Trgovačko društvo koje ne može platiti svoje dugove u većini će slučajeva pokušati postići neformalan dogovor sa svojim vjerovnicima. To je poznato kao zajam za prevladavanje teškoća. Takav zajam može imati nekoliko oblika.

Primjerice, društvo može pregovarati o produljenju, tj. ugovoru s vjerovnicima o odgodi plaćanja. Ili, može pregovarati o plaćanju na način da izvrši djelomična plaćanja vjerovnicima u zamjenu za oslobođenje od duga.

Ako ne može postići sporazum, društvo nema drugog izbora nego objaviti stečaj.

Osnovno o stečaju 

Stečaj (engl. Bankruptcy, njem. Konkurs) u širem značenju označava pad poslovne aktivnosti poduzeća zbog čega se ne ostvaruju očekivani poslovni rezultati. Navedeno možemo promatrati s dva gledišta;

−       s financijskog - radi se o padu poslovne aktivnosti koja može ugroziti kontinuitet poslovanja, a izazvana je nesolventnošću (nemogućnošću podmirivanja dospjelih obveza u rokovima njihova dospijeća) ili situacijom negativne neto imovine poduzeća (dugovi poduzeća veći od pravedno procijenjene vrijednosti njegove imovine) i

−       s pravnog - gdje je bitan sudski postupak nad imovinom dužnika koji je postao nesolventan (u nekim pravnim sustavima i nad imovinom dužnika koji je prezadužen). Mogu ga pokrenuti vjerovnici poduzeća dužnika ili samo poduzeće dužnik. Imovina dužnika postaje stečajna masa iz koje se podmiruju dugovi stečajnim vjerovnicima.

Stečaj je poseban izvanparnični sudski postupak koji se provodi radi skupnog namirenja svih vjerovnika stečajnog dužnika i to unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.

Stečaj najčešće rezultira prestankom postojanja stečajnoga dužnika pravne osobe (osim ako vjerovnici stečajnog dužnika ne prihvate stečajni plan na kojeg stečajni dužnik pristaje). Stečajni dužnik može biti pravna osoba i dužnik pojedinac tj. fizička osoba (obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i fizička osoba obveznik poreza na dobit).

Dakle, stečaj je ekonomska situacija u kojoj se nalazi tvrtka, organizacija ili fizička osoba kada zbog nemogućnosti suočavanja s dugovima raspoloživim resursima mora pokrenuti stečajni postupak, a koji se provodi se radi skupnog namirenja vjerovnika stečajnog dužnika.

Drugim riječima, kada je neto vrijednost negativna, poduzeće je u stečaju. Kad se dogodi ova situacija, to znači da sa svom imovinom nisu mogli odgovoriti na ukupan dug koji imaju prema vjerovnicima.

Stečaj poduzeća podrazumijeva postupak reorganizacije ili likvidacije poduzeća koje ne može vraćati svoje obveze. Stečajni postupak stoga predstavlja vrlo kompliciran proces, a zbog različitih i brojnih nedostataka u njegovom razumijevanju i provođenju može trajati dugi niz godina te uglavnom završava gašenjem poduzeća.

Poduzeće može prestati postojati iz mnogo razloga, a općenito se ti razlozi povezuju s lošim menadžmentom ili neiskusnim vođenjem poslovanja, financijskim poteškoćama poduzeća, sudskim odlukama, nepovoljnim makroekonomskim okruženjem, itd.

Pojam stečaja često se poistovjećuje s potpunim neuspjehom ili propašću poduzeća (Hrvatski jezični portal, 2022) te smrću društva, a razlozi za takvo definiranje pojma pronalaze se u činjenici da unovčenjem imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima, dužnik prestaje postojati (osim ako se ne prihvati stečajni plan).

Nadalje, u dostupnoj literaturi se stečajni postupak također povezuje i s pojmom gotovinske insolventnosti (trajna nesposobnost za plaćanje) ili neizvršenjem zajma, ali ta dva pojma nisu istoznačnice, već predstavljaju jedan od najčešćih uzroka stečaja.

Stečaj se obično promatra kao trajni i konačni prestanak postojanja poduzeća, što ne mora nužno biti tako budući da stečaj također može rezultirati i restrukturiranjem koje obuhvaća nastavak poslovanja u nekoj novoj vlasničkoj i/ili funkcionalnoj strukturi.

Problematika negiranja, odbacivanja i/ili zanemarivanja postojanja poteškoća koje vode ka bankrotu poduzeća mogla bi se izbjeći jer se takve financijske poteškoće mogu pravovremeno uočiti te posljedično pravilnim aktivnostima, ublažiti ili izbjeći, što pak ovisi o pravovremenoj reakciji menadžera i ostalih zaposlenika.

Koji su stečajni razlozi?

Stečajni postupak može se otvoriti ako sud utvrdi postojanje stečajnog razloga. Stečajni razlozi su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost. Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću (prijeteća nesposobnost za plaćanje).

Nesposobnost za plaćanje postoji ako dužnik ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Okolnost da je dužnik namirio ili da može namiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika ne znači da je sposoban za plaćanje.

Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje:

−       ako u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju dužem od 60 dana koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa,

−       ako nije isplatio tri uzastopne plaće koje radniku pripadaju prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se uređuju obveze poslodavca prema radniku.

Prethodna odredba neće se primijeniti ako dužnik tijekom prethodnog postupka namiri sve tražbine koje je na temelju valjanih osnova za plaćanje trebalo naplatiti sa svih njegovih računa ili ako dođe do pristupanja dugu. Namirenje tražbina dužnik može dokazivati samo javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ili potvrdom Financijske agencije.

