04.09.2023 11:00
Kreditne rejting agencije
Njemačko Ministarstvo financija na svojim web stranicama objavilo je publikaciju pod naslovom „Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi 2022.“ (Die wichtigsten Steuern im Internationalen Vergleich 2022) (izdanje kolovoz 2023., pravno stanje na datum 31. prosinca 2022.). U nastavku se za naše čitatelje daje prilagođeni prijevod spomenute publikacije s najznačajnijim tabličnim podatcima. Objava je dozvoljena uz navođenje izvora.

1. Uvod

Novo izdanje publikacije „Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi“ treba poslužiti, prije svega, kao informacijska osnova za porezno- i fiskalnopolitičku diskusiju. Njemačko gospodarstvo, kratkoročno gledano, kao posljedica napada Rusije na Ukrajinu, porasta cijena energije visoke stope inflacije i reasućih kamatnih stopa nalazi se u nesigurnoj situaciji. Srednjoročno gledano, od naročitog su značaja demografske i tehnološke promjene, prijeteće klimatske promjene i geoekonomski izazovi. U takvom izazovnom okruženju nameće se potreba financijske politike koja će biti okrenuta budućnosti i trajnom rastu i modernizaciji i tragnsformaciji gospodarstva, bez da pritom dovede do dodatne inflacije.

U tom smislu, potrebno je poboljšati okvirne uvjete poslovanja poduzeća, potaknuti inovacije, modernizirati javnu upravu, ubrzati postupke i mobilizirati privatne investicije. Međunarodna usporedba ukazuje na relativno visoko opterećenje društava kapitala i faktora rada u Njemačkoj nominalnom poreznom stopom. U pogledu efektivnih poreznih stopa Njemačka se nalazi u grupi država s visokim poreznim teretom. Promatra li se u međunarodnim okvirima, niže oporezivanje poduzetništva može snažnije potaknuti  inovacijama i investicijama. Također,niže oporezivanje rada može osnažiti poticaje zapošljavanja i kreirati poticaje gospodarskog rasta.

Njemački porezni sustav u brojnim se krizama pokazao otpornim i značajnim instrumentom uspješnog prevladavanja ekonomskih izazova. Porezna se politika kombinacijom različitih poreznopolitičkih mjera pokazala kao prikladno sredstvo brzog rasterećenja poduzetništva i građana. Povrh toga, digitalizacija pred postojeći poreznopravni poredak u globaliziranom gospodarstvu postavlja velike izazove. Takve izazove, dugoročno gledano, moguće je najbolje prevladati međunarodnim usklađivanjem i jedinstvenim postupanjem svih država. Ključ pravedne raspodjele poreznih prihoda nalazi se u okivurima globalne trajne reforme oporezivanja multinacionalnih poduzeća. Dana 8. listopada 2021. realizirano je suglasje o dvostupnom projektu (OECD-Projekt BEPS), koji može predstavljati veliki korak prema većoj međunarodnoj poreznoj pravedsnosti. Stup 1 tog projekta sadrži novu raspodjelu prava oporezivanja velikih i profitabilnih svjetskih koncerna, dok Stup 2 predviđa uvođenje globalnog efektivnog najnižeg oporezivanja. Plan implementacije predviđa da bi taj sustav trebao 2024. godine stupiti na snagu.   

„Informacijski centar za poreze u tuzemstvu i inozemstvu“ (Informationszentrum für Steuern im In- und Ausland) u Saveznom središnjem uredu za poreza (Bundeszentralamt für Steuern), na zahtjev Saveznog ministarstva financija, izradilo je ovu podatkovnu osnovu. Izrađena usporedba odnosi se načelno na države EU i nekoliko drugih izabranih industrijskih država (SAD, Kanada, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska i Norveška); opisuje pravno stanje na kraju 2022. godine. Nisu obuhvaćene najavljene ili donesene mjere koje su trebale djelovati tek od 2023. godine.

Ukazano je kako je u slučaju znatnog broja usporedbi tek dovođenjem u ukupan kontekst moguće doći do smislenih zaključaka. Tako je, primjerice, u slučaju oporezivanja društava kapitala stvarno porezno opterećenje u pojedinim državama moguće utvrditi tek iz zajedničkog povezivanja nominalnih poreznih stopa i različito oblikovanih poreznih osnovica.

2. Ukupni gospodarski pokazatelji

Tablica 1 sadrži međunarodnu usporedbu poreznih kvota (porezi u odnosu prema BDP-u) u državama OECD-a (Revenue Statistics) od 1990. Budući da države uključene u usporedbu svoje državne sustave socijalnog osiguranja u različitoj mjeri financiraju preko vlastitih swocijalnih doprinosa (koji nisu sadržani u poreznoj kvoti) ili iz općih proračunskih sredstava (time i preko odgovarajuće visine poreza), Tablica 2 pokazuje kvotu javnih davanja. Rashodovna kvota u tom smislu predstavlja opterećenje porezima i doprinosima za socijalno osiguranje u odnosu na pripadajuće BDP-e.

Naročito u skandinavskim državama, ali također i u Francuskoj, Belgiji, Italiji i Austriji, kvota javnih davanja relativno je visoka ( > 40 %), dok Irska, SAD i Švicarska pokazuju relativno nisku kvotu javnih davanja ( < 30 %). Njemačka kvota javnih davanja nalazi se ugornjoj sredini (2021. godine iznosila 39,5 %). Najnižu kvotu javnih davanja 2021. imala je Irska (21,1 %), dok je najvišu kvotu relativnih javnih davanja bilježila Danska (46,5 %). Njemačka porezna kvota 2021. godine iznosila je 24,6 %. Prema visini svoje porezne kvote, Češka se nalazi na dnu ljestvice promatranih država (udio od 17,4 %), dok se Danska nalazi na vrhu ljestvice promatranih država (udio od 46,8 %).

TABLICA 1: POREZNE KVOTE U MEĐUNARODNOJ USPOREDBI

Država

Porezi u % BDP-a

1990.

2000.

2010.

2019.

2020.

2021.

Belgija

27,6

30,3

29,0

29,5

29,4

29,1

Danska

44,4

46,2

44,7

46,6

46,5

46,8

Njemačka*

21,8

22,2

21,7

24,0

23,1

24,6

Estonija

-

20,2

20,4

21,8

21,6

21,9

Finska

31,9

34,2

28,5

30,5

30,4

31,0

Francuska

23,0

27,9

26,0

30,1

30,6

30,3

Grčka

17,6

23,3

21,3

27,3

25,9

26,2

Irska

27,8

27,1

22,7

18,2

16,8

17,9

Italija

24,3

29,0

28,7

29,2

29,4

29,8

Japan

20,4

16,4

15,5

18,5

19,8

-

Kanada

30,8

30,0

26,4

29,1

29,5

28,5

Letonija

-

19,3

20,0

21,7

21,8

21,3

Litva

-

20,9

16,7

20,6

20,8

22,4

Luxemburg

24,3

27,2

26,7

28,2

27,1

28,0

Nizozemska

24,8

22,6

22,7

25,8

26,1

26,6

Norveška

29,7

32,9

32,4

29,3

27,4

32,6

Austrija

26,4

28,0

27,0

27,7

26,5

28,1

Poljska

-

20,0

20,5

21,9

22,2

23,8

Portugal

19,3

23,0

21,8

24,9

24,5

25,2

Švedska

35,5

37,3

32,1

33,7

33,5

33,6

Švicarska

17,8

20,4

19,5

20,9

20,7

25,2

Slovačka

-

19,7

16,1

19,6

19,2

33,6

Slovenija

-

22,8

22,0

21,5

20,0

21,2

Španjolska

20,4

21,5

19,4

22,4

22,9

20,1

Češka

-

18,0

17,8

19,4

18,5

21,0

Mađarska

-

27,2

25,3

24,8

24,6

24,7

SAD

19,4

21,6

17,3

18,9

19,2

17,4

Ujedinjeno Kraljevstvo

27,3

27,3

26,0

26,3

25,9

23,9

*1990. samo za stare savezne zemlje.

Izvor: OECD: Renevnue Statistics 1965-2021, Paris 2022.

 

TABLICA 2: KVOTE JAVNIH DAVANJA U MEĐUNARODNOJ USPOREDBI

Država

Porezi i socijalna davanja u % BDP-a

1990.

2000.

2010.

2019.

2020.

2021.

