13.06.2024 09:39
Invaliditet
Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom ("Narodne novine" broj 157/13., 152/14., 39/18., 32/20.) uređuje se pravo osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju, njihovo zapošljavanje i rad na otvorenom tržištu rada i pod posebnim uvjetima, osnivanje i djelatnost centara za profesionalnu rehabilitaciju, mjere za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, te djelatnost i nadležnost Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom 

Prema odredbi članka 8. Zakona propisana obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom poslodavcima koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, ovisno o ukupnom broju zaposlenih i djelatnosti koju obavljaju, na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru i u primjerenim radnim uvjetima.

Obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ne odnosi se na:

- predstavništva stranih osoba

- strana diplomatska i konzularna predstavništva

- integrativne radionice i zaštitne radionice

- poslodavce u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja i

- novoosnovane poslodavce.

Također, novoosnovani poslodavci oslobođeni su obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom u razdoblju od 24 mjeseca od dana upisa u odgovarajući registar odnosno dana ustrojavanja prema posebnom propisu.

 

Zamjensko zapošljavanje radi ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja

Obveza kvotnog zapošljavanja može se ispuniti zapošljavanjem osobe s invaliditetom ili korištenjem zamjenske kvote. U zamjensku kvotu ubrajaju se učenici s teškoćama u razvoju, studenti s invaliditetom i rehabilitanti na praksi kod poslodavca,  studenti s invaliditetom zaposleni prema posebnom propisu, osobe s invaliditetom na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa i osobe s invaliditetom čije redovito obrazovanje poslodavac stipendira.

U zamjensku kvotu ubraja se i sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji sa zaštitnom ili integrativnom radionicom, trgovačkim društvom, zadrugom ili udrugom u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom odnosno s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava.

Pravilnik o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom („Narodne novine“ broj 75/2018., 120/2018., 37/20. i 145/20.) propisuje da kvota iznosi 3% od ukupnog broja zaposlenih, neovisno o djelatnosti koju poslodavac obavlja. Za one poslodavce koji ne ispune kvotu niti zapošljavanjem niti na zamjenski način, propisana je obveza novčane naknade, u visini 20% od iznosa minimalne plaće, mjesečno za svaku osobu s invaliditetom koju su bili dužni zaposliti.

Dakle, poslodavac koji tu obvezu ne ispuni tijekom 2024. godine, plaća novčanu naknadu u iznosu od 168,00 eura za svaku osobu s invaliditetom koju je trebao zaposliti.

Zamjenska kvota uključuje niz različitih mogućnosti:

- sklapanje  ugovora o poslovnoj  suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava

- sklapanje  ugovora o poslovnoj  suradnji sa zaštitnom radionicom ili integrativnom radionicom, odnosno trgovačkim društvom, zadrugom ili udrugom u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom

- primanje na praksu učenika s teškoćama u razvoju ili studenata s invaliditetom

- primanje na praksu rehabilitanata u sklopu profesionalne rehabilitacije

- sklapanje ugovora o obavljanju studentskog posla sa studentima s invaliditetom

- primanje na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa osoba s invaliditetom te

- stipendiranje redovnog obrazovanja osoba s invaliditetom.

U slučaju sklapanja ugovora o poslovnoj suradnji, mjesečna vrijednost ugovora (bez PDV-a) mora iznositi najmanje 30% minimalne plaće za svaku osobu s invaliditetom koju je poslodavac bio dužan zaposliti. Isto pravilo vrijedi i kod sklapanja ugovora o obavljanju studentskog posla te dodjele stipendija za redovno obrazovanje osoba s invaliditetom.

U slučaju primanja osoba s invaliditetom na praksu ili stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, jedna takva osoba priznaje se kao jedna zaposlena osoba s invaliditetom. Ispunjenje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prati Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI).

Osobe s invaliditetom ostvaruju prednost pri zapošljavanju

Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom poslodavci iz javnog sektora dužni su prilikom zapošljavanja osobi s invaliditetom dati prednost pod jednakim uvjetima.

Prednost pod jednakim uvjetima podrazumijeva da osoba s invaliditetom mora ispunjavati sve uvjete navedene u natječaju odnosno oglasu, ali isto tako i postići jednako dobar rezultat kao i drugi kandidati u postupku ocjenjivanja kandidata (pismeno testiranje i/ili intervju) kako bi ostvarila navedeno pravo. Dakle, tek ukoliko osoba s invaliditetom postigne jednako dobar rezultat, kao i kandidat s najviše bodova, ista ima pravo prednosti pri zapošljavanju.

Da bi osoba s invaliditetom ostvarila prednost pri zapošljavanju, dužna je u prijavi, odnosno ponudi na javni natječaj ili oglas pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i dokaz o invaliditetu.

Dokazom o invaliditetu smatraju se javne isprave o invaliditetu na temelju kojih se osoba može upisati u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom koji se vodi pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

Novčana nagrada poslodavcima za zapošljavanje osoba s invaliditetom

Pravilnikom o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom ("Narodne novine" br. 145/20.) propisuju se vrsta, visina, uvjeti i način ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom koje osigurava i isplaćuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Međutim, postoji iznimka da Zavod može donijeti odluku da za pojedine namjene iz navedenoga Pravilnika, umjesto državnih potpora iz Uredbe o općem skupnom izuzeću, dodijeli potpore male vrijednosti. U tom slučaju, Zavod će donijeti poseban program koji će naročito sadržavati:

- namjenu, tko ne može biti primatelj potpore, vrijeme trajanja programa, najviši iznos potpore,  instrument dodjele potpore, odredbe o zbrajanju potpore, odredbe o praćenju i transparentnosti potpore.