Postojanje okolnosti u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje dokazuje se potvrdom Financijske agencije. Financijska agencija dužna je na zahtjev dužnika ili vjerovnika bez odgode izdati takvu potvrdu. U protivnom Financijska agencija odgovara za štetu koju bi podnositelj zahtjeva zbog toga mogao pretrpjeti.

S druge strane, postojanje okolnosti neisplate tri uzastopne plaće dokazuje se obračunom neisplaćene plaće koji je sastavljen u skladu s propisima. Uz obračun podnositelj prijedloga dužan je dostaviti potvrdu Ministarstva financija − Porezne uprave kojom se potvrđuje da je dostavljeni obračun o neisplati plaće sastavljen u skladu s propisima.

Prezaduženost postoji ako je imovina dužnika pravne osobe manja od postojećih obveza. No, odredba se neće primijeniti:

−       ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i slično) osnovano može pretpostaviti da će dužnik pravna osoba nastavljanjem poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću,

−       ako za obveze društva osoba solidarno odgovara član društva fizička osoba nad čijom imovinom nije pokrenut ili otvoren stečajni postupak.

Dakle, poduzeće može biti prezaduženo i nelikvidno, ali tek nakon što postane insolventno i nesposobno za plaćanje nad njim se može pokrenuti stečaj.

Menadžerska nekompetentnost navedena je kao najrašireniji razlog mogućeg neuspjeha tvrtke, odnosno čak 90 % svih razloga propasti odnosi se na neadekvatnost upravljanja. Ipak, postoje i brojni drugi razlozi stečajeva i drugih teških uvjeta u kojima se poduzeća nalaze, a ti razlozi uključuju:

−       kritično „bolesne“ industrije (npr. tekstilna industrija, poljoprivreda),

−       deregulacija ključnih industrija (npr. zrakoplovnih prijevoznika, financijskih usluga, zdravstva, energetike),

−       visoke realne kamatne stope u određenim razdobljima,

−       prekomjerno zaduživanje korporacija,

−       međunarodno natjecanje,

−       prekomjerni kapaciteti unutar industrije,

−       visoke stope otvaranja novih poslovnih subjekata u određenim vremenskim razdobljima.

Neki od ovih razloga su očiti, npr. visoke kamatne stope, prekomjerno zaduživanje i konkurencija te industrije s kritičnim poslovnim poteškoćama. Deregulacija uklanja zaštitni sloj regulirane industrije i potiče veći broj poduzeća na ulazak i izlazak iz grane, stoga je konkurencija daleko veća u dereguliranom okruženju, kao što je npr. zračna industrija.

Visoke stope otvaranja novih poslovnih subjekata su obično utemeljene na optimističnom pogledu u budućnost, ali nove tvrtke propadaju mnogo češće nego iskusniji subjekti, stoga se može očekivati kako će se stopa neuspjeha povećati u godinama neposredno nakon porasta broja novih poslovnih subjekata.

Poslovne krize su česta pojava koja se događa kada poduzeće ne ostvari zadovoljavajuću razinu poslovanja. To se događa radi vanjskih utjecaja na poduzeće, a oni se mogu protezati od ekonomskih promjena i stvarne recesije, političkih promjena, socijalnih promjena, promjena u konkurenciji do tehnoloških promjena. Na vanjske utjecaje ne možemo utjecati, možemo ih nadići tako da im se prilagodimo.

Većina stručnjaka se slaže da je u većini slučajeva (čak 80 % slučajeva), uzrok krize loš menadžment. To se događa jer su na pozicijama menadžera često osobe koje nisu sposobne svoj posao obavljati dobro. Jedna od glavnih zadaća menadžmenta je odnos s ljudima. Ukoliko su troškovi proizvodnje visoki, ukoliko kvaliteta nije dovoljna, kupci nisu zadovoljni - sve je to problem ljudi. 

Sljedeći problem menadžera je uski pogled na probleme, a koji proizlazi iz dosadašnjeg iskustva. Ukoliko je najbolji prodavač promoviran u menadžera, on vidi samo probleme prodaje, a ne cijeni dovoljno probleme financija, proizvodnje, razvoja i ostalih ključnih dijelova poduzeća. Takva osoba često bježi od postojanja realnih problema i vraća se svojim starim funkcijama, otežavajući rad onima kojima je dana ta ista uloga.

Treći problem je preferiranje poznatih poslova, nauštrb učenja i rješavanja složenih problema. Za navedeno je potrebna stroga samodisciplina i spremnost na delegiranje poslova podređenima. Čak i ako će podređeni odraditi posao lošije, treba delegirati, jer se time oslobađa vrijeme za menadžment, kao i razvija sposobnost podređenih.

Uspjeh menadžmenta ovisi o veličini i složenosti poduzeća, stupnju zrelosti, problemima industrije, kao i standardima uključenosti zaposlenika. Kako organizacija raste, raste i značaj profesionalnog menadžmenta, delegiranja, timskog rada, konzultiranja i uključivanja više ljudi u donošenje odluka raznih stupnjeva složenosti i odgovornosti.

Neizbalansirana uprava je ona koja posjeduje nedovoljnu širinu znanja i iskustvo te onemogućava poduzeću adekvatno prihvaćanje i reagiranje na vanjske promjene, jer za sve probleme imaju sklonost kriviti vanjske uzroke.

Dakle, sumarno, stečajni razlozi su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost. Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću (prijeteća nesposobnost za plaćanje).