Belgija

41,4

43,8

42,9

42,7

43,1

42,0

Danska

44,4

46,9

44,8

46,6

46,5

46,9

Njemačka*

34,8

36,4

35,5

38,6

38,3

39,5

Estonija

-

31,1

33,2

33,5

34,5

33,5

Finska

42,9

45,8

40,6

42,3

41,9

43,0

Francuska

41,2

43,4

42,1

44,9

45,4

45,1

Grčka

25,2

33,4

32,3

39,5

38,8

39,0

Irska

32,4

30,8

27,7

21,9

20,2

21,2

Italija

36,3

40,5

41,7

42,4

42,9

43,3

Japan

27,7

25,3

26,2

31,4

33,2

-

Kanada

35,1

34,7

31,0

33,8

34,4

33,2

Letonija

-

29,1

28,6

31,2

31,9

31,2

Litva

-

30,8

28,3

30,3

31,2

32,8

Luxemburg

33,5

36,9

37,6

38,9

38,3

38,6

Nizozemska

39,7

36,9

35,7

39,3

39,7

39,7

Norveška

40,2

41,7

41,8

39,9

38,6

42,2

Austrija

39,3

42,3

41,0

42,6

42,1

43,5

Poljska

-

32,9

31,3

35,1

36,0

36,8

Portugal

26,5

30,9

30,4

34,5

34,8

35,8

Švedska

48,8

50,0

42,9

42,8

42,6

42,6

Švicarska

23,1

27,0

25,6

27,4

27,6

28,0

Slovačka

-

33,6

28,1

34,6

34,8

35,8

Slovenija

-

37,7

37,8

37,2

36,9

37,4

Španjolska

31,5

33,0

31,3

34,7

36,6

38,4

Češka

-

32,3

32,2

34,8

34,4

33,8

Mađarska

-

38,5

36,9

36,5

35,7

34,0

SAD

26,0

28,3

23,4

25,0

25,5

36,6

Ujedinjeno Kraljevstvo

32,9

32,8

32,1

32,7

32,8

33,5

*1990. samo za stare savezne zemlje.

Izvor: OECD: Renevnue Statistics 1965-2021, Paris 2022.

 

TABLICA 3: POREZNE KVOTE I KVOTE JAVNIH DAVANJA 2020. (u % BDP-a)

Država

Porezna kvota

Kvota javnih davanja

Irska

17,9

21,1

SAD

20,2

26,6

Švicarska

21,2

28,0

Letonija

21,3

31,2

Litva

22,4

32,8

Japan

19,8

33,2

Estonija

21,9

33,5

Ujedinjeno Kraljevstvo

26,8

33,5

Češka

17,4

33,8

Mađarska

23,9

34,0

Portugal

25,2

35,8

Slovačka

20,1

35,8

Poljska

23,8

36,8

Slovenija

21,0

37,4

Španjolska

24,7

38,4

Luksemburg

28,0

38,6

Grčka

26,2

39,0

Njemačka

24,6

39,5

Nizozemska

26,6

39,7

Belgija

29,1

42,0

Norveška

32,6

42,2

Švedska

33,6

42,6

Finska

31,0

43,0

Italija

29,8

43,3

Austrija

28,1

43,5

Francuska

30,3

45,1

Danska

46,8

46,9

*Izvor: OECD: Renevnue Statistics 1965-2021, Paris 2022.

3. Porezno opterećenje dobiti društava kapitala

Nominalne porezne stope mogu imati signalnu funkciju u okviru usporedbe međunarodnih okvira oporezivanja. Stvarno odnosno efektivno porezno opterećenje utvrđuje se zajedničkom kombinacijom porezne osnovice i porezne stope. U nastavku se uspoređuju porezne stope i uporišne točke porezne osnovice.

Tablica 4 pruža informacije o visine stopa poreza na dobit (bez poreza nižih područnih jednica), kao i o vrsti i opsegu razgraničenja dividendi pri vlasniku udjela. Kako bi se izbjeglo ili barem umanjilo dvostruko oporezivanje raspodjeljene dobiti društva putem poreza na dobit društva i poreza na dohodak vlasnika udjela, u međuvremenu su gotovo sve države uvele odgovarajuće sustave za rasterećenje dividendi pri vlasnicima udjela. Od europskih država jedino Irska i Švicarska ne predviđaju rasterećenje raspodijeljene dobiti na razini vlasnika udjela (klasičan sustav bez tarifnog smanjenja). Spomenute države ipak primjenjuju, jednako kao i prije, snižene opće tarife poreza na dobit. Tri države EU oporezuju dobit samo pri društvu, tako da dividenda pri vlasniku udjela ostaje neoporeziva (Estonija, Letonija i Cipar). Do istog gospodarskog rezultata dolazi također Malta, tako da porez na dobit na raspodijeljenu dobit odgovara stopi poreza na dohodak koja tereti dividende i u cijelosti se uračunava u obvezu poreza na dohodak (tzv. postupak punog uračunavanja). 

TABLICA 4: SUSTAVI POREZA NA DOBIT I OPOREZIVANJE VLASNIKA UDJELA 2022

Države

Porez na dobit – redovne stope (bez poreza nižih područnih jedinica)

Oporezivanje i rasterećenje pri vlasniku udjela (fizičke osobe, rezidente)

Klasični sustav sa smanjenjem tarife

Belgija

25 %

20 % za prvih 100.000 eura dobiti malih i srednjih poduzeća.

Porez po odbitku 30 % ili opcija za razrez poreza

Bugarska

10 %

-

Porez po odbitku 5 %

Danske

22 %

-

Porez na kapital od 27 % na dividende; do raspodjele do 57.200 DKK s učinkom odbitka, pri višim prihodima od dividendi 42 % poreza na dohodak uz uračunavanje poreza na kapitalne prihode

Njemačka

15 %

Bez solidarnog dodatka od 5,5 % poreznog iznosa (i bez uračunavanja poreza na obrtničku djelatnost)

Porez po odbitku 25 % s opcijom za razrez u slučaju da progresivnom poreznom tarifom izlazi niže opterećenje.

Finska

20 %

-

Dividende društava kapitala na burzi neoporezive su do 15 %, a do 85 % oporezive su kao prihodi od kapitalne imovine s 30 % paušalnim porezom na dohodak za prihode do 30.000 eura (34 % za veće prihode).

Dividende društava kapitala koja nisu na burzi su neoporezive do 8 % sudjelujuće vrijednosti vlasnika udjela od 75 %, a do 25 % oporezive su kao prihodi od kapitalne imovine. Prema tome neoporezivi udio neoporeziv je do godišnje visine od 150.000 eura i prelazeći iznos je oporeziv do 85 % kao prihod od kapitalne imovine. Ako dividende prelaze 8 %-tnu granicu, tada je prelazeći iznos do 25 % neoporeziv, dok je dio do 75 % oporeziv progresivnom tarifom.

Francuska

  26,5%

Bez socijalnog dodatka od 3,3 % na porez na dobit za poduzeća s godišnjim prometom većim od 7,63 milijuna eura i to na dio poreza na dobit koji prelazi iznos od 763.000 eura.

Porez na kapitalne prihode od 12,8 % bruto dividende (30 % uključujući socijalne poreze); opcijski progresivni porez na dohodak na 60 % dividende i 17,2 % socijalnog poreza na puni iznos bruto dividende uz uračunavanje poreza na kapitalne iznose.

Grčka

22 %

-

Porez po odbitku 5 %.

Italija

24 %

Bez 3,9 % lokalnog poreza (IRAP), čija porezna osnovica odstupa od državnog poreza (vrijednost, ne dobit!)

Porez po odbitku 26 %.

Hrvatska

18 %

10 % za poduzeća s prometom manjim od 7,5 milijuna HRK.

Porez po odbitku 10 %.

Litva

15 %

5 % za male poduzetnike

Porez po odbitku 15 %

Luxemburg

17 %

Bez dodatka od 7 % poreznog iznosa za fond nezaposlenih; snižena porezna stopa od 15 % za dohodak do 175.000 eura; za dohodak između 175.000 eura i 200.000 eura sukcesivno prilagđavanje redovitoj poreznoj stopi.

Dividende neoporezive do 50 %.

Nizozemska

25,8 %

Za prvih 395.000 eura dobiti snižena porezna stopa od 15 %.

Paušalno oporezivanje poreznom stopom od 26,9 % na dividende iz bitnog sudjelovanja (od 5 %); inače paušalno oporezivanje poreznom stopom od 31 % na fiktivni prihod od kapitala (od 1,818 % do 5,53 % čiste imovine).

Norveška

22 %

-

Dividende do određenog dijela nabavnih troškova sudjelovanja ostaju neoporezive

Austrija

25 %

-

Porez po odbitku 27,5 % s opcijom za razrez, ako bi korištenjem progresivne porezne stope bilo realiziran povoljniji porezni teret.

Poljska

19 %

9 % za poduzeća s prometom manjim od 2 milijuna eura (postoji opcija poreza prilikom isplate od 15 % odnosno 25 % za određena poduzeća pod daljim pretpostavkama)

Porez po odbitku 19 %

(u slučaju poreza na isplate: porez na izvoru od 19 % nakon odbitka udjela u dobiti i pripadajućeg poreza na isplatu obračunate kvote)

Portugal

21 %

Bez općinskog dodatka do 1,5 %; 24 % na dobit preko 1,5 mil. eura, 26 % na dobit preko 7,5 mil. eura, 30 % na dobit preko 35 mil. eura,

17 % za prvih 25.000 eura dobiti malih i srednjih poduzeća.

Porez po odbitku 28 % ili opcija za porezni razrez, pri čemu 50 % dividende ostaje neoporezivo

Rumunjska

16 %

-

Porez po odbitku 5 %

Švedska

20,6 %

-

Paušalni porez na dohodak od 30 % na dividende, nije moguća opcija za razrez poreza

Slovačka

21 %

15 % za poduzeća s dobiti manjom od 49.790 eura.

