
Zakon o lokalnim porezima1 (u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje sustav lokalnih poreza kao jedan od izvora financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nadalje, Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave2 propisuje da se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave financiraju prihodima od poreza te da oni pripadaju jedinicama lokalne ili regionalne samouprave odnosno gradovima ili općinama i županijama.
Oporezivanje dohotka u Republici Hrvatskoj je osim Zakonom o porezu na dohodak3 uređeno i Zakonom o porezima koji jedinicama lokalne samouprave daje mogućnost da obveznicima poreza na dohodak sa svoga područja odlukom propišu plaćanje prireza porezu na dohodak.
Polazeći od ovoga najznačajnijeg izvora prihoda jedinica lokalne samouprave vidljivo je da one imaju nisku fiskalnu autonomiju odnosno mogu utjecati tek na visinu prihoda ostvarenu od prireza porezu na dohodak.
Promjene u zakonodavnom okviru
Stoga je zakonodavac je pristupio novim promjenama zakonodavnog okvira u poreznom sustavu s ciljem povećanja fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave vodeći računa o Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi prema kojoj najmanje dio prihoda lokalnih jedinica mora proizlaziti iz lokalnih poreza i naknada, čije stope, u granicama utvrđenim zakonom, određuju same lokalne jedinice.
Dakle, s ciljem povećanja autonomije lokalnih vlasti i smanjenja ovisnosti jedinica lokalne samouprave o prijenosima središnje države Zakonom se propisuje raspon u kojem su jedinice lokalne samouprave ovlaštene samostalno propisivati visinu poreza na kuće za odmor.
Nadalje, Zakonom se uređuje obveza plaćanja poreza na dohodak po osnovi djelatnosti iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova prema odredbama posebnog propisa o porezu na dohodak i nema utjecaja na utvrđivanje statusa kuće za odmor što znači da ona vlasnika kuće za odmor ne oslobađa od plaćanja poreza na kuće za odmor.
Ključne mjere kojima se uređuju promjene
1) ukida se prirez porezu na dohodak odnosno u sklopu predloženog poreznog paketa (izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, Zakona o lokalnim porezima i Zakona o financiranju JLP(R)S-a) porez na dohodak i prirez porezu na dohodak ujedinjuju se u jedno javno davanje,
2) proširuje se raspon u kojem je predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ovlašteno propisati visinu poreza na kuće za odmor:
3) propisuje se da obveza plaćanja poreza na dohodak po osnovi djelatnosti iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova prema posebnom propisu nema utjecaja na utvrđivanje statusa kuće za odmor,
4) trenutno je propisan raspon od 0,66 do 1,99 eura i on se, uz iznimku prilagodbe uvođenju eura, nije mijenjao od 2001. te se sada propisuje novi raspon od 0,60 do 5,00 eura,
5) zaokružuju se propisani iznosi lokalnih poreza:
- iznosi se zaokružuju na način da ni porezni obveznici ni JLP(R)S ne budu u financijski nepovoljnijem položaju u odnosu na njihov trenutni položaj
6) propisuje se obveza jedinica lokalne samouprave da svoje odluke o lokalnim porezima usklade sa izmjenama Zakona o lokalnim porezima (brišu prirez iz njih) do 15. prosinca 2023.
Prema tome, promjenom Zakona o porezima ukida se prirez poreza na dohodak odnosno dva javna davanja se ujedinjuju u jedno davanje te se zaokružuju propisani iznosi lokalnih poreza, što će pojednostaviti sustav oporezivanja dohotka u Republici Hrvatskoj.
Dodatno, proširuje se raspon u kojem je predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ovlašteno propisati visinu poreza na kuće za odmor, što doprinosi povećanju autonomije lokalnih vlasti i smanjenju ovisnosti jedinica lokalne samouprave o prijenosima središnje države.
Uz značajno pojednostavljenje sustava oporezivanja dohotka, povećavanja fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj te ukidanjem prireza porezu na dohodak odnosno njegovom ujedinjenju u porez na dohodak jedinicama lokalne samouprave omogućuje se da sami odrede visinu stope poreza na dohodak u granicama utvrđenim zakonom s ciljem visine potrebnih prihoda za ostvarenje svojih zadaća.