 

Pravni okvir predstečajnog i stečajnog postupka u RH 

Stečajnim zakonom (NN 71/15, 104/17, 36/22, dalje u tekstu: Zakon) se  uređuju:

1. pretpostavke za otvaranje predstečajnoga postupka, predstečajni postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe,
2. pretpostavke za otvaranje stečajnoga postupka, stečajni postupak, pravne posljedice njegova otvaranja i provedbe,
3. stečajni plan,
4. osobna uprava dužnika nesposobnog za plaćanje te
5. pretpostavke i učinci oslobađanja dužnika od preostalih obveza.

Ovim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti) (SL L 172/18).

Oblike stečajnog postupka moguće je promatrati kroz pravnu proceduru prilikom rješavanja stečajnog postupka. Uz klasični stečajni postupak, a prema obuhvatu Stečajnog zakona, postoji još “njegovih verzija”: predstečaj, prethodni stečajni postupak, skraćeni postupak, stečaj male vrijednosti, restrukturiranje u stečaju, osobna uprava, stečajni postupak nad imovinom pravne osobe koja je prestala postojati i međunarodni stečaj.

Prethodni stečajni postupak se ne mora provoditi ako dužnik sam predloži stečaj, odnosno potvrdi postojanje razloga za pokretanjem postupka ili ukoliko sud donese odluku o otvaranju stečajnog postupka bez provođenja prethodnog postupka. Ovaj postupak se pokreće radi utvrđivanja postojanja razloga za pokretanjem redovnog stečajnog postupka.

Predstečajni postupak provodi se kako bi poduzećima u poteškoćama omogućio pristup pravnim instrumentima, odnosno kako bi ih se pravovremeno restrukturiralo, spriječila insolventnost i omogućila veća korist za zaposlene, vjerovnike, ulagače te opće gospodarstvo. Predstečajni postupak može se pokrenuti ukoliko postoji jedan od razloga utvrđenih Zakonom.

Predstečajni postupak može se otvoriti ako sud utvrdi postojanje prijeteće nesposobnosti za plaćanje. Prijeteća nesposobnost za plaćanje postoji ako predlagatelj učini vjerojatnim da dužnik svoje postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću.

Smatrat će se da postoji prijeteća nesposobnost za plaćanje ako u trenutku podnošenja prijedloga nisu nastale okolnosti zbog kojih se smatra da je dužnik postao trajnije nesposoban za plaćanje i ako:

−       dužnik u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima jednu ili više evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa ili

−       duže od 30 dana kasni s isplatom plaće koja radniku pripada prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se uređuju obveze poslodavca prema radniku ili

−       u roku od 30 dana ne uplati doprinose i poreze prema plaći, računajući od dana kada je radniku bio dužan isplatiti plaću.

Postojanje okolnosti u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje dokazuje se potvrdom Financijske agencije. Financijska agencija dužna je na zahtjev dužnika ili vjerovnika bez odgode izdati takvu potvrdu. U protivnom Financijska agencija odgovara za štetu koju bi podnositelj zahtjeva zbog toga mogao pretrpjeti.

Postojanje okolnosti neisplate plaće i ne plaćanju doprinosa i poreza prema plaći, dokazuje se obračunom neisplaćene plaće koji je sastavljen u skladu s propisima. Uz obračun podnositelj prijedloga dužan je dostaviti potvrdu Ministarstva financija – Porezne uprave kojom se potvrđuje da je dostavljeni obračun o neisplati plaće sastavljen u skladu s propisima.

Dakle, predstečajni postupak provodi se radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, sprečavanja nesposobnosti plaćanja i održavanja njegove djelatnosti.

S druge strane, stečajni postupak provodi se radi skupnog namirenja vjerovnika stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima. Poštenim dužnicima pojedincima omogućit će se oslobođenje od preostalih obveza prema odredbama glave IX. Zakona.

Tijekom stečajnog postupka može se provesti stečajni plan prema odredbama glave VII. Zakona.

 

Predstečajni i stečajni dužnik

Predstečajni i stečajni postupak mogu se provesti nad pravnom osobom i nad imovinom dužnika pojedinca, ako Zakonom nije drukčije određeno. Dužnikom pojedincem u smislu Zakona smatra se fizička osoba obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema odredbama Zakona o porezu na dohodak i fizička osoba obveznik poreza na dobit prema odredbama Zakona o porezu na dobit.

Predstečajni i stečajni postupak ne mogu se provesti nad:

−       Republikom Hrvatskom i fondovima koji se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske,

−       Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje,

−       Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje i

−       jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nad pravnom osobom čija je glavna djelatnost proizvodnja oružja i vojne opreme odnosno pružanje usluga Oružanim snagama Republike Hrvatske za potrebe obrane i sigurnosti predstečajni i stečajni postupak ne mogu se otvoriti bez prethodne suglasnosti ministra nadležnog za poslove obrane.

Ako ministar nadležan za poslove obrane ne uskrati suglasnost za otvaranje predstečajnog i stečajnog postupka u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti suda o pokretanju postupka, smatrat će se da je suglasnost dana. Ako ministar nadležan za poslove obrane uskrati suglasnost, za obveze dužnika solidarno odgovara Republika Hrvatska.

Nadalje, ako je potrebna suglasnost ministra nadležnog za poslove obrane, rokovi za poduzimanje radnji u postupku propisani ovim Zakonom počinju teći istekom roka za davanje suglasnosti.

