13.12.2023 11:15
privacy policy
Krajem listopada ove godine, koncern Meta, koji upravlja društvenim mrežama Facebook i Instagram, odlučio je uvesti nove uvjete poslovanja. Novi pretplatnički model uveden je kako bi korisnici navedenih mreža mogli isključiti reklame prilikom njihovog korištenja.

Prema tom novom modelu, korisnici mogu odabrati jedno od dva ponuđena rješenja: plaćanje pretplate kako bi imali pristup platformama bez reklama ili prihvatiti da se njihovi osobni podaci prikupljaju i koriste u svrhu ciljanog oglašavanja. Taj je potez učinjen kako bi grupacija Meta odgovorila na zaključke Suda Europske unije 1 i Europskog odbora za zaštitu podataka 2 da sporna praksa upućivanja ciljanih oglasa nije u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka 3.

Ubrzo nakon uvođenja novog pretplatničkog modela, protiv grupacije Meta pokrenuta su još dva postupka. Odvojene postupke pokrenuli su Europska udruga potrošača (BEUC), krovno udruženje organizacija za zaštitu potrošača na razini Europske unije i neprofitna organizacija noyb – European Center for Digital Rights, koju predvodi Max Schrems. U oba slučaja konzorciji Meta se optužuje da novim pretplatničkim modelom krši Opću uredbu o zaštiti osobnih podataka zato što se izbor koji čine korisnici ne može smatrati slobodnim. U nastavku teksta izložit ću o čemu se tu zapravo radi.

Presuda Suda Europske unije od 4. srpnja 2023.

Tijekom 2019. Njemački Savezni ured za zaštitu tržišnog natjecanja 4 pokrenuo je postupak protiv društava Meta Platforms, Meta Platforms Ireland i Facebook Deutschland u kojemu je ispitao njihov poslovni model.

Društvena mreža Facebook financira se zahvaljujući internetskim oglašavanjem. Oglašavanje se prilagođava pojedinačnim korisnicima društvene mreže s obzirom na njihove potrošačke navike, interese, kupovnu moć, osobnu situaciju i druge karakteristike. Podaci koji se prikupljuju od korisnika prilikom njihovog korištenja društvene mreže omogućuje automatiziranu izradu detaljnih profila korisnika mreže i internetskih usluga koje nudi koncern Meta. Osim podataka koje korisnici izravno pružaju prilikom registracije, koncern Meta prikuplja i druge podatke o navedenim korisnicima i njihovim uređajima, ne samo u okviru te društvene mreže i internetskih usluga koje koncern Meta pruža, već i izvan njih, te ih zatim povezuje s njihovim različitim korisničkim računima. Sveobuhvatan uvid u te podatke omogućuje stvaranje detaljnih zaključaka o sklonostima i interesima tih korisnika.

Pravni temelj za tu aktivnost bio je ugovor o uporabi kojem korisnici pristupaju društvenoj mreži Facebook. Odabirom opcije „Registriraj se” korisnici su prihvaćali uvjete uporabe, a što je bilo nužno za mogućnost uporabe te društvene mreže. Kad je riječ o obradi osobnih podataka, u uvjetima uporabe upućivalo se na pravila o upotrebi podataka i kolačića. To što koncern Meta prikuplja podatke o korisnicima i uređajima koji se odnose na njihovu aktivnosti u okviru društvene mreže te ih povezuje s Facebook računima korisnika nije bio osobiti problem. Problem predstavljaju tzv. off Facebook podaci. Radi se o podacima koji se odnose na aktivnosti korisnika izvan društvene mreže, kao što su posjećivanje trećih internetskih stranica i aplikacija koje su povezane s Facebookom preko programskih sučelja – „Facebook Poslovni alati” – i uporaba drugih internetskih usluga u vlasništvu koncerna Meta, među kojima su Instagram, WhatsApp, Oculus i Masquerade.

Njemački Savezni ured za zaštitu tržišnog natjecanja odlukom iz 2019. zabranio je društvima koncerna Meta da u odnosu na korisnike društvene mreže Facebook koji borave u Njemačkoj prikupljaju njihove off Facebook podatke i da, bez njihove privole, obrađuju te podatke. Također je naložio da društva koncerna prilagode opće uvjete tako da iz njih jasno proizlazi da navedeni off Facebook podaci neće biti prikupljeni, povezani s Facebook računima korisnikâ ni upotrijebljeni bez privole korisnika. Pojasnio je i to da privola nije valjana ako je ona uvjet za uporabu društvene mreže. Ta se odluka temeljila na zaključku da obrada podataka predstavlja zlouporabu vladajućeg položaja koncerna Meta na tržištu internetskih društvenih mreža.