Poticaji pri zapošljavanju osoba s invaliditetom se isplaćuju na temelju pravila o državnim potporama sukladno Uredbi o potporama male vrijednosti i mogu se isplaćivati do maksimalnog iznosa 200.000,00 eura po pojedinom korisniku poticaja.

Ako je riječ o korisniku koji obavlja djelatnost cestovnog prijevoza za najamninu ili naknadu, u bilo kojem razdoblju unutar tri fiskalne godine poticaj se može isplatiti u iznosu do 100.000,00 eura.

Poslodavci koji nisu obveznici kvotnog zapošljavanja, a ipak zaposle osobe s invaliditetom, kao i poslodavci koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote mogu ostvariti novčanu nagradu za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Nagrada se isplaćuje u iznosu od 20% minimalne plaće i u trajanju od najduže 12 mjeseci za svaku osobu s invaliditetom izvan propisane kvote.

Zahtjev za novčanu nagradu podnosi se Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), a uz obrazac zahtjeva poslodavac obvezno mora priložiti dokaz da je podmirio novčane obveze prema državi i radnicima po bilo kojoj osnovi.

Rok za podnošenje zahtjeva za novčanu nagradu za određeni mjesec je najkasnije do 20. dana slijedećeg mjeseca.

Novčanu nagradu ne mogu ostvariti tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te pravne osobe s javnim ovlastima.

Zakonom je propisano da se sredstva uplaćena s osnove novčane naknade koriste za održivost i razvoj sustava profesionalne rehabilitacije, isplatu poticaja i nagrada pri zapošljavanju osoba s invaliditetom te za provođenje projekata i programa za zapošljavanje osoba s invaliditetom, a koje isplaćuju odnosno provode Zavod i drugi korisnici utvrđeni Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Način korištenja i raspodjelu sredstava uplaćenih s osnove novčane naknade utvrđuje odlukom ministar nadležan za rad. Neutrošeni iznos sredstava prenosi se u slijedeću proračunsku godinu.

Kako bi se dodatno nagradilo poslodavce koji nisu obveznici kvotnog zapošljavanja, a ipak zapošljavaju osobe s invaliditetom, kao i poslodavce koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote, povećan je iznos nagrade sa 15% minimalne plaće na iznos od 30% minimalne plaće, kao i razdoblje trajanja isplate nagrade sa 6 mjeseci na 12 mjeseci.

Nagrada se također isplaćuje iz sredstva novčane naknade.

Tatjana Martinović, dipl. iur.

Predstojnica Ureda potpredsjednika Hrvatskoga sabora

FinancijeZakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN 152/24) od 1. siječnja 2025. propisano je daljnje porezno rasterećenje poreznih obveznika i pravednija raspodjela poreznog tereta. Više informacija autorica donosi u nastavku.

U ovom članku autorica pojašnjava odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost vezano uz aranžman za premještanje dobara u smislu pojednostavljenja za isporuke dobara unutar EU. Tema se sastoji od dva teksta, a u drugom povezanom tekstu, biti će riječi o primjeni PDV identifikacijskog broja kao materijalnog uvjeta za primjenu oslobođenja od PDV-a za isporuke unutar EU, pravilu o pripisivanju usluge prijevoza dobara unutar EU kod isporuka u nizu te definiranju potrebnih dokaza o obavljenom prijevozu dobara unutar EU.

Zakonom o izmjenama Zakona o doprinosima (NN 152/24) redefiniraju se mjere vezane uz oslobođenje poslodavaca od obveze doprinosa na osnovicu. Nakon što je mjerama porezne politike i aktivne politike zapošljavanja nezaposlenost mladih prepolovljena s trendom daljnjeg smanjenja, prioritet je poticanje zapošljavanja na neodređeno vrijeme.

U ovom članku autorica piše o specifičnosti oporezivanja PDV-om usluga koje su povezane s nekretninama. Naime, prema članku 19. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, mjestom obavljanja usluga u vezi s nekretninama (uključujući usluge stručnjaka i posrednika za prodaju nekretnina, smještaj u hotelima ili objektima slične namjene uključujući kampove za odmor ili mjesta uređena za kampiranje, davanje prava na uporabu nekretnina i usluge pripreme i koordinacije građevinskih radova, kao što su usluge arhitekata i građevinskog nadzora), smatra se mjesto gdje se nekretnina nalazi. Stoga se u nastavku pojašnjava specifičnost ovog poreznog pravila.

Sukladno članku 223. Zakona o doprinosima (NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14, 115/16, 106/18, 33/23 i 114/23 – u nastavku teksta: Zakon) obveznik doprinosa koji je sam uplatio ili su u njegovo ime i u njegovu korist drugi obveznici plaćanja doprinosa uplatili doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (u nastavku teksta: MO I stup) , za određenu kalendarsku godinu, a koji je viši od iznosa doprinosa obračunanog prema najvišoj godišnjoj osnovici propisanoj za tu godinu ima pravo na povrat toga doprinosa. Najviša godišnja osnovica utvrđuje se kao umnožak iznosa prosječne plaće, koeficijenta 6,0 i brojke 12. Prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2024. godinu (NN 150/23) najviša godišnja osnovica za 2024. iznosi 112.320,00 eura.  U nastavku donosimo više informacija o navedenoj tematici.