Ako je zakonom isključena mogućnost provedbe predstečajnog i stečajnog postupka nad pravnom osobom, za njezine obveze solidarno odgovaraju njezini osnivači odnosno članovi. Ova odredba ne odnosi se na trgovačka društva kapitala.

Predstečajni postupak ne može se provesti nad financijskom institucijom, kreditnom unijom, investicijskim društvom i društvom za upravljanje investicijskim fondovima, kreditnom institucijom, društvom za osiguranje i reosiguranje, leasing-društvom, institucijom za platni promet i institucijom za elektronički novac.

Nad dužnikom koji je pravomoćno osuđen za kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske predstečajni postupak može se provesti samo ako je dužnik poduzeo primjerene mjere za otklanjanje problema koji su doveli do te osude te je o poduzetim mjerama i njihovim rezultatima obavijestio svoje vjerovnike tijekom pregovora o restrukturiranju i dao im detaljne informacije o poduzetim mjerama i njihovim rezultatima u prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka.

 

Rano upozoravanje dužnika i pristup informacijama

Dužniku se osigurava pristup jasnom i transparentnom sustavu ranog upozoravanja na okolnosti koje bi mogle dovesti do prijeteće nesposobnosti plaćanja, posebice u slučaju njegova propuštanja izvršenja određenih vrsta plaćanja, a putem kojeg sustava se dužnik upozorava da je potrebno bez odgode djelovati.

Dužnik se može koristiti uslugama savjetovanja koje pružaju javne ili privatne organizacije, radi izrade strategije na temelju koje bi se izbjegao nastanak prijeteće nesposobnosti za plaćanje.

Poslodavac je dužan najmanje jednom godišnje obavijestiti radnike o novostima u pogledu sustava ranog upozoravanja, kao i postupaka i mjera koji se odnose na restrukturiranje i otpust duga (oslobođenje od preostalih obveza).

Dužnicima i cjelokupnoj javnosti na raspolaganju stoje relevantne i ažurirane informacije o pristupu sustavu ranog upozoravanja, kao i postupcima koji se odnose na restrukturiranje i otpust duga (oslobođenje od preostalih obveza) na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova, pri čemu informacije moraju biti lako dostupne i predstavljene na način prilagođen korisnicima.

Na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova javno su dostupni podaci o sadržaju i načinu sastavljanja planova restrukturiranja, posebice prilagođeni potrebama mikro, malih i srednjih poduzeća, i to na hrvatskom i engleskom jeziku.

Uspostavu sustava ranog upozoravanja za subjekte malog gospodarstva osigurava ministarstvo nadležno za poduzetništvo i obrt.

Ministar nadležan za poslove pravosuđa uz prethodnu će suglasnost ministra nadležnog za poduzetništvo i obrt te ministra nadležnog za financije pravilnikom urediti sustav, način njegova korištenja te način objave informacija.

Osnovno o samom postupku

U predstečajnom i stečajnom postupku isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište dužnika.

Ako dužnik pojedinac nema sjedište, isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi prebivalište dužnika pojedinca. Ako dužnik pojedinac nema prebivalište, isključivo je stvarno i mjesno nadležan trgovački sud na čijem se području nalazi boravište dužnika pojedinca.

U predstečajnom i stečajnom postupku prvostupanjski postupak provodi sudac pojedinac, ako Zakonom nije drukčije određeno. Nadalje, u predstečajnom i stečajnom postupku drugostupanjski sud odlučuje o žalbi u vijeću koje čine tri suca.

Ako je podnesen zahtjev za izuzeće suca, sudac može nastaviti s radom u postupku dok se ne odluči o zahtjevu za izuzeće. U slučaju da se prihvati zahtjev za izuzeće suca, ukinut će se radnje koje je poduzeo ili u čijem je poduzimanju sudjelovao. O zahtjevu za izuzeće suca mora se odlučiti najkasnije u roku od tri dana.

U predstečajnom i stečajnom postupku na odgovarajući se način primjenjuju pravila parničnoga postupka u postupku pred trgovačkim sudovima.

Predstečajni i stečajni postupci su hitni i pokreću se na prijedlog ovlaštene osobe. Sud po službenoj dužnosti utvrđuje sve činjenice koje su važne za predstečajni i stečajni postupak te radi toga može izvoditi sve potrebne dokaze.

Sud može odluke donositi i bez usmene rasprave.

Isto tako, sud može odustati od saslušanja dužnika kad je ono propisano Zakonom, ako su osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu ili osobe koje imaju udio u dužniku, odnosno dužnik pojedinac nepoznatog boravišta ili se nalaze u inozemstvu pa bi njihovo saslušanje dovelo do odugovlačenja postupka.

Umjesto odsutnoga dužnika pojedinca može biti saslušan njegov zastupnik ili srodnik, ako je to moguće. Radi zaštite prava dužnika, u slučajevima u kojima je odustao od njegova saslušanja, sud može dužniku imenovati privremenoga zastupnika.

Prijedlozi, izjave i prigovori ne mogu se davati, odnosno podnositi ako se propusti rok, odnosno izostane s ročišta na kojem ih je trebalo dati ili podnijeti, ako Zakonom nije drukčije određeno. U predstečajnom i stečajnom postupku ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje.

Na postupke i mjere o kojima prema Zakonu odlučuju vjerovnici, a kojima se odstupa od skupnoga namirenja vjerovnika unovčenjem dužnikove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima na odgovarajući se način primjenjuju propisi kojima se uređuje područje državnih potpora.