Društva koncerna Meta podnijela su tužbu protiv navedene odluke, a Njemački Visoki zemaljski sud u Düsseldorfu 5 u okviru svojeg postupka uputio je Sudu Europske unije zahtjev za prethodnu odluku s nizom pitanja koji se tiču tumačenja Opće uredbe o zaštiti podataka.

Na pitanje može li nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja nadzirati usklađenost obrade podataka sa zahtjevima Opće uredbe o zaštiti podataka, Sud Europske unije odgovorio je potvrdno. To ponekad može biti potrebno prilikom ocjene zlouporabe vladajućeg položaja poduzetnika. Međutim, u tom slučaju, odluka o postojanju povrede Opće uredbe ne zamjenjuje odluku nadzornog tijela koji je tom uredbom ustanovljena. Odluka tijela za zaštitu tržišnog natjecanja ograničena je samo na potrebe utvrđenja zlouporabe vladajućeg položaja i nalaganja mjera za prestanak te zlouporabe u skladu s pravilima prava tržišnog natjecanja.

Kada je riječ o zaštiti osobnih podataka, podaci koji mogu otkrivati rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska uvjerenja ili seksualnu orijentaciju čine posebnu kategoriju podataka čija je obrada u načelu zabranjena. Obrada navedenih osjetljivih podataka iznimno je dopuštena kada ih je ispitanik očito sâm objavio. Međutim, Sud Europske unije pojasnio je da sama činjenica da korisnik posjećuje internetske stranice ili koristi aplikacije koje mogu otkrivati takve informacije ni na koji način ne znači da on očito objavljuje svoje podatke u smislu Opće uredbe o zaštiti podataka. Isto vrijedi kada korisnik unese podatke na te stranice ili u te aplikacije ili kada odabere opcije sadržane na tim stranicama ili tim aplikacijama, osim ako prethodno nije izričito izrazio svoj izbor da podaci koji se odnose na njega budu javno dostupni neograničenom broju osoba.

Kada je riječ o neosjetljivim podacima, Sud Europske unije je ispitao je li prikupljanje podataka obuhvaćeno opravdanjima predviđenima Općom uredbom o zaštiti podataka koji omogućuju njihovu obradu bez ispitanikove privole. Takva praksa može se opravdati samo pod uvjetom da je obrada podataka objektivno neophodna. Drugim riječima, valja utvrditi može li se glavni predmet ugovora o uporabi platforme Facebook ostvariti ako se ne izvrši takva obrada.

Mogu li personalizacija sadržajâ i dosljedna i nesmetana uporaba usluga svojstvenih koncernu Meta ispuniti te kriterije? Odgovor na to pitanje mora dati njemačko tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja. Međutim, Sud Europske unije jasno je dao do znanja da personalizacija oglašavanja kojim se financira internetska društvena mreža Facebook ne može opravdati obradu podataka ako nema ispitanikove privole.

Činjenica da grupacija Meta ima vladajući položaj na tržištu društvenih mreža sama po sebi ne sprečava to da korisnici mreže Facebook mogu valjano dati privolu za to da taj operator obradi njihove osobne podatke. Međutim, s obzirom na to da taj položaj može utjecati na slobodu izbora tih korisnika i stvoriti jasnu neravnotežu između njih i voditelja obrade, ona predstavlja važan element za određivanje toga je li privola zaista dana valjano i osobito dobrovoljno. To je dužan dokazati operator, u konkretnom slučaju konzorcij Meta.

Novi pretplatnički model: Što sada ne valja?

Konzorcij Meta uveo je novi pretplatnički model i najavio da je time prilagodio svoje uvjete poslovanja zahtjevima Opće uredbe o zaštiti podataka, kako ih tumači Sud Europske unije. Ta je potez privukao mnogo medijske pozornosti.