Promjene poreza kroz izmjenu Zakona o porezu na dohodak
S obzirom da se promjene Zakona o lokalnim porezima odnose i kroz promjenu poreza na dohodak, u nastavku ćemo iznijeti ključne mjere kojima se uređuju promjene, a to su:
- propisuje se iznos neoporezive napojnice za plaćanja u gotovini i karticama (neoporezivi dio prijedlog: 560 eura x 6 = 3.360 eura)
- iznos napojnice iznad neoporezivog dijela – konačan drugi dohodak (obračun poreza bez doprinosa) po stopi od 20%
S obzirom na to da su oba porezna zakona u primjeni Ministarstvo financija putem Porezne uprave objavilo je na svojim mrežnim stranicama 13. listopada 2023. Obavijest za lokalne i područne (regionalne) samouprave o postupanju i rokovima sukladno Zakonima.
S tim u svezi ministarstvo daje Upute o procedurama i rokovima donošenja odluka jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima koji su u primjeni, te se utvrđuje dužnost predstavničkim tijelima jedinice lokalne samouprave o donošenju Odluka i to:
• Odluke kojom će utvrditi visinu poreznih stopa (više i niže) za godišnji porez na dohodak te objaviti u Narodnim novinama i to najkasnije do kraja 2023.
• Odluke kojom se stavljaju van snage odluke o prirezima porezu na dohodak/Odluke o izmjenama Odluke (u kojima su propisani prirezi) te Odluke u kojima se propisuju lokalni porezi (ako predstavničko tijelo ima potrebu mijenjati/donijeti Odluku o lokalnim porezima) i to najkasnije do 15. prosinca 2023.
https://www.porezna-uprava.hr/Stranice/Vijest.aspx?NewsID=3608&List=Vijesti
Isto tako, objavljeni su i predlošci navedenih Odluka kao pomoć jedinicama lokalne samouprave u njihovom donošenju.
Napomena za kraj, člankom 12. Zakona propisano je da Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 1. do 4. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2024.
Tatjana Martinović, dipl. iur.
_______________________
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak za koji javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću traje od 3. prosinca 2025. do 17. prosinca 2025. predlaže se, između ostalog, od 1. siječnja 2026. povećati koeficijent koji se primjenjuje na iznos osnovnog osobnog odbitka pri izračunu neoporezivog iznosa primitaka učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga, uslijed čega će se povećati i neoporezivi iznos primitaka učenika i studenata.
Božićnica, iako u praksi možda i najčešća, u poreznim propisima definirana je kao jedna od mogućih prigodnih nagrada koje poslodavac može isplatiti radniku. U ovom članku donosimo sažete praktične smjernice za ispravnu isplatu božićnice.
Izdavanje računa u elektroničkom obliku (eRačuni) postaju standard u poslovanju ali i obveza u 2026. za obveznike poreza na dodanu vrijednost, dok za male porezne obveznike postoji obveza zaprimanja istih. Uvode se, uz brojne razloge, i poradi efikasnijeg djelovanja Porezne uprave. Međutim, uvođenje eRačuna donosi i određene koristi kao što su digitalna arhiva, transparentnost, manje grešaka u ručnom radu i slično. U nastavku dajemo osvrt na izdavanje računa koje hrvatski porezni obveznici od 1. siječnja 2026. trebaju izdati inozemnim poslovnim subjektima.
Fiskalizacija nije ništa novo – uvedena je još 2013. s ciljem suzbijanja sive ekonomije i povećanja transparentnosti gotovinskog poslovanja. Sada, odnosno u suvremenom poreznom okruženju, sustav fiskalizacije proširuje se. U ovom kratkom pregledu podsjećamo što je fiskalizacija 1.0, te donosimo najbitnije informacije o promjenama poslovanju s građanima – i što to znači praktično za poduzetnike.
U okolnostima kada elementarne nepogode uzrokuju značajnu štetu na imovini i poslovanju, porezni položaj pomoći radnicima postaje bitno pitanje za poslodavce koji žele postupati u skladu s propisima. Propisi o porezu na dohodak jasno definiraju kada se potpore zbog uništenja ili oštećenja imovine mogu isplatiti neoporezivo te pod kojim uvjetima takve isplate prelaze u sferu oporezivog dohotka. U nastavku donosimo pregled aktualnog poreznog okvira, relevantnog mišljenja Porezne uprave te praktične smjernice za pravilnu primjenu ovih odredbi u situacijama elementarnih i prirodnih nepogoda.