Porez po odbitku 7 %

Slovenija

19 %

-

Porez po odbitku 25 %

Španjolska

25 %

-

Paušalni porez na dohodak od 19 % na prihode do 6.000 eura, 21 % na prihode od 6.000 do 50.000 eura i 23 % na prihode od 50.000 do 200.000 eura, 26 % na više prihode.

Češka

19 %

-

Porez po odbitku 15 %

Mađarska

9 %

-

Porez po odbitku 15 %

SAD

21 %

Porez na dobit korporacija Saveza.

Porez na dohodak 0%, 15 % ili 20 % na dividende tuzemnih društava kapitala ili usporedivih ostalih tijela

Ujedinjeno Kraljevstvo

19 %

-           

Porez na dohodak 8,75 %, 33,75 % ili 39,35 % na dividende.

Klasični sustav bez tarifnog smanjenja

Irska

12,5 %

Za obrtnički dohodak; za neobrtnički dohodak 25 %

Oporezivanje pri vlasnicima udjela prema općoj tarifi

Švicarska

8,5 %

-

Oporezivanje pri vlasniku udjela prema općoj tarifi (pri kvalificiranom sudjelovanju u kapitalu s udjelom većim od 10 %,  samo 70 % dividende podliježe porezu na dohodak)

Sustav punog uračunavanja

Malta

35 %

-

Puno uračunavanje, s uključivanjem poreznog odbitka u dohodak

Sustav djelomičnog uračunavanja

Japan

23,2 %

19 % za prvih 8 miljuna JPY dobiti malih i srednjih poduzeća.

Uračunavanje od 5 % ili 10 % raspodjeljenog, ovisno o ukupnom dohotku, bez uključivanja poreznog odbitka u dohodak; posebne odredbe: dividene društava na burzi mogu podlijegati paušalnom porezu od 20,315 % uključujući 2,1 % dodatka na državni porez).

Kanada

15 %

-

Porezna osnovica pri vlasniku udjela tvori raspodjeljena dobit uvećana za iznos od 38 %; 6/11 tog iznosa uračunava se u porez na dohodak vlasnika udjela

Sustav poreznog oslobođenja

Estonija

20 %

Porez na raspodjeljenu dobit: 0 % pri tezauriranju (14 % ako isplaćeni iznos ne prelazi prosjek isplaćenog iznosa u prethodne tri godine)

Nema oporezivanja pri vlasniku udjela (7 % poreza na kapitalne prihode na isplate koje podliježu stopi poreza na dobit od 14 %).

Letonija

20 %

Porez na raspodjeljenu dobit; 0 % pri tezauriranju

Nema oporezivanja pri vlasniku udjela

Cipar

12,5 %

-

Nema oporezivanja pri vlasniku udjela; inače davanje od 17 %

         

Godine 2022. Francuska je iznova smanjila nominalnu stopu svojeg poreza na dobit, dok je u Nizozemskoj realizirano povećanje stope poreza na dobit uz istovremeno prilagođavanje porezne osnovice. U preostalim analiziranim državama nominalna stopa poreza na dobit ostala je nepromijenjena. Tablica 5 pokazuje važeće stope poreza na dobit (bez poreza nižih područnih jedinica) 2022. godine. Najniža stopa poreza na dobit zabilježena je u Švicarskoj (8,5 %), dok Malta ubire najvišu stopu poreza na dobit (35 %).

TABLICA 5: STOPE POREZA NA DOBIT 2021.- REDOVNE STOPE U % (BEZ DRUGIH DODATAKA I POREZA NIŽIH PODRUČNIH JEDINICA)

Država

Redovne stope poreza na dobit

Švicarska

8,5

Mađarska

9

Bugarska

10

Irska

12,5

Cipar

12,5

Njemačka

15

Kanada

15

Litva

15

Rumunjska

16

Luxemburg

17

Hrvatska

18

Poljska

19

Slovenija

19

Češka

19

Ujedinjeno Kraljevtvo

19

Estonija

20

Finska

20

Letonija

20

Švedska

20,6

Portugal

21

Slovačka

21

SAD

21

Danska

22

Grčka

22

Norveška

22

Japan

23,2

Italija

24

Belgija

25

Nizozemska

25

Austrija

25

Španjolska

25

Francuska

25,8

Malta

35

IZVOR: Savezni središnji ured za poreze (Bundeszentralamt für Steuern)

Pored razine središnje države, u više država postoji niz podređenih razina vlasti (pojedine države, provincije, regije, općine i sl.), koje ubiru vlastite poreze na dobit ili njima slične poreze, kao npr. u Njemačkoj i Luksemburgu, gdje se ubire porez na obrtničku djelatnost (Gewerbesteuer). Tome treba pribrojati i višestruke dodatke i slične prireze središnjih država i/ili drugih razina vlasti. Ukupna visina svih poreza koji terete trgovačka društva, koja u podlozi porezne osnovice ima izračun dobiti, prikazana je u Tablici 6. i Tablici 7. Potrebno je naglasiti da se iznos poreza koji ubiru lokalne jedinice vlasti, u pojedinim državama može odbiti od porezne obveze  koju nameću više razine vlasti (npr. u Japanu i SAD-u). Ukupno porezno opterećenje na razini poduzeća utvrđuje se kroz stupnjevano računanje, a ne samo kao jedinstveni dodatak nominalne porezne stope pojedinih poreza.

Ukupno tarifno porezno opterećenje društava kapitala 2022. seže od 10 % u Bugarskoj do preko 30 % u Japanu (bez posebnog slučaja Malte koja svojom vlastitom posebnom stopom odnosno odredbom). Njemačka sa svojom visinom poreznog opterećenja od 29,94 % ostaje neznatno ispod – u međunarodnoj usporedbi – značajne granice od 30 %.

TABLICA 6: OPOREZIVANJE PODUZEĆA 2022. U MEĐUNARODNOJ USPOREDBI

Tarifno opterećenje dobiti društava kapitala 2022. (nominalno) u % (porezi na dobit, porezi na obrtničke prihode i usporedive ostale poreze središnjih država i područnih jedinica)

Države

Središnja država

Područne jedinice

Ukupno

EU-države

Belgija

25

-

25

Bugarska

10

-

10

Danska

22

-

22

Njemačka

15,83

14,12

29,94

Estonija

20

-

20

Finska

20

-

20

Francuska

25

-

25

Grčka

22

-

22

Irska

12,5

-

12,5

Italija

24

3,9

27,9

Hrvatska

18

-

18

Letonija

20

-

20

Litva

15

-

15

Luxemburg

18,19

6,75

24,94

Malta

35

-

35

Nizozemska

25

-

25

Austrija

25

-

25

Poljska

19

-

19

Portugal

21

1,5

22,5

Rumunjska

16

-

16

Švedska

20,6

-

20,6

Slovačka

21

-

21

Slovenija

19

-

19

Španjolska

25

-

25

Češka

19

-

19

Mađarska

9

2

10,82

Cipar

12,5

-

12,5

Ostale države

Japan

23,2

8,84

30,42

Kanada (Ontario)

15

11,5

26,5

Norveška

22

-

22

Švicarska (Zürich)

8,5

15,26

19,2

SAD (Država New York)

21

6,5

26,14

Ujedinjeno Kraljevstvo

19

-

19

TABLICA 7: OPOREZIVANJE PODUZEĆA 2022. – TARIFNO OPTEREĆENJE DOBITI DRUŠTAVA KAPITALA 2022. (nominalno) u % (porezi na dobit, iznos poreza na obrtničku djelatnost i usporedivi ostali porezi središnje države i drugih razina vlasti)

Država

Ukupno porezno opterećenje poduzeća

Bugarska

10

Mađarska

10,82

Irska

12,5

Cipar

12,5

Litva

15

Rumunjska

16

Hrvatska

18

Poljska

19

Slovenija

19

Češka

19

Ujedinjeno Kraljevstvo

19

Švicarska (Zürich)

19,2

Estonija

20

Finska

20

Letonija

20

Švedska

20,6

Slovačka

21

Danska

22

Grčka

22

Norveška

22

Portugal

22,5

Luxemburg

24,94

Belgija

25

Francuska

25

Austrija

25

Španjolska

25

Nizozemska

25,8

SAD (Država New York)

26,14

Kanada (Ontario)

26,5

Francuska

26,5

Italija

27,9

Njemačka

29,94

Japan

30,42

Malta

35

IZVOR: Savezni središnji ured za poreze (Bundeszentralamt für Steuern)

Za procjenu ukupnog opterećenja dobiti poduzeća mora se također u obzir uzeti oporezivanje vlasnika udjela. To je, kao što je pokazala Tablica 4, moguće na više načina i vrsta. Djelomično se dividende više uopće ne oporezuje pri vlasniku udjela, u nekoliko država samo još u određenom dijelu i u drugim državama u cijelosti. Zato na velikoj važnosti dobivaju ne samo porezne stope, nego također i opseg oporezivanja dividendi. 