Tijekom listopada korisnici društvene mreže Facebook i Instagram primili su obavijest da mogu odabrati naplatnu verziju pretplate ili pristati da se njihovi osobni podaci koriste za personalizirano oglašavanje. Oni koji se odluče na plaćenu pretplatu više neće morati gledati oglase. Svima drugima, oglasi će i dalje biti prilagođeni prema njihovim karakteristikama, koji su utvrđeni profiliranjem na temelju navika korištenja platformi. 6

Cijena mjesečne pretplate bit će 9,99 eura mjesečno, ako je ugovorena preko desktopa, ili 12,99 eura mjesečno, ako je ugovorena preko iOS ili Android aplikacija. U prvo vrijeme, jedinstvena pretplata pokrivat će sve korisničke račune društvenih mreža Facebook i Instagram. Od 1. ožujka 2024. nadalje uvest će se nadoplata, i to za svaki dodatni račun povezan s korisnikom naplaćivat će se dodatnih 6 odnosno 8 eura mjesečno, ovisno o tome kako je pretplata ugovorena.

Može li se takav pristanak, koji se daje u dva klika, smatrati slobodnim? Europska udruga potrošača i neprofitna organizacija noyb smatraju da ne može. Kako bi spriječili konzorciji Meta da u suprotnosti s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka prikupljaju i obrađuju osobne podatke korisnika te su organizacije pokrenule dva odvojena postupka.

Europska udruga potrošača obratila sa je u ime 19 organizacija koje zastupa Europskoj komisiji, preciznije Mreži za suradnju u zaštiti potrošača kojom ona koordinira 7, a koja je uspostavljena na temelju Uredbe br. 2017/2394 8, sa zahtjevom izdavanja vanjskog upozorenja nacionalnim tijelima odgovornih za izvršavanje propisâ o zaštiti potrošača.9 Europska udruga potrošača predlaže članovima mreže da se započne s koordiniranom provedbom mjera čiji je cilj prestanak i zabrana nepoštenih praksi konzorcija Meta. Također predlaže da se objavi zajedničko stajalište koji će pružiti jasne smjernice u cjelokupnom sektoru društvenih mreža o zavaravajućoj i agresivnoj prirodi praksi konzorcija Meta. 10

Neovisno o djelovanju Europske udruge potrošača, gotovo u isto vrijeme, neprofitna organizacija noyb podnijela je pritužbu 11 austrijskom nadzornom tijelu. 12 Ta organizacija predlaže da se zbog novog pretplatničkog modela konzorciju Meta izrekne učinkovita, proporcionalna i odvraćajuća sankcija.

Njihova argumentacija može se svesti na sljedeće.

Nakon uvođenja novog pretplatničkog modela, velika većina korisnika odlučila se je za „besplatnu“ verziju uporabe platforme. Naime, prema podacima koje je objavila organizacija noyb proizlazi da je čak 99,3 do 99,9% korisnika dalo svoj pristanak za obradu osobnih podataka. 13

Društvena mreža Facebook ima 3 milijarde mjesečnih korisnika 14, dok ih Instagram bilježi 2 milijarde. 15 Ako se izuzmu specijalizirane društvene mreže, kao što je LinkedIn ili TikTok, može se zaključiti da konzorcij Meta ima pravi monopol nad društvenim mrežama. Položaj konzorcija Meta posebno je ojačan činjenicom postojanja mrežnog učinka. Korisnici tih društvenih mreža ne mogu se jednostavno prebaciti na neku drugu mrežu, jer su svi njihovi kontakti dostupni samo preko platforma Facebook i Instagram. Te kontakte ne mogu uzeti sa sobom.

Velika većina korisnika ne može si priuštiti plaćenu verziju društvene mreže. Godišnja pretplata društvene mreže Facebook koštala bi od 120 do 150 eura. Ako se tome pribroji pretplata za Instagram, dugovani iznos odmah premašuje 250 eura godišnje. A to je nešto što si gotovo 25% populacije u Europi ne može priuštiti. 16

U skladu s člankom 7. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada osobnih podataka temelji se na privoli. Privola mora biti dana slobodno i dobrovoljno. 17 To znači da se korisnik može odreći prava na zaštitu podataka samo ako to odgovara njegovoj stvarnoj subjektivnoj volji. Dobrovoljnost izjave ispitanika ispituje se s obzirom na unutarnju volju osobe u konkretnoj situaciji.