U predstečajnom i stečajnom postupku podnesci se podnose na propisanim obrascima, ako je to Zakonom određeno. Sadržaj i oblik obrazaca propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa. Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa dužno je osigurati dostupnost obrazaca na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

Ako podnesak nije podnesen na propisanom obrascu, sud će ga odbaciti kao nedopušten, osim ako podnesak sadrži sve podatke koji moraju biti navedeni u obrascu.

U predstečajnom i stečajnom postupku mogu se upotrebljavati elektronička sredstva komunikacije, uz odgovarajuću primjenu pravila parničnog postupka pred trgovačkim sudovima.

Bitno je spomenuti kako za vrijeme likvidacije pravne osobe nije dopušteno pokretanje predstečajnog postupka, a pokretanje stečajnog postupka dopušteno je dok se ne provede podjela imovine.

Ako je pokrenut predstečajni postupak, do njegova završetka nije dopušteno pokretanje stečajnoga postupka. Ako je pokrenut stečajni postupak, nije dopušteno pokretanje predstečajnog postupka.

Prijedlog za otvaranje postupka

Prijedlog za otvaranje predstečajnog i stečajnog postupka podnosi se sudu na propisanom obrascu te sadržava podatke za identifikaciju dužnika i podnositelja prijedloga i popis imovine i obveza dužnika.

Podnositelj prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka koji nije dužnik, nije dužan naznačiti popis imovine i obveza dužnika. U tom slučaju sud će dužniku narediti dostavu popisa imovine i obveza.

Prijedlog za otvaranje predstečajnoga postupka može se povući do donošenja rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka odnosno donošenja rješenja o odbacivanju prijedloga. U tom slučaju sud donosi rješenje o obustavi predstečajnoga postupka koje se objavljuje na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Nastale troškove postupka snosi predlagatelj.

Također, prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može se povući do donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka odnosno donošenja rješenja o odbacivanju ili odbijanju prijedloga. U tom slučaju sud donosi rješenje o obustavi stečajnoga postupka koje se objavljuje na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova. Nastale troškove postupka snosi predlagatelj.

Prijedlog za otvaranje predstečajnog i stečajnog postupka objavit će se na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova u roku od tri dana od dana podnošenja potpunoga prijedloga.

Ako su podnesena dva ili više prijedloga za otvaranje predstečajnoga ili stečajnoga postupka, sud će za sve prijedloge provesti jedinstveni postupak i donijeti zajedničku odluku.

Odluke i pravni lijekovi

Odluke u predstečajnom i stečajnom postupku sud donosi u obliku rješenja i zaključka.

Zaključkom sud izdaje nalog službenoj osobi ili tijelu u postupku za obavljanje pojedinih radnji te odlučuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima ako je to izrijekom određeno Zakonom.

Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju može se izjaviti žalba, ako Zakonom nije drukčije određeno. Žalba se izjavljuje u roku od osam dana od dostave prvostupanjskoga rješenja, ako Zakonom nije drukčije određeno. Žalba ne odgađa provedbu rješenja, ako Zakonom nije drukčije određeno.

Prvostupanjski sud dužan je žalbu podobnu za odlučivanje dostaviti drugostupanjskom sudu u roku od osam dana od njezina primitka, ako Zakonom nije drukčije određeno.

Ako je protiv rješenja dopuštena posebna žalba, prvostupanjski sud će umnožiti dio spisa na koji se žalba odnosi i prijepis toga dijela spisa sa žalbom dostaviti drugostupanjskom sudu. Dok drugostupanjski sud ne donese odluku, u prvostupanjskom postupku poduzimat će se one radnje koje je moguće poduzimati prije pravomoćnosti pobijanog rješenja, ako Zakonom nije drukčije određeno.

Drugostupanjski sud dužan je o žalbi odlučiti najkasnije u roku od 60 dana od primitka žalbe, ako Zakonom nije drukčije određeno.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek. U predstečajnom i stečajnom postupku ne može se podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka, a revizija se može izjaviti odgovarajućom primjenom pravila o reviziji u parničnom postupku.

U predstečajnom i stečajnom postupku svaki vjerovnik snosi svoje troškove postupka, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Dužnosti direktora odnosno uprave društava u slučaju vjerojatnosti nastanka nesposobnosti za plaćanje.

Postupanje Financijske agencije s osnovama za plaćanje nakon otvaranja predstečajnoga postupka

Od dana primitka rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka Financijska agencija prestaje izvršavati sve osnove za plaćanje evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret dužnika, osim obračuna neisplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine, osnova za plaćanje koje se odnose na tražbine sadašnjih i prijašnjih radnika dužnika iz radnog odnosa u bruto iznosu, zahtjeva za prisilnu naplatu u postupku osiguranja radničkih tražbina, rješenja nadležnog tijela o privremenom osiguranju naplate u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, osnova za plaćanje koje se odnose na uzdržavanje djeteta i osnova za plaćanje koje se odnose na mjere osiguranja u kaznenom postupku.

Vjerovnik osnove za plaćanje na temelju koje se na novčanim sredstvima po računu dužnika pravne osobe treba provesti ili se provodi ovrha radi naplate tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, naplate tražbine po osnovi namjerno počinjene nedopuštene radnje, radi naplate novčane kazne izrečene za kazneno ili prekršajno djelo i troškove kaznenoga ili prekršajnog postupka ili radi tražbine koja je nastala nakon otvaranja predstečajnoga postupka može zatražiti od povjerenika da naloži Financijskoj agenciji da nastavi s provedbom ovrhe po toj osnovi za plaćanje odnosno da provede ovrhu na novčanim sredstvima po računu dužnika sukladno posebnom zakonu.