Tablica 8 predstavlja najveće ukupno opterećenje vlasnika udjela prilikom raspodjele dobiti. Potrebno je naglasiti da u državama s opcijom razreza porezno opterećenje može biti manje od prikazanog; naročito ako je opterećenje ukupnog dohotka vlasnika udjela niže od najveće porezne stope ili porezno opterećenje opada uzimanjem u obzir neoporezivih iznosa.

TABLICA 8: NAJVEĆE OPTEREĆENJE (NOMINALNO) U % NA RAZINI PODUZEĆA I VLASNIKA UDJELA PRILIKOM POTPUNE RASPODJELE 2022.

Država

Na razini poduzeća

Na razini vlasnika udjela

Bugarska

10,00

4,50

Estonija

20,00

0,00

Letonija

20,00

0,00

Rumunjska

16,00

4,20

Mađarska

10,82

13,38

Grčka

22,0

3,90

Hrvatska

18,00

8,20

Slovačka

21,00

5,53

Cipar

12,50

14,88

Litva

15,00

12,75

Češka

19,00

12,15

Poljska

19,00

15,39

Malta

35,00

0,00

Norveška

22,00

17,16

SAD (Država New York)

26,14

14,77

Slovenija

19,0

20,25

Luxemburg

24,94

17,18

Finska

20,00

23,00

Nizozemska

21,53

21,11

Španjolska

25,00

18,79

Portugal

22,50

21,70

Švedska

20,60

23,82

Japan

30,42

14,14

Austrija

25,00

20,63

Italija

27,90

18,75

Irska

12,50

35,00

Belgija

25,00

22,50

Njemačka

29,84

18,48

Francuska

25,00

22,50

Ujedinjeno Kraljevstvo

19,00

31,87

Švicarska (kanton Zürich)

19,20

32,19

Danska

22,00

32,76

Kanada (Ontario)

26,50

28,92

Ne smije se podcijeniti utjecaj koji na stvarno porezno opterećenje poduzeća imaju – u Tablici 9 prikazano – višeperiodično uzimanje u obzir gubitaka prilikom utvrđenja poreza na dobit (u obliku prijenosa odnosno povrata gubitka). Pojedine države pokazuju vrlo različite odredbe. Tako se višeperiodično uređenje ujednačenja gubitaka u većini država – uspoređeno s Njemačkom – čini vrlo restriktivnim. To se ogleda, prije svega, u tome da mnoge države ne poznaju povrat gubitka. U Njemačkoj, ali također i u Francuskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Japanu, Kanadi i od srpnja 2020. u Češkoj postoji mogućnost unatrag prenijeti gubitke, radi omogućavanja likvidnosti u gospodarskim skromnijim vremenima. Upravo se u vremenu COVID-19 krize taj instrument intenzivno koristio.

Također se u Tablici 9 prikazano periodično uzimanje u obzir gubitaka pri porezu na dobit u formi prijenosa gubitka onaprijed ili unazad ima značajan utjecaj na stvarno porezno opterećenje poduzeća. Pritom razlčičite države poznaju različite odredbe. Mnoge države ne poznaju prijenos gubitaka. U Njemačkoj, kao i u Francuskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Japanu i Kanadi mogućnost prijenosa gubitka vodi pritjecanju likvidnosti u gospodarski izazovnim vremenima. Taj se instrument naročito intenzivno koristio u vremenu sadašnje COVID-19 krize. Tablica 9 također prikazuje mjere pomoći za vrijeme COVID-19 krize, prije svega one mjere koje se tiču prijenosa gubitaka.

Preneseni gubitci mogu se u nekoliko država neograničeno obračunavati s dobiti; u drugim državama je obračun gubitka moguć samo unutar određenog vremenskog razdoblja (npr. u Poljskoj, Japanu, Švicarskoj, Češkoj). Njemačka dozvoljava vremenski neograničen prijenos gubitka. U određenim slučajevima ograničava se godišnja visina iznosaodbitka (tzv. minimalno oporezivanje dobiti). Takvu praksu zadnjih godina pokazuje rastući broj država, između ostalog Francuska, Italija, Španjolska, SAD i od 2022. također Nizozemska.

TABLICA 9: Višeperiodično uzimanje u obzir gubitaka unutar sustava poreza na dobit 2022. (Pregled sadrži propise važeče od 1. siječnja 2022. Prikazane se i odredbe koje se tiču COVID-19 pandemije, ako su još važile 2022. godine.

EU-države

Povrat gubitka

Prijenos gubitaka

Belgija

-

Neograničeno

Bugarska

-

5 godina

Danska

-

Neograničeno (do 8.872.500  DKK godišnje u cijelosti, preko toga obračun je moguć samo do 60 % iznosa koji prelazi 8.872.500 DKK )

Njemačka

2 godina (ograničeno na 1 mil. eura: COVID-19 mjere: do 2023. povećane na 10 milijuna eura)

Neograničeno (do 1 mil. eura godišnje u cijelosti, preko toga obračun je moguć samo do 60 % iznosa koji prelazi 1 mil. eura)

Estonija

Nema propisa

Nema propisa

Finska

-

10 godina (za gubitke iz istog izvora)

Francuska

1 godina (ograničeno na 1 mil. eura, povrat gubitka vodi odbitku poreza, koji se sljedećih 5 godina obračunava s poreznim dugovima i čiji se preostali iznos nadoknađuje u 6.god.

Neograničeno (do 1 mil. eura godišnje u cijelosti, preko toga ogračun je mogu samo do 50 % iznosa koji prelazi 1 mil. eura)

Grčka

-

5 godina

Irska

1 godina (u slučaju proizvodnih rashoda 3 godine)

Neograničeno (za gubitke iz istih izvora)

Italija

-

Neograničeno (obračunavanje samo do 80 % godišnjih prihoda; to ne vrijedi za gubitke iz prve tri godine nove poslovne djelatnosti)

Hrvatska

-

5 godina

Letonija

-

5 godina (Prijelazne odredbe za gubitke, koji su nastali do 31.12.2017.; reduciranje poreza na isplaćenu dobit za 15 % iznosa gubitka, ali najviše do 50 % poreznog iznosa po godini).

Litva

-

Neograničeno (obračunavanje samo do 70 % godišnjih prihoda; ograničenje ne vrijedi za mala poduzeća, koja podliježu sniženoj stopi od 5 %)

Luksemburg

-

17 godina

Malta

-

Neograničeno

Nizozemska

1 godina

(ograničeno na 1 mil. eura)

Neograničeno

(u cijelosti je moguće godišnje odbiti do 1 mil. eura. nakon toga se dozvoljava obračun samo do 50 % dobiti koja prelazi 1 milijun eura)

Austrija

-

Neograničeno (obračunavanje samo do 75 % godišnjih prihoda)

Poljska

-

5 godina za gubitke iz istih izvora; do 5 milijuna PLN unutar razdoblja od pet godina u cijelosti se može odbiti; preko toga obračun je moguć samo do 50 % nastalog gubitka po promatranoj godini.

Portugal

-

5 godina (obračunavanje samo do 70 % godišnjih prihoda)

Rumunjska

-

7 godina

Švedska

(indirektni povrat gubitka moguć je gašenjem tzv. periodizacije rezerve iz prethodnih godina)

Neograničeno

Slovačka

-

5 godine (obračunavanje godišnje samo do 50 % ukupnog iznosa prihoda; izuzeta su mala poduzeća)

Slovenija

-

Neograničeno (obračunavanje samo do 50 % godišnjih prihoda)

Španjolska

-

Neograničeno (do 1 mil. eura u cijelosti se može odbiti,  preko toga obračun ovisi o visini prometa poduzeća: do 20 mil. eura do 70 %, 20-60 mil. eura do 50 % i više od 60 mil. eura do 25 %  na svaki 1 mil. eura prelazećeg prihoda)

Češka

2 godine

(najviše 30 mil CZK ukupno u dvije prethodne godine)

5 godina

Mađarska

-

5 godina (obračunavanje moguće samo do 50 % godišnjih prihoda)

Cipar

-           

5 godina

Ostale države

Povrat gubitka

Prijenos gubitka

Japan

1 godina (COVID-19 mjere: izuzeća za poduzeća s kapitalom do 1 mlrd. JPY za gubitke nastale u razdoblju 1.2.2020.-31.1.2022.; 2 godine za gubitke uslijed katastrofe u razdoblju od 1.2.2020. do 31.1.2022.)

10 godina (obračunavanje samo do 50 % godišnjih prihoda, izuzevši mala i srednja poduzeća).

Kanada

3 godine

20 godina

Norveška

-

(dozvoljen je povrat na prethodne 2 godine u slučaju likvidacije)

Neograničeno

Švicarska

-

7 godina

SAD

-

 

Neograničeno (obračun samo do 80 % godišnjih prihoda)

Ujedinjeno Kraljevstvo

1 godina

(u slučaju poslovnih rashoda tri godine)

Neograničeno (do 5 miljuna GBP u cijelosti moguće odbiti; nakon toga obračun moguć samo do 50 % prinosa koji prelaze 5 milijuna GBP).