U poslovnoj praksi nije nepoznata uporaba suptilnih metoda, kao što su nejasni i skriveni uvjeti, kako bi manipuliralo slobodnom voljom ispitanika. Jesu li različiti čimbenici doveli do nedobrovoljnog pristanka ispitanika u konkretnom slučaju? Kada se sagleda visoki stupanj korisnika koji su dali svoju privolu na prikupljanje i obradu osobnih podataka, moglo bi se zaključiti da se doista radi o agresivnoj praksi koja gura korisnika da izvrši odabir koji zapravo ne želi. To je barem ono što tvrde Europska udruga potrošača i organizacija noyb. 18

Osim toga, prilikom procjene dobrovoljnosti privole uzima se u obzir je li izvršenje ugovora, uključujući pružanje usluge, uvjetovano privolom za obradu osobnih podataka koja nije nužna za izvršenje tog ugovora. 19 Proizlazi da u konkretnom slučaju konzorcij Meta čini upravo to: nudi sklapanje ugovora o besplatnom korištenju društvene mreže koji ovisi u cijelosti o privoli korisnika za obradu njegovih osobnih podataka, iako privola nije nužna za realizaciju ugovora.

U pritužbi organizacije noyb inzistira se na još jednom pravnom argumentu, a to je poštovanje navoda Suda Europske unije prema kojemu u slučaju odbijanja davanja privole za određene načine obrade osobnih podataka, tim se korisnicima mora ponuditi, „ovisno o slučaju uz odgovarajuću naknadu, ekvivalentna alternativa koja nije popraćena takvom obradom podataka“. 20

Kakva bi to bila odgovarajuća naknada? Je li to ona kojom se ne manipulira stvarna volja korisnika, koju si korisnik može priuštiti, koja predstavlja poštenu zaradu za pružatelja usluge i kojom se nadomješta izgubljeni prihod od ciljanog oglašavanja? Je li to slučaj s naknadom za korištenje društvenih mreža Facebook i Instagram? Odgovore na ta i druga pitanja obradit će se nekom drugom prilikom.

Umjesto zaključka

U ovoj fazi teško je reći koje će rezultate polučiti navedena inicijativa Europske udruge potrošača i pritužba neprofitne organizacije noyb. Hoće li konzorciji Meta u cijelosti odustati od svojeg pretplatničkog modela; vjerojatno neće.

Ono što je vidljivo iz navedenog primjera je to da besplatni internet ne postoji. Želite li ga koristiti, morate ga platiti. I nije jeftin. Ili ga plaćate novcem ili osobnim podacima.

Ako ga treba platiti novcem, iz izložene analize jasno proizlazi da si ga ne mogu svi priuštiti. I zato će oni tu uslugu platiti osobnim podacima. A osobni podaci predstavljaju vrlo vrijednu imovinu, pogotovo za one koji te podatke znaju dobro unovčiti.

Je li takvo uređenje pravedno i gdje su granice? Zakonodavac Europske unije utemeljio je uređenje zaštite osobnih podataka na privoli ispitanika. I prilikom davanja privole ispitanik mora biti slobodan. Primjer pretplatničkog modela konzorcija Meta pokazat će do kuda se sve može rastegnuti pojam privole. Zato s nestrpljenjem očekujemo odgovor jesu li takvi uvjeti poslovanja prihvatljivi s aspekta zaštite osobnih podataka ili predstavljaju svojevrsni alibi za konzorciji Meta kako bi ishodili privolu korisnika i nastavljali s „dobrom“ starom praksom prikupljanja i obrade njihovih osobnih podataka radi ciljanog oglašavanja. Ne zaboravimo da, nakon svega, ciljano oglašavanje je njihov glavni izvor prihoda.


mr. sc. Igor Materljan, dipl. pravnik

Autor je pravnik u Europskoj komisiji, DG Estat, Luxembourg, od 2013. do 2018. pravnik lingvist na Sudu Europske unije (Luxembourg), od 2006. do 2013. sudac na Općinskom sudu u Pazinu. U ovom članku iznosi isključivo vlastite stavove.



^ 1 Sud Europske unije, presuda od 4. srpnja 2023., Meta Platforms i drugi (Opći uvjeti korištenja društvene mreže), C-252/21, ECLI:EU:C:2023:537.

^ 2 European Data Protection Board (EDPB), Binding Decision 3/2022 on the dispute submitted by the Irish SA on Meta Platforms Ireland Limited and its Facebook service (Art. 65 GDPR), 5. Prosinac 2022., dostupno na ovoj poveznici.

^ 3 Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka)

^ 4 Bundeskartellamt

^ 5 Oberlandesgericht Düsseldorf

^ 6 Meta, Facebook and Instagram to Offer Subscription for No Ads in Europe, 30. listopad 2023., dostupno na ovoj poveznici

^ 7 European commission, Consumer Protection Cooperation Network, dostupno na ovoj poveznici

^ 8 Uredba (EU) 2017/2394 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisâ o zaštiti potrošača i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2006/2004

^ 9 Članak 27. Uredbe br. 2017/2394.