Vjerovnik osnove za plaćanje na temelju koje se na novčanim sredstvima po računu dužnika pojedinca treba provesti ili se provodi ovrha radi naplate tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, naplate tražbine po osnovi namjerno počinjene nedopuštene radnje, radi naplate novčane kazne izrečene za kazneno ili prekršajno djelo i troškove kaznenoga ili prekršajnog postupka, naplate tražbine za uzdržavanje koja proizlazi iz obiteljskog odnosa, braka ili tazbinskog srodstva, radi tražbine koja je nastala nakon otvaranja predstečajnoga postupka ili naplate tražbine koja nije proizašla iz obavljanja ili nije vezana uz obavljanje djelatnosti dužnika pojedinca može zatražiti od povjerenika da naloži Financijskoj agenciji da nastavi s provedbom ovrhe po toj osnovi za plaćanje odnosno da provede ovrhu na novčanim sredstvima po računu dužnika sukladno posebnom zakonu.

Razlučni vjerovnik čije se razlučno pravo temelji na založnom pravu stečenom pljenidbom novčane tražbine po računu dužnika provedbom ovrhe na novčanim sredstvima po računu, nakon utvrđenja njegova položaja kao razlučnoga vjerovnika za taj iznos tražbine, može zatražiti od povjerenika da naloži Financijskoj agenciji da nastavi s provedbom ovrhe po toj osnovi za plaćanje za iznos koji je zaplijenjen s računa dužnika do otvaranja predstečajnoga postupka.

Od dana primitka rješenja o otvaranju predstečajnoga postupka do dana primitka pravomoćnog rješenja o obustavi predstečajnoga postupka, pravomoćnog rješenja kojim se potvrđuje plan restrukturiranja ili do isteka roka zabrane provedbe ovršnih postupaka i postupaka osiguranja sukladno Zakonu, Financijska agencija osnove za plaćanje neće upisivati u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje niti po njima postupati, osim u slučajevima propisanim Zakonom i u slučaju primitka obračuna neisplaćene plaće, naknade plaće i otpremnine, osnova za plaćanje koje se odnose na tražbine sadašnjih i prijašnjih radnika dužnika iz radnog odnosa u bruto iznosu, zahtjeva za prisilnu naplatu u postupku osiguranja radničkih tražbina, rješenja nadležnog tijela o privremenom osiguranju naplate u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, osnova za plaćanje koje se odnose na mjere osiguranja u kaznenom postupku i osnova za plaćanje koje se odnose na uzdržavanje djeteta.

 

Pravo na plaću u slučaju stečaja poslodavca 

Ukoliko dođe do stečaja poslodavca, prema Stečajnom zakonu, u tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze tražbine radnika i prijašnjih dužnikovih radnika, nastale do dana otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa.

Sukladno Zakonu o osiguranju radničkih tražbina (NN 70/17, 18/23, dalje u tekstu: ZORT), radnici, između ostalog, putem Agencije za osiguranje radničkih tražbina (u daljnjem tekstu: Agencija), ostvaruju pravo na neisplaćene plaće za posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečajnog postupka, odnosno tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, ukoliko je isti prestao unutar šest mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka.

Isto se ostvaruje najviše do visine minimalne plaće u skladu s posebnim propisom (Zakon o minimalnoj plaći, NN 118/18 i 120/21), za svaki mjesec proveden na radu u punom radnom vremenu za koji radniku nije isplaćena plaća.

Sukladno odredbama ZORT-a, radnici u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem ostvaruju pravo na isplatu:

1. neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec zaštićenog razdoblja,
2. neisplaćene naknade plaće za bolovanje u zaštićenom razdoblju koju je prema propisima o zdravstvenom osiguranju bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec proveden na bolovanju,
3. neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor na koji je radnik stekao pravo do otvaranja stečajnog postupka pod uvjetima utvrđenim zakonom, u visini do iznosa minimalne plaće, kao ekvivalenta mjesečnoj plaći,
4. otpremnine pod uvjetima utvrđenim zakonom, u visini polovice otpremnine utvrđene u stečajnom postupku, a najviše do polovice najvišeg iznosa zakonom propisane otpremnine i
5. pravomoćno dosuđene naknade štete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti, u visini do jedne trećine pravomoćno dosuđene naknade štete.

Primanja su u cijelosti izuzeta od ovrhe.

ZORT-om se utvrđuju pravna pravila o zaštiti materijalnih prava iz radnih odnosa radnika u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem i u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, vrste i opseg zaštićenih prava, uređuje se djelatnost, način upravljanja i obavljanja djelatnosti Agencije te određuju uvjeti, postupak i izvori sredstava za ostvarenje zaštite prava.

Zaštita materijalnih prava iz radnog odnosa radnika u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem provodi se osiguranjem i isplatom dijela stečajnih tražbina iz sredstava Agencije te preuzimanjem svih procesnih prava stečajnog vjerovnika za isplaćena sredstva po iznosu i namjeni.

Zaštita prava na isplatu plaće i naknade plaće iz radnog odnosa radnika u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće provodi se osiguranjem i isplatom iz sredstava Agencije dijela dospjele tražbine radnika po osnovi neisplaćene plaće i naknade plaće koju je bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava, a za koju je pokrenut postupak prisilne naplate te preuzimanjem prava ovrhovoditelja u postupku ovrhe na novčanim sredstvima.