IZVOR: Savezni središnji ured za poreze (Bundeszentralamt für Steuern)

4.   Nominalno opterećenje prihoda fizičkih osoba

Obje sljedeće tablice sadržavaju informacije o relevatnim tarifama poreza na dohodak za osobe samce koji ostvaruju prihode. U Tablici 10 prikazane su ulazne tarifne porezne stope, koje predstavljaju ostale dodatke i osobna rasterećenja kroz iznose poreznih odbitaka, osnovne neoporezive iznose i tzv. nulte-zone. Iznosi poreznih odbitaka odbijaju se od poreznog duga tako da, za razliku od neoporezivih iznosa i nulte-zone porezne progresije, ne igraju nikakvu ulogu za učinak rasterećenja. U slučaju neoporezivih iznosa i nultih-zona efektivno porezno rasterećenje ovisno je o graničnoj poreznoj stopi i time o poreznoj tarifi. Najviša ulazna stopa zabilježe na je u Švedskoj (52,24 %), dok najnižu ulaznu poreznu stopu bilježi Švicarska (5,13 %).  

TABLICA 10: ULAZNE STOPE POREZA NA DOHODAK SREDIŠNJE DRŽAVE I PODRUČNIH JEDINICA KAO I OSTALIH DODATAKA 2022.

Države

Tarife

Osobna rasterećenja

Ulazna stopa država

+ područne jedinice

+ ostali dodatci

Ulazna stopa tarife doseže do EUR

Iznos poreznog odbitka u EUR

Neoporezivi iznos/nulta zona u tarifi u EUR

EU-države

Belgija

Država             25 %

7 % dodatak na državni porez             1,75%

Ukupno        26,75%

13.870

-

9.270

Bugarska

                         10 %

Flat tax

-

-

Danska

Država        12,10%

Općine       24,98%

Ukupno      37,08 %

74.235

757

-

Njemačka

                         14 %

10.348

-

10.347

Estonija

                         20 %

Flat tax

-

6.000

Finska

Država                6 %

Općine         20,00%

Ukupno         26,00%

28.700

-

19.200

3.630

Francuska

Država          11,00%

Soc.porezi     9,70%

Ukupno        19,80% 

16.070

-

10.225

Grčka

Država               9%

10.000

777

-

Irska

Država         20,00%

Dodatak           0,5%

Ukupno         20,5%

36.800

12.012

 

1.700

-

 

-

13.000

 

Italija

Država              23%

Regije            2,28%

Ukupno        25,28%

15.000

 

 

1.880

-

Hrvatska

(različito prema općinama i gradovima)

Država              20%

Grad Zagreb

prirez 18%     3,60%

Ukupno        23,60%

47.882

 

 

 

-

6.384

 

 

 

Letonija

                         20%

20.004

-

5.100

Litva

                         20%

90.246

-

6.480

Luxemburg

Država                8%

Dodatak za Fond za  nezapos.      0,56 %

Ukupno         8,56 %

13.173

150.000

 

-

11.265

 

 

 

Malta

15%

14.500

-

9.100

Nizozemska

37,07%

69.398

2.888

-

Austrija

20%

18.000

-

11.000

Poljska

                      12,00%

25.167

755

-

Portugal

14,50%

7.116

-

-

Rumunjska

10%

Flat tax

-

1.239

Švedska

Država              20%

Općine         32,24%

Ukupno        52,24%

Flat tax

Flat tax

-

-

1.343+51.129

1.343

Slovačka

19%

38.553

-

4.579

Slovenija

16%

8.755

-

4.500

Španjolska

                           19%

12.450

-

5.550

Češka

15%

75.942

1.254

-

Mađarska

15%

Flat tax

-

-

Cipar

20%

28.000

-

19.500

Ostale države

Japan

Država            5,00%

2,1 % dodatka na drž.porez       0,11%

Prefekture     4,00%

Općine            6,00%

Ukupno        15,11%

14.012

-

3.449

 

3.090

3.090

Kanada

Savez            15,00%

Prov.Ontario 5,05%

Ukupno        20,05%

38.086

35.073

-

195

9.650

8.453

Norveška

Država            1,70%

Općine         22,00%

Ukupno       23,70%

26.310

Flat tax

-

-

18.694

5.721

Švicarska

Savez             0,77%

Kanton i općina

Zürich            4,36%

Ukupno          5,13%

31.997

 

11.543

-

 

-

14.682

 

6.784

SAD

Savez            10,00%

Država NY      4,00%

Grad NY      3,078%

Ukupno      17,078%

10.094

8.351

11.789

-

-

-

-

-

-

Ujed.Kraljevstvo

20,00 %

44.376

-

14.796

IZVOR: Savezni središnji ured za poreze (Bundeszentralamt für Steuern)

Većina analiziranih država koje u svojoj tarifi imaju neoporezivi iznos odnosno nultu zonu, iste su – nakon preračuna državne valute u euro – 2022. godine prilagodile. U većini slučajeva ulazne porezne stope, u usporedbi s prethodnom godinom, ostaju i nadalje nepromijenjene.

Prilikom interpretacije tih podatka mora se uzeti u obzir da seu više država s usporedivo višim ulaznih tarifnim stopama, tim dijelom pokrivaju i doprinosi za zakonsko socijalno osiguranje, tako npr. u nordijskim državama i u Nizozemskoj. To otežava uspoređivanje. Također je i oporezivanje bračnih drugova različito regulirano. U nekoliko država dolazi do pojedinačnog oporezivanja bračnih drugova (npr. u Austriji), u drugima do zajedničkog razreza poreza (npr. u SAD-u), pri čemu je moguća razdioba (splitting) porezne obveze (u Njemačkoj) ili bez razdiobe (u SAD-u). U Njemačkoj ili Španjolskoj bračni drugovi mogu se odlučiti između pojedinačnog i zajedničkog razreza poreza.

Tablica 11 pokazuje najviše moguće porezne stope (uključujući ostale dodatke) u okviru oporezivanja dohotka fizičkih osoba samaca i visinu dohotka, od kojeg dolazi do primjene poreznih stopa. Izuzev nekoliko izuzetaka (npr. Slovenije i Norveške), većina promatranih država nisu mijenjale najveću stopu poreza na dohodak 2022. godine.

TABLICA 11: NAJVIŠE STOPE POREZA NA DOHODAK SREDIŠNJE DRŽAVE I PODRUČNIH JEDINICA KAO I OSTALI DODATCI 2022.

Države

Najviše porezne stope  država+područnejedinice+ostali dodatci

Najviša stopa poreza počinje iznad oporezivog dohotka od

EU-države

Belgija

Država                                                50%

7 % dodatka na državni porez     3,50%                         

Ukupno                                          53,50%

42.370

Bugarska

                                                         10,00 %

Flat tax

Danska

Najviša                                            52,07%

 

Njemačka

Država                                              45,00%

solidarni dodatak                            2,48%

Ukupno                                          47,48%

277.825

Estonija

20%

Flat tax

Finska

Država                                            31,25%

Općine (prosjek)                           20,00%

Ukupno                                          51,25%

82.900

Francuska

Država                                            45,00%

Poseban dodatak                           4,00%

Socijalni porezi                              9,70%

Ukupno                                           55,52%

160.336

500.000

Grčka

Država                                              44,00%

Dodatak: solidarni porez              10,00%

Ukupno                                            55,00%

40.000

220.000

Irska

Država                                              40,00%

Poseban dodatak                             8,00%

Ukupno                                           48,00%

36.800

70.044

Italija

Država                                             43,00%

Regije                                                2,28%

Ukupno                                          45,28%

50.000

 

Hrvatska

(različito po općinama i gradovima)

Država                                             30,00%

Grad Zagreb 18 % dodatka na državni porez                                                 5,40%

Ukupno                                            35,40%

47.882

Letonija

                                                         31,00%

78.100

Litva

                                                          32,00%

90.246

Luxemburg

Država                                             42,00%

Dodatak 9 % na porezni iznos za fond za nezaposlene                                    3,78 %           

Ukupno                                            45,78%

200.004

 

150.000

Malta

                                                          35,00%

60.000

Nizozemska

                                                          49,50%

69.398

Austrija

55,00%

1.000.000

Poljska

Država                                              32,00%

Solidarni dodatak                             4,00%

Ukupno                                            36,00%

25.167

209.723

Portugal

Država                                             48,00%

Dodatak                                             5,00%

Ukupno                                            53,00%

75.009

250.000

 

Rumunjska

10,00%

Flat tax

Švedska

Država                                            20,00%

Općine (prosjek)                           32,24%

Ukupno                                          52,24%

Flat tax

Flat tax

Slovačka

25,00%

38.553

Slovenija

45,00%

74.161

Španjolska

                                                          47,00%

300.000

Češka

                                                          23,00%

75.942

Mađarska

15,00%

Flat tax

Cipar

35,00%

60.000

Ostale države

Japan

Država                                              45,00%

dodatak na državni porez              0,95%

Prefekture                                         4,00%

Općine                                               6,00%

Ukupno                                          55,95%

287.418

 

Flat tax

Flat tax

Kanada

(različito po provincijama i teritorijima)

Savez                                               33,00%

Provincija Ontario                         20,53%

Ukupno                                          53,53%

168.215

166.920

Norveška

Država                                              17,40%

Općinski porez                                22,00%

Ukupno                                            39,40%

196.419

Flat tax

Švicarska (različito po kantonima i općinama)

Savez                                               11,50%

Kanton Zürich i

Općina Zürich                               28,43%

Ukupno                                          39,93%

764.682

 

258.100

SAD (različito po pojedinim državama, općinama i okruzima)

Savez                                               37,00%

Država New York                          10,90%

Grad New York                              3,88%

Ukupno                                          51,78%

530.406

24.560.369

49.121

Ujed.Kraljevstvo

45,00 %

176.564

IZVOR: Savezni središnji ured za poreze (Bundeszentralamt für Steuern)

Tablica 12 pokazuje najveće moguće stope poreza na dohodak (uključujući ostale dodatke) u okviru oporezivanja dohotka fizičkih osoba. Najveće stope poreza kreću se, nadalje, između 10 % u Bugarskoj i Rumunjskoj i 55,95 % u Japanu.