^ 10 Podnesak Europske udruge potrošača dostupan je na ovoj poveznici

^ 11 U skladu s člankom 77. Opće uredbe o zaštiti podataka.

^ 12 noyb files GDPR complaint against Meta over “Pay or Okay”, 28. Studeni 2023., dostupno na ovoj poveznici

^ 13 Vidjeti pritužbu organizacije noyb od 28. studenog 2023., dostupna na ovoj poveznici

^ 14  Facebook, Meta Reports Third Quarter 2023 Results, dostupno na ovoj poveznici

^ 15 S. Rodriguez, Instagram surpasses 2 billion monthly users while powering through a year of turmoil, dostupno na ovoj poveznici

^ 16 Organizacija noyb poziva se na postotak populacije za koji postoji rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti. Vidjeti Eurostat regional yearbook 2023 edition, dostupno na ovoj poveznici

^ 17 Članak 7. stavak 2. Opće uredbe o zaštiti podataka glasi: Ako ispitanik da privolu u vidu pisane izjave koja se odnosi i na druga pitanja, zahtjev za privolu mora biti predočen na način da ga se može jasno razlučiti od drugih pitanja, u razumljivom i lako dostupnom obliku uz uporabu jasnog i jednostavnog jezika. Svaki dio takve izjave koji predstavlja kršenje ove Uredbe nije obvezujući.

^ 18 Facebook et Instagram payants : des associations européennes de consommateurs déposent une plainte contre Meta, Le Monde, 30. studeni 2023., dostupno na ovoj poveznici

^ 19 Članak 7. stavak 4. Opće uredbe o zaštiti podataka.

^ 20 Točka 150. presude Suda Europske unije od 4. srpnja 2023., Meta Platforms i drugi (Opći uvjeti korištenja društvene mreže), C-252/21, ECLI:EU:C:2023:537.

TurizamTuristički vodiči bitni su sudionici u pružanju usluga u turizmu te imaju značaj utjecaj na sveukupne dojmove turista koji samostalno ili u sklopu organiziranih turističkih putovanja posjećuju odabranu turističku destinaciju na području naše zemlje.  U nastavku  pišemo o tome tko sve i uz koje uvjete i obveze smije pružati usluge turističkog vodiča.

Nastavno na uvodni članak o ključnim pitanjima iz područja prava intelektualnog vlasništva vezano za održavanje nogometnog prvenstva UEFA Euro 2024 koji smo ranije objavili u ovom tekstu autorica će se fokusirati na formalna prava intelektualnog vlasništva i to na prava žiga i industrijskog dizajna kojima su zaštićeni primjerice nazivi natjecanja Euro 2024, slogani, amblemi, pehar, logotipi i maskota natjecanja te će izložiti najvažnije smjernice vezano za korištenje spomenutih zaštićenih simbola  nogometnog prvenstva UEFA Euro 2024.

Internetska trgovina omogućila je znatan porast prodaje kućnih ljubimaca u državama članicama Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj, pri čemu se veliki broj životinja prodaje iz neregistriranih uzgoja, s lažnim dokumentima o podrijetlu i zdravlju životinja. Glavni cilj ovog članka je ukazati na problematiku ilegalne trgovine kućnim ljubimcima, pri kojoj je ugroženo ne samo zdravlje i dobrobit životinja, nego i javno zdravlje te zaštita tržišta i potrošača od prijevara pri prodaji kućnih ljubimaca.

Od 1. siječnja 2024. godine drugim se dohotkom smatraju primici po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu primljeni od strane trećih osoba (napojnice) evidentirane u sustavu fiskalizacije prema posebnom propisu o fiskalizaciji iznad propisanog iznosa. S obzirom na to da se u praksi javlja čitav niz dilema i pitanja u vezi poreznog tretmana napojnica, autor u članku donosi pregled svega što je potrebno znati oko navedene problematike.

Osim pružanja ugostiteljskih usluga smještaja u objektima u građevini (sobama, apartmanima i kućama za odmor) iznajmljivači i obiteljska poljoprivredna gospodarstva u sve većem broju odlučuju se i na pružanje usluga smještaja u objektima na smještajnim jedinicama na otvorenom prostoru tj. pružanja usluga kampiranja.  Koje uvjete moraju ispuniti objekti  za kampiranje iznajmljivača i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te kojih se obveza i zabrana pritom pružatelji usluga kampiranja moraju pridržavati s motrišta ugostiteljskih propisa, pišemo u nastavku ovoga članka.