Ostvarivanje prava radnika u slučaju blokade računa poslodavca i u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem za isto razdoblje se isključuje.

Postupak osiguranja tražbine radnika u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem i u slučaju blokade računa poslodavca zbog nemogućnosti prisilne naplate neisplaćene plaće odnosno naknade plaće je hitan i provodi se po pravilima općeg upravnog postupka.

Kada je stečajni postupak otvoren i provodi se, prava propisana u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem radnik može ostvariti ako mu je tražbina utvrđena u stečajnom postupku i ako zahtjev za osiguranje svoje tražbine podnese u roku i na način utvrđen ZORT-om.

Kada se otvoreni stečajni postupak ne provodi, prava propisana u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem radnik može ostvariti ako zahtjev za osiguranje svoje tražbine podnese u roku i na način utvrđen ZORT-om.

Iznimno, prava propisana u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem sukladno ZORT-u ne mogu ostvariti članovi uprave trgovačkog društva, član upravnog odbora, izvršni direktor i upravitelj zadruge, bez obzira na vrijeme kada su te poslove obavljali.

Prava propisana u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem prema ZORT-u mogu ostvariti i radnici stranog poslodavca kojem je sjedište na području država članica Europskoga gospodarskog prostora.

Prava mogu ostvariti radnici kojima je mjesto rada ili uobičajeno mjesto rada bilo na području Republike Hrvatske, a nad stranim poslodavcem je pokrenut stečajni ili sličan postupak koji uključuje djelomičnu ili cjelokupnu imovinu poslodavca sukladno nacionalnom zakonodavstvu države članice Europskoga gospodarskog prostora nadležnom za provođenje postupka nad poslodavcem.

Postupak za ostvarenje prava pokreće se na zahtjev radnika.

Zahtjev radnika podnosi se izravno Agenciji, područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (u daljnjem tekstu: Zavod) prema mjestu sjedišta poslodavca odnosno njegove registrirane poslovne jedinice ili uredu HP ? Hrvatske pošte d.d., u roku od 30 dana.

Rok počinje teći:

−       kada je stečajni postupak otvoren i provodi se – od isteka osmoga dana od dana objave rješenja o utvrđenim i osporenim tražbinama na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova,

−       kada se otvoreni stečajni postupak ne provodi – od isteka osmoga dana od dana objave rješenja o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova ili

−       kada je radnik na ispitnom ročištu upućen na parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine – od dana primitka pravomoćne presude kojom je utvrđena visina tražbine i isplatni red.

Iznimno, radnici koji se prema Zakonu smatraju radnicima stranog poslodavca zahtjev podnose izravno Agenciji ili područnom uredu Zavoda prema mjestu rada ili uobičajenom mjestu rada u roku od 30 dana od dana kada se prema nadležnom nacionalnom zakonodavstvu smatra izvršenom dostava akta o utvrđivanju tražbina ili kada se smatra izvršenom dostava akta kojim je nadležno tijelo utvrdilo da je posao poslodavca definitivno zatvoren, a dostupna imovina nije dovoljna za pokretanje postupka.

Zahtjev radnika podnosi se na posebnom obrascu. Stečajni upravitelji, poslodavci i fizičke osobe dužne su Agenciji na njezin zahtjev dostaviti sve podatke potrebne za provedbu postupka osiguranja tražbina u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.

Sadržaj obrasca, način podnošenja i dodatnu dokumentaciju koju je potrebno priložiti obrascu propisuje pravilnikom ministar nadležan za rad.

O zahtjevu Agencija odlučuje rješenjem u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva prema članku 29. stavku 1. ZORT-a.

O žalbi protiv rješenja odlučuje ministarstvo nadležno za rad u roku od 30 dana od dana podnošenja uredne žalbe. Protiv rješenja ministarstva nadležnog za rad nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Agencija je dužna u roku od 15 dana od dana izvršnosti rješenja izvršiti uplatu prema članku 31. ZORT-a

U stečajnim postupcima nad poslodavcima koji imaju zaposlene radnike stečajni upravitelji dužni su otvoriti poseban namjenski račun stečajnog dužnika za prihvat uplate osiguranih tražbina radnika na temelju ZORT-a

Ako se otvoreni stečajni postupak ne provodi nad poslodavcem koji ima zaposlene radnike, stečajni upravitelj dužan je na temelju odluke suda otvoriti poseban namjenski račun stečajnog dužnika za prihvat uplate osiguranih tražbina radnika na temelju ZORT-a

Najkasnije u roku od osam dana po uplati stečajni upravitelj dužan je izvršiti, uz izravnu uplatu priznatih tražbina radnicima, obračun i uplatu pripadajućih poreza i prireza te doprinosa za obvezna osiguranja koji se obračunavaju iz osnovice i na osnovicu.

Najkasnije u roku od 15 dana po uplati, stečajni upravitelj dužan je dostaviti Agenciji dokaze o izvršenoj uplati, i to izvadak o promjenama na transakcijskom računu iz kojega je vidljiv iznos i namjena uplaćenih sredstava te izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na obrascu JOPPD koji je potvrdilo tijelo državne uprave nadležno za financije iz kojega je vidljiva poimenična isplata i namjena sredstava.

Troškovi otvaranja i zatvaranja računa smatraju se troškovima stečajnog postupka koji se namiruju iz stečajne mase, a ako stečajne mase nema, onda na teret Fonda za namirenje troškova stečajnog postupka.

Agencija će iznimno vršiti izravnu isplatu priznatih tražbina radnicima stranog poslodavca kojem je sjedište na području država članica Europskoga gospodarskog prostora., uz obračun i uplatu pripadajućih poreza i prireza te doprinosa za obvezna osiguranja koji se obračunavaju iz osnovice i na osnovicu.

U slučaju izravne isplate priznatih tražbina Agencija će uz obračun i uplatu pripadajućih poreza i prireza te doprinosa za obvezna osiguranja koji se obračunavaju iz osnovice i na osnovicu podnijeti izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na obrascu JOPPD koji je potvrdilo tijelo državne uprave nadležno za financije iz kojega je vidljiva poimenična isplata i namjena sredstava.

Tražbine koje na temelju ZORT-a isplati Agencija prelaze na Agenciju danom uplate. Nadalje, danom prijenosa tražbina Agencija preuzima sva procesna prava stečajnog vjerovnika u odnosu na preuzete tražbine.

O prijenosu tražbina i preuzimanju procesnih prava stečajnog vjerovnika Agencija obavještava sud nadležan u stečajnom postupku, uz dokaz o ispunjenju dijela tražbina.

Temeljem obavijesti sud nadležan u stečajnom postupku će ispraviti tablicu ispitanih tražbina i primjerak tako ispravljenog rješenja o utvrđivanju tražbina objaviti na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

 

Umjesto zaključka, osvrt na zadnje izmjene i dopune Zakona o osiguranju radničkih tražbina

U Narodnim novinama br. 18 od 15. veljače 2023. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju radničkih tražbina, a koji je stupio na snagu dana 23. veljače 2023. godine.

Navedenim izmjenama Zakona o osiguranju radničkih tražbina proširen je obuhvat radnika na način da se omogući pristup zaštiti i onim radnicima kojima je radni odnos prestao 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka, te produljuje razdoblje isplate minimalnih plaća sa sadašnja tri na pet mjeseci prije otvaranja stečaja.

Nadalje, izmijenjene su definicije „radnika“ i „zaštićenog razdoblja“ za ostvarivanje prava u slučaju stečaja poslodavca. „Radnikom“ se smatra fizička osoba koja je u vrijeme otvaranja stečajnog postupka u radnom odnosu kod poslodavca, kao i osoba kojoj je radni odnos kod poslodavca prestao unutar 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka, a „zaštićenim razdobljem“ smatra se razdoblje posljednjih pet mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem, odnosno posljednjih pet mjeseci prije prestanka radnog odnosa, ukoliko je isti prestao unutar 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka.

Uz to, precizirana je definicija „minimalne plaće“ u smislu da je to mjesečni iznos brutoplaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu sukladno uredbi Vlade Republike Hrvatske o visini minimalne plaće.

Isto tako, propisuje se obveza Agencije za osiguranje radničkih tražbina o obavještavaju Europske komisije i drugih država članica o relevantnim podacima u slučaju stečaja poslodavca, a u skladu s Direktivom 2008/94/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o zaštiti zaposlenika u slučaju insolventnosti njihovog poslodavca.

Također, novina je da se zahtjev za ostvarivanje prava u slučaju stečaja poslodavca može podnijeti Agenciji putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i HP - Hrvatske pošte d.d., a njihova međusobna prava i obveze uredit će se Sporazumom o poslovnoj suradnji.

Propisan je i rok za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava u slučaju stečaja poslodavca Agenciji, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i HP - Hrvatskoj pošti d.d. od 30 dana.

Od ostalih novina, predmetnim izmjenama i dopunama Zakona, stečajnim upraviteljima se izričito nameće obveza otvaranja posebnog namjenskog računa za prihvat uplate osiguranih tražbina radnika u slučaju kada se otvoreni stečajni postupak ne provodi, a poslodavac ima zaposlene radnike. S tim u vezi, brisala se obveza Agencije da može iznimno, u slučaju kada je stečajni dužnik izgubio svojstvo pravne osobe, vršiti izravnu isplatu tražbina radniku, uz obračun i uplatu obveznog doprinosa, poreza i prireza.

Nadalje, propisan je rok od 15 dana u kojem je stečajni upravitelj dužan dostaviti Agenciji dokaze o izvršenoj uplati tražbina, kao i obveznih doprinosa, poreza i prireza.

Spomenut ćemo i kako je propisano da će Financijska agencija temeljem zahtjeva za prisilnu naplatu uz koji se dostavlja obračun neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, bez odgode izdati nalog za prijenos novčanih sredstava na račun ovrhovoditelja te je time izričaj zakonske odredbe usklađen sa sadašnjim postupanjem, na način da se ovrha na novčanim sredstvima provodi odmah.

Potvrda Financijske agencije mora sadržavati naznaku datuma utvrđenja nemogućnosti izvršenja osnove, što je neophodno za računanje roka podnošenja zbirnog zahtjeva poslodavca Agenciji.

Ivan VIDAS, mag. oec.

Izvori:

1. Stečajni zakon (NN 71/15, 104/17, 36/22)
2. Zakon o osiguranju radničkih tražbina (NN 70/17, 18/23)
3. Ramljak A., Stečaj (bankrot) poduzeća, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2022.
4. https://uznr.mrms.hr/pravo-na-placu-i-stecaj-poslodavca/
5. https://psc.hr/stecaj/
6. https://www.moj-bankar.hr/Kazalo/S/Stecaj
7. https://krugovi.hr/prepoznavanje-poslovnih-kriza/
8. https://www.teb.hr/novosti/2023/izmjene-i-dopune-zakona-o-osiguranju-radnickih-trazbina-nar-nov-br-1823/