TABLICA 12: NAJVEĆE STOPE POREZA NA DOHODAK SREDIŠNJE DRŽAVE I PODRUČNIH JEDINICA, KAO I OSTALI DODATCI 2022. (u %)

Bugarska

10

Rumunjska

10

Mađarska

15

Estonija

20

Češka

23

Slovačka

25

Letonija

31

Litva

32

Malta

35

Hrvatska

35,4

Poljska

36

Norveška

39,4

Švicarska (Kanton Zürich)

39,84

Slovenija

45

Ujedinjeno Kraljevstvo

45

Italija

45,28

Luxemburg

45,78

Španjolska

47

Njemačka

47,48

Irska

48

Nizozemska

49,5

Finska

51,25

SAD (New York)

51,78

Danska

52,07

Švedska

52,24

Portugal

53

Belgija

53,5

Kanada (Ontario)

53,53

Grčka

54

Austrija

55

Francuska

55,52

Japan

55,95

IZVOR: Savezni središnji ured za poreze (Bundeszentralamt für Steuern)

Tablica 13 pokazuje ubiru li države porez na izvoru s ili bez karaktera odbitka i u kojoj se mjeri u obzir mogu uzeti troškovi na ime ostvarenja dohotka, odnosno postoji li neoporeziva granica. Promatrano u međunarodnoj usporedbi, zahvaljujući različitim konceptima dolazi do vrlo različitih poreznih opterećenja kamatnih prihoda koje ostvare rezidenti. To objašnjava Tablica 14 koja pruža uvid u najviše stope kamatnih prihoda fizičkih rezidenata. Estonija i Nizozemska kamatne prihode privatnih kućanstava načelno ili u određenim slučajevima ostavljaju neoporezive, dok ostale najviše porezne stope sežu od 10 % u Bugarskoj do 53,53 % u Kanadi (provincija Onatrio).

TABLICA 13: POREZI NA IZVORU NA KAMATE I DIVIDENDE 2022.-REZIDENTI

Predstavlja se oporezivanje na izvoru tipičnih prihoda od kamata i dividendi rezidentnih fizičkih osoba (opća stopa u %). Poslovni prihodi nisu obrađeni. U obzir se uzimaju kamate u užem smislu, kao npr. kamate od bankovnih uloga i vrijednosnih papira s fiksnom kamatom, koji u Njemačkoj podliježu porezu na prihode od kapitala u visini od 26,375 % (uključen solidarni dodatak). Sve države imaju brojne posebne odredbe, koje nisu prikazane u tablici. U posebnim slučajevima upućuje se na posebne odredbe.

Države

Kamate

Dividende

Napomene

EU države

Belgija

30

30

Porez po odbitku; 15 % poreza na izvoru na kamate od štednih uloga

Bugarska

-

5

Porez po odbitku.

Danska

-

27

Učinak namirenja za dividende do 57.200 DKK; za prihode od dividendi koje prelaze tako utvrđeni dohodak uračunava se porez na izvoru od 42 %

Njemačka

26,375

26,375

Uključujući solidarni dodatak; porez po odbitku s opcijom razreza poreza na dohodak s uračunavanjem poreza na izvoru

Estonija

20

-/7

U razrez poreza na dohodak uračunava se i porez plaćen na izvoru; 7 % poreza na izvoru za dividende, koje pri društvima koje ih isplaćuju podliježu samo nižem porezu od 14 %, inače nema poreza na izvoru.

Finska

30

25,5/7,5/28

Porez po odbitku na kamate; 25,5% poreza na izvoru samo na dividende društava kapitala na burzi, 7,5% poreza na izvoru na dividende do 150.000 eura i 28% poreza na izvoru za divedene od 150.000 eura društava kapitala koja nisu na burzi, uključujući dividende prilikom razreza poreza na dohodak s uračunavanjem poreza na izvoru

Francuska

12,8

12,8

Uključivanje u razrez poreza na dohodak s uračunavanjem poreza plaćenog na izvoru

Grčka

15

5

Porez po odbitku

Irska

33

25

Porez po odbitku na kamate, nema poreza na izvoru na kamate od određenih državnih pozajmica; uključivanje dividendi prilikom razreza poreza na dohodak s uračunavanjem plaćenog poreza na izvoru

Italija

26

26

Porez po odbitku; moguća posebna stopa 12,5 % na kamate na određene državne obveznice

Hrvatska

10

10

Porez po odbitku

Letonija

20

-/20

Porez po odbitku; nema poreza na izvoru na kamate od određenih državnih i komunalnih obveznica; dividende su od 1.1.2018. oslobođene plaćanja poreza, ako je na njih plaćen porez na dobit

Litva

-

15

Porez po odbitku

Luxemburg

20

15

Porez po odbitku na kamate, ako prelaze neoporezivi iznos od 250 EUR; uključivanje dividendi prilikom razreza poreza na dohodak uz uračunavanje poreza plaćenog na izvoru

Malta

15

-

Porez po odbitku, nema odbitka poreza plaćenog na izvoru prilikom uključivanja prihoda u slučaju razreza poreza na dohodak

Nizozemska

-

15

Uključivanje poreza plaćenog na izvoru prilikom razreza poreza na dohodak

Austrija

25

27,5

Porez po odbitku s opcijom uključivanja tako plaćenog poreza prilikom razreza poreza na dohodak

Poljska

19

19

Porez po odbitku

Portugal

28

28

Moguće je oslobođenje za određene kamate; porez po odbitku s opcijom uračunavanja plaćenog poreza na izvoru prilikom razreza poreza na dohodak

Rumunjska

10

5

Porez po odbitku; nema poreza na izvoru za kamate od rumunjskih državnih i komunalnih obveznica

Švedska

30

30

Porez po odbitku

Slovačka

19

7

Porez po odbitku

Slovenija

25

25

Porez po odbitku; kamate na depozite u tuzemnim bankama ili bankama iz EU neoporezive su do iznos od 1.000 EUR

Španjolska

19

19

Nema poreza na izvoru na kamate od određenih državnih obveznica; uključivanje prihoda prilikom razreza poreza na dohodak uz uračunavanje poreza plaćenog na izvoru

Češka

15

15

Porez po odbitku

Mađarska

15

15

Porez po odbitku, pri određenim dugoročnim prihodima od kamata pod određenim pretpostavkama reducirana porezna stopa od 10 % ili moguće porezno oslobođenje.

Cipar

20

17

Ubire se porez na izvoru i ima učinak odbitka; prilikom redovitog poreza na dohodak takvi prihodi ostaju neoporezivi

Ostale države

Japan

20

20

Porez po odbitku za kamate; dividende društava na burzi podliježu u određenim slučajevima mogu ciljati na opciju učinka odbitka, inače se dividenda uključuje prilikom razreza poreza na dohodak uz odbitak poreza plaćenog na izvoru

Kanada

-

-

-

Norveška

-

-

-

Švicarska

35

35

Uključivanje prihoda prilikom razreza poreza na dohodak uz odbitak poreza plaćenog na izvoru

SAD

-

-

-

Ujed.Kraljevstvo

-

-

-

TABLICA 14: NAJVEĆE STOPE NA PRIVATNE PRIHODE OD KAMATA 2022.-REZIDENTI

Predstavljaju se navjeće moguće stope poreza na dohodak za tipične prihode od kamata rezidenata fizičkih osoba. Poslovni prihodi ostaju nisu uzeti u obzir. U obzir se uzimaju kamate od bankovnih uloga, koji u Njemačkoj podliježu kamatnoj stopi od 26,375 % (uključen i solidarni dodatak). U određenim slučajevima upućuje se na posebne odredbe.

Države

Najveće stope u %

Napomene

EU-države

Belgija

15

Porez po odbitku; 980 EUR neoporezivi iznos

Bugarska

10

Porez po odbitku. Neoporezive su kamate koje pritječu iz banke rezidentne na nekom drugom europskom gospodarskom području.

Danska

52,07

Odgovara najvećoj stopi poreza na dohodak

Njemačka

26,375

Porez po odbitku s opcijom razreza poreza na dohodak; 801 EUR štedni paušalni iznos

Estonija

20

Odgovara paušalnoj stopi poreza na dohodak

Finska

30

Porez po odbitku

Francuska

12,8

Porez po odbitku s opcijom razreza poreza na dohodak

Grčka

15

Porez po odbitku

Irska

33

Porez po odbitku

Italija

26

Porez po odbitku

Hrvatska

10

Porez po odbitku

Letonija

20

Porez po odbitku

Litva

20

Odgovara paušalnoj stopi poreza na dohodak, 500 eura neoporezivog iznosa za kamate na tražbine tuzemnih ili banaka sa sjedištem u EU.

Luxemburg

20

Porez po odbitku; 25 EUR paušalni troškovi na ime ostvarenja dohotka; neoporeziva granica do 250 EUR

Malta

15

Porez po odbitku s opcijom na razrez poreza na dohodak

Nizozemska

-

Nema poreza na dohodak na realne prihode od kapitala; umjesto toga porezna stope od 31 % na fiktivni iznos od 1,81 %  do 5,53 % čiste imovine uz uzimanje u obzir neoporezivog imovinskog iznosa od 50.650 EUR

Austrija

25

Porez po odbitku s opcijom na razrez poreza na dohodak

Poljska

19

Porez po odbitku

Portugal

28

Porez po odbitku s opcijom na razrez poreza na dohodak

Rumunjska

10

Porez po odbitku

Švedska

30

Porez po odbitku

Slovačka

19

Porez po odbitku

Slovenija

25

Porez po odbitku; 1.000 neoporezivi iznos za kamate od uloga u tuzemne banke ili banke iz EU

Španjolska

26

19% za prvih 6.000 EUR dohotka od uloženog kapitala, 21% na dohodak između 6.001 EUR i 50.000 EUR, 23% na dohodak između 50.001 EUR i 200.000 EUR, preko tog iznosa 26 %

Češka

15

Porez po odbitku

Mađarska

15

Porez po odbitku

Cipar

30

Porezno oslobođenje za kamate; podliježu ipak davanju od 30 %, a u slučaju određenih državnih štednih certifikata 3 %

Druge države

Japan

20

Porez po odbitku

Kanada (Ontario)

53,53

Odgovara najvećoj stopi poreza na dohodak

Norveška

22

Odgovara najvećoj stopi poreza na dohodak

Švicarska (Zürich)

39,84

Odgovara najvećoj stopi poreza na dohodak

SAD (država i grad

New York)

51,78

Odgovara najvećoj stopi poreza na dohodak

Ujed.Kraljevstvo

45

Odgovara najvećoj stopi poreza na dohodak

5. Opterećenje zaposlenika porezom na plaće i ostalim javnim davanjima

Za proračune zaposlenika u različitim obiteljskim odnosima i dohodovnim grupama OECD redovito objavljuje međunarodno usporedive analize, čiji se najnoviji rezultati objavljuju u Tablici 15-17. Tablica 15 pokazuje opterećenje prosječne bruto plaće zaposlenika porezom na plaće i porezom na dohodak, klasificiranim prema različitim obiteljskim odnosima (samci, obitelj u kojoj jedan ili dvoje zarađuju).

TABLICA 15: OPTEREĆENJE ZAPOSLENIKA POREZOM NA DOHODAK/POREZOM NA PLAĆU 2022.  (u % bruto plaće)

Države

Samci, bez djece, prosječan dohodak

Oženjen, 2 djece, jedan zarađuje, prosječan dohodak

Oženjen, 2 djece, prosječan dohodak + 33 % još jednog prosječnog dohotka

EU države, koje su članovi OECD-a

Belgija

26,4

15,0

21,9

Danska

35,5

31,9

34,5

Njemačka

17,7

0,0

9,7

Estonija

16,8

12,8

13,2

Finska

20,8

20,8

17,8

Francuska

16,2

9,5

11,9

Grčka

9,0

9,5

7,3

Irska

23,5

14,2

19,4

Italija

20,1

18,0

17,1

Letonija

16,0

8,9

10,1

Litva

17,6

17,6

15,8

Luksemburg

19,8

7,6

14,4

Nizozemska

16,1

16,0

11,2

Austrija

15,2

6,3

8,4

Poljska

4,9

-3,0

2,0

Portugal

17,1

7,5

11,7

Švedska

17,3

17,3

15,8

Slovačka

10,9

- 3,0

4,5

Slovenija

11,5

4,1

6,6

Španjolska

15,0

8,5

11,3

Češka

8,5

- 7,9

0,4

Mađarska

15,0

7,4

10,5

Ostale države

Japan

7,9

6,5

7,2

Kanada

19,2

16,0

17,3

Norveška

19,3

19,3

17,8

Švicarska

12,1

5,5

9,6

SAD

17,2

5,7

10,9

Ujedinjeno Kraljevstvo

14,3

13,8

13,2

IZVOR: OECD, Taxing Wages 2021-2022, Paris 2023

Ukupno opterećenje zaposlenika porezima i socijalnim davanjima prikazano je u Tablici 16. Tablica 17 pokazuje ukupno opterećenje troškova plaće, pri čemu se uzima u obzir udio poslodavca u socijalnom osiguranju. Usporedba opterećenja jasno pokazuje, da u Njemačkoj samci bez djece s prosječnom zaradom imaju relativno visoko ukupno opterećenje. U usporedbi s time, različite varijacije obitelji s prosječnom zaradom povoljnije su postavljene.

TABLICA 16: OPTEREĆENJE ZAPOSLENIKA POREZOM NA DOHODAK/POREZOM NA PLAĆU I SOCIJALNIM DAVANJIMA 2022.  (u % bruto plaće) 

Države

Samci, bez djece, prosječan dohodak

Oženjen, 2 djece, jedan zarađuje, prosječan dohodak

Oženjen, 2 djece, prosječan dohodak + 67 % još jednog prosječnog dohotka

EU države, koje su članovi OECD-a

Belgija

40,3

21,0

30,9

Danska

35,5

26,0

31,0

Njemačka

17,4

19,5

29,0

Estonija

18,4

7,2

10,5

Finska

31,1

26,4

25,2

Francuska

27,7

17,0

20,9

Grčka

23,0

18,9

21,3

Irska

27,5

12,0

19,7

Italija

28,8

14,3

17,6

Letonija

26,5

12,2

16,1

Litva

37,1

28,2

30,0

Luksemburg

32,1

9,1

20,2

Nizozemska

27,7

21,1

19,3

Austrija

32,0

10,7

18,2

Poljska

22,8

 -2,5

9,5

Portugal

28,1

15,4

22,7

Švedska

24,3

17,8

18,9

Slovačka

24,3

  5,1

14,7

Slovenija

33,6

17,4

25,3

Španjolska

21,4

14,8

17,6

Češka

19,5

-3,4

11,4

Mađarska

33,5

20,9

25,9

Ostale države

Japan

22,3

16,3

18,8

Kanada

25,6

14,6

21,9

Norveška

27,3

23,6

23,6

Švicarska

18,5

6,0

12,4

SAD

24,8

13,3

18,5

Ujedinjeno Kraljevstvo

23,6

18,8

19,3

IZVOR: OECD, Taxing Wages 2021-2022, Paris 2023

TABLICA 17: UKUPNO OPTEREĆENJE JAVNIM DAVANJIMA (SOCIJALNI DOPRINOSI I POREZ NA DOHODAK/PLAĆE) POSLODAVCA I ZAPOSLENIKA PRILIKOM ISPLATE PLAĆE 2022.* (u % troškova plaće)

Države

Samci, bez djece, prosječan dohodak

Oženjen, 2 djece, jedan zarađuje, prosječan dohodak

Oženjen, 2 djece, prosječan dohodak + 67 % još jednog prosječnog dohotka

EU države, koje su članovi OECD-a

Belgija

53,0

37,8

45,5

Danska

35,5

26,0

31,0

Njemačka

47,8

32,9

40,8

Estonija

39,0

30,6

33,1

Finska

43,1

39,2

38,2

Francuska

47,0

39,2

40,7

Grčka

37,1

33,7

35,7

Irska

34,7

20,8

27,7

Italija

45,9

34,9

37,4

Letonija

40,6

29,0

32,3

Litva

38,2

29,5

31,2

Luksemburg

40,4

20,1

29,9

Nizozemska

35,5

29,6

28,0

Austrija

46,8

30,2

36,2

Poljska

33,6

11,9

22,2

Portugal

41,9

31,6

37,5

Švedska

42,4

37,5

38,2

Slovačka

41,6

  26,8

34,3

Slovenija

42,8

28,9

35,6

Španjolska

39,5

34,4

36,6

Češka

39,8

22,7

33,8

Mađarska

41,2

30,0

34,5

Ostale države

Japan

32,6

27,4

29,6

Kanada

31,9

21,8

28,9

Norveška

35,7

32,3

32,4

Švicarska

23,4

11,6

17,7

SAD

30,5

19,8

24,7

Ujedinjeno Kraljevstvo

31,3

27,2

27,3

*Troškovi plaće definirani su kao bruto plaća (od rada) uvećana za doprinose poslodavca (uključujući pripadajući porez na plaću); Ukupno opterećenje definira se kao doprinose poslodavca plus doprinose zaposlenika za socijalno osiguranje i porez na  plaću (uključujući pripadajući iznos poreza na plaću), umanjeno za usluge u svezi s obitelji (npr. dječji doplatak).

IZVOR: OECD, Taxing Wages 2021-2022, Paris 2023.

6. Porezi na imovinu 

Tablica 18 sadrži usporedbu općih poreza na imovinu za nekoliko država, koje ubiru poreze takve vrste. U Francuskoj se porez na imovinu od 2018. odnosi samo na privatnu imovinu. Pored općeg poreza na imovinu, u većini država postoje drugi porezi koji zahvaćaju imovinu, npr. na nekretnine, posjedovanje zemljištva i prijenos imovine, koji u ovoj tablici u okviru općeg poreza na imovinu nisu uzeti u obzir.  U Španjolskoj je 2022. godine uveden ograničeni solidarni porez na veliku imovinu. U niti jednoj od promatranih država nije moguće plaćeni porez na imovinu odbiti od poreza na dohodak. Samo u Švicarskoj pravne osobe moguću odbiti plaćeni porez na imovinu od obveze poreza na dobit. 

TABLICA 18: POREZI NA IMOVINU ZA FIZIČKE I PRAVNE OSOBE 2022.

Države

Fizičke osobe

Pravne osobe

Porezne stope

Osobni neoporezivi iznosi

Može se odbiti od poreza na dohodak

Porezne stope

Može se odbiti od poreza na dobit

EU države

Francuska

(samo nekretninska imovina)

0%  do 800.000 €

0,5% od 800.000€

 do 1.3 mil.€

0,7%     od 1.3 mil.€

 do 2.570 mil.€

1,00% od 2.570 mil.€ do 5 mil.

1,25% od 5 mil.€

do 10 mil.€

1,50 % preko 10 mil.€

-           

Ne

-

-

Luxemburg

-

-

-

0,5 %

(0,05 % na imovinu > 500 milijuna eura)

Ne

Španjolska

0,2%     do167.129€

0,3%     od 167.129€

              do 334.252€

0,5%      od 334.252€

              do 668.499€

0,9%     od 668.499€

  do 1.336.999€

1,3%   od 1.336.999€

            do 2.673.999€

1,7%   od 2.673.999€

           do 5.347.998€

2,1%   od 5.347.998€

 do 10.695.996€

2,5%      preko      

          10.695.996 € 

700.000 €

općenito

Ne

-

-

Ostale države

Norveška

Gradski i općinski porezi

0%     do 1,7 mil. NOK; 0,25 % na preko 1,7mil NOK do 20 mil.NOK; 0,4 % preko 20 mil. NOK

 

Ne

-

-

Švicarska

(Zürich)

Kantonalni i općinski porez

0%  do 77.000 CHF

0,110%  od 77.000 do 308.000 CHF

0,219%  od 308.000 do 694.000 CHF

0,329%  od 694.000 do 1,31 mil.CHF

0,438%  od 1,31 mil. do 2,23 mil.CHF

0,548%  od 2,235 mil. do 3,158 mil.CHF

0,657%       preko

          3,158 mil. CHF

77.000 CHF

(70.929 €)

Ne

Kantonski i općinski porezi

općenito

0,16425%

Da

             

Izvor: Središnji ured za poreze pri nejamčkom Ministarstvu financija

7. Oporezivanje financijskog sektora

Tablica 19 pokazuje od države do države različite visine poreza na promet kapitala, porez na promet na burzi i porez na pečate. Najčešće se nailazi na porez na promet na burzi, koji se ubire na promet vrijednosnim papirima (npr. u Belgiji, Grčkoj, Cipru i Švicarskoj). Dugu tradiciju ima porez na pečate na vrijednosne papire ili dokumente. U Mađarskoj je 2022. već postojeći porezi na financijske usluge proširen i na trgovinu vrijednosnim papirima.

TABLICA 19: POREZI NA PROMET KAPITALA

Države

Porez na promet kapitala

(npr. porez na promet na burzi, porez koji se plaća ljepljenjem porezne markice ili pečaćenjem)

EU države

Belgija

0,35 % poreza na promet na burzi prilikom kupnje/prodaje belgijskih ili inozemnih dionica koje kotiraju na burzi, obveznica i drugih vrijednosnih papira, najviše 1.600 €.

Različite posebne porezne stope za određene transkacije vrijednosnim papirima.

Finska

1,6 % poreza na promet kapitala za mimo burze kupnju/prodaju dionica, obveznica i ostalih vrijednosnih papira.

2 % poreza na promet kapitala za mimo burze kupnju/prodaju dionica određenih nekretninskih društava.

Nema poreza na transakcije bez tuzemne poveznice.

Francuska

0,3 % poreza na financijske transakcije prilikom kupnje/prodaje društava na burzi sa sjedištem u Francuskoj i tržišnog kapitaliziranja većeg od 1 mlr. €.

Porezno oslobođenje za određene transakcije.

0,01 % poreza na financijske transakcije za određene transakcije u visoko frekventnoj trgovini.

Grčka

0,2 % poreza na promet na burzi prilikom kupnje/prodaje grčkih ili inozemnih dionica koje kotiraju na burzi

Irska

1 % poreza (u formi poreznih markica ili pečata) prilikom kupnje/prodaje dionica ili ostalih vrijednosnih papira irskih društava na burzi.

7,5 % poreza (u formi poreznih markica ili pečata) prilikom kupnje ili prodaje određenih nekretninskih poduzeća pod određenim pretpostavkama.

Porezno oslobođenje za određene transakcije vrijednosnih papira.

Italija

0,2 % poreza na financijske transakcije prilikom kupnje/prodaje dionica talijanskih društava s kapitalizacijom od najmanje 500 mil. € odnosno 0,1 % prilikom kupnje/prodaje na uređenom tržištu.

0,02 % poreza na financijske transakcije za tuzemne transakcije u visoko frekventnoj trgovini.

0,01875 € do 200 € paušala za društva izvan burze s derivatima i 0,00375 € do 40 € paušala za društva na burzi s derivatima.

Porezno oslobođenje za određene transakcije vrijednosnim papirima.

Malta

2 % poreza prilikom kupnje/prodaje vrijednosnih papira na burzi.

5 % poreza prilikom kupnje/prodaje vrijednosnih papira društva, čija se aktiva  sastoji od nepokretne imovine u udjelu većem od 75 %.

Porezno oslobođenje za određene transakcije npr. vrijednosnim papirima koji kotiraju na malteškoj burzi. 

Nizozemska

8 % poreza na promet kapitala prilikom kupnje dionica određenih nekretninskih poduzeća.

2 % ako se imovina poduzeća sastoji od stambenih prostora.

Porezno oslobođenje za određene transakcije.

Poljska

1 % „poreza na građanskopravna trgovanja“ prilikom kupnje/prodaje dionica, obveznica i ostalih vrijednosnih papira, ako se prenesena imovinska prava nalaze u Poljskoj ili se koriste u Poljskoj. Nalaze li se izvan Poljske ili se obavljaju u inozemstvu, poslovi otuđenja oporezivi su samo ako stjecatelj ima prebivalište ili poslovno sjedište u Poljskoj i ako je građanskopravni pravni posao zaključen u Poljskoj.

Porezna oslobođenja za određene transakcije vrijednosnim papirima. 

Španjolska

0,2 % poreza na financijski transakkcije prilikom kupnje udjela u poduzećima sa sjedištem u Španjolskoj i koja kotiraju na burzi, a njihova tržišna kapitalizacija iznosi najmanje 1 mlrd. €.

Porezna oslobođenja za određene transakcije.

Mađarska

0,3 % poreza na financijske transakcije prilikom kupnje vrijednosnih papira, najviše 10.000 HUF po transkaciji.

Porezno oslobođenje za određene transakcije vrijednosnim papirima.

Cipar

0,15 % poreza na promet na burzi prilikom kupnje/prodaje dionica, obveznica i drugih vrijednosnih papira.

Porezna oslobođenja za određene transakcije vrijednosnim papirima.

0,15 % do 0,2 % poreza (ovisno o kupovnoj cijeni) prilikom kupnje/prodaje obveznica ciparskih društava, ako one svojom glavnom imovinom ovise o Cipru, najviše 20.000 €.

Ostale države

Švicarska

0,15 % poreza na promet na burzi, tzv. „davanje na promet“, prilikom kupnje/prodaje tuzemnih i 0,3 % za inozemne vrijednosne papire, kada kupnja/prodaja bude izvršena putem tuzemnog stvarnog trgovca.

Porezno oslobođenje za određene transakcije vrijednosnim papirima i određene sudionike.

Postoje i neki drugi porezi, tzv. emisijska davanja od 1 %, na stjecanje dioničkih prava u tuzemnim društvima kapitala (neoporeziva granica od 1 mil. CHF prilikom osnivanja ili povećanja kapