu, s obzirom da ona neće biti evidentirana u sustavu fiskalizacije, na istu se ne može primijeniti porezni tretman napojnice sukladno propisima o porezu na dohodak.

Trošak kartične provizije predstavlja porezno priznati trošak poslovanja obveznika fiskalizacije u cijelosti (uključujući i dio troška koji se odnosi na primljenu napojnicu). Podmirivanje troška kartične provizije vezanog za primljene napojnice potrebno je regulirati u odnosu poslodavca i posloprimca, budući da isto nije određeno poreznim propisima.

Ivan VIDAS, mag. oec.

Izvori:

  1. Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 133/12, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 114/23)
  2. Zakon o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22, 114/23)
  3. Pravilnik o porezu na dohodak (NN 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 74/20, 1/21, 112/22, 156/22, 1/23, 3/23 - ispr., 56/23 i 143/23)
  4. https://www.porezna-uprava.hr/pozivni_centar/Stranice/Napojnice.aspx
  5. https://www.porezna-uprava.hr/obrazac_joppd/Stranice/Napojnica.aspx
  6. https://www.hok.hr/novosti-iz-hok/u-2024-novi-tretman-napojnice-karticno-i-neoporezivo-do-odredenog-iznosa
  7. https://www.uuzg.hr/post/sve-%C5%A1to-trebate-znati-o-napojnicama
  8. https://aestus.hr/napojnice/
  9. https://monri.hr/napojnice-baksis-manca-ili-tringelt-2024/
  10. https://plavakamenica.hr/2023/09/27/evo-kad-u-restoranu-ne-trebate-ostaviti-napojnicu-sedam-tipicnih-primjera/
  11. https://www.wish.hr/napojnice-su-dio-kulture-svakog-gosta-i-putnika-no-koliko-treba-ostaviti/

TurizamTuristički vodiči bitni su sudionici u pružanju usluga u turizmu te imaju značaj utjecaj na sveukupne dojmove turista koji samostalno ili u sklopu organiziranih turističkih putovanja posjećuju odabranu turističku destinaciju na području naše zemlje.  U nastavku  pišemo o tome tko sve i uz koje uvjete i obveze smije pružati usluge turističkog vodiča.

Nastavno na uvodni članak o ključnim pitanjima iz područja prava intelektualnog vlasništva vezano za održavanje nogometnog prvenstva UEFA Euro 2024 koji smo ranije objavili u ovom tekstu autorica će se fokusirati na formalna prava intelektualnog vlasništva i to na prava žiga i industrijskog dizajna kojima su zaštićeni primjerice nazivi natjecanja Euro 2024, slogani, amblemi, pehar, logotipi i maskota natjecanja te će izložiti najvažnije smjernice vezano za korištenje spomenutih zaštićenih simbola  nogometnog prvenstva UEFA Euro 2024.

Internetska trgovina omogućila je znatan porast prodaje kućnih ljubimaca u državama članicama Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj, pri čemu se veliki broj životinja prodaje iz neregistriranih uzgoja, s lažnim dokumentima o podrijetlu i zdravlju životinja. Glavni cilj ovog članka je ukazati na problematiku ilegalne trgovine kućnim ljubimcima, pri kojoj je ugroženo ne samo zdravlje i dobrobit životinja, nego i javno zdravlje te zaštita tržišta i potrošača od prijevara pri prodaji kućnih ljubimaca.

Osim pružanja ugostiteljskih usluga smještaja u objektima u građevini (sobama, apartmanima i kućama za odmor) iznajmljivači i obiteljska poljoprivredna gospodarstva u sve većem broju odlučuju se i na pružanje usluga smještaja u objektima na smještajnim jedinicama na otvorenom prostoru tj. pružanja usluga kampiranja.  Koje uvjete moraju ispuniti objekti  za kampiranje iznajmljivača i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te kojih se obveza i zabrana pritom pružatelji usluga kampiranja moraju pridržavati s motrišta ugostiteljskih propisa, pišemo u nastavku ovoga članka.

U jeku aktualne sveprisutne euforije oko održavanja UEFA Europskog prvenstva u nogometu Euro 2024., kako za zemlju domaćina, organizatora, tako i za sve ostale dionike ovog  nedvojbeno jednog od najvećih sportskih događaja nekog pojedinačnog sporta i jednog od najgledanijih sportskih  natjecanja na cijelom svijetu općenito, istražili smo neke od ključnih aspekata prava intelektualnog vlasništva vezanih za sam događaj, a koje treba imati na umu.

Ovaj članak prvi je u serijalu tekstova o važnim pravnim pitanjima koja se odnose na nogometno prvenstvo UEFA Euro 2024. koje ćemo objavljivati u predstojećem razdoblju s ciljem podizanja svijesti i edukacije javnosti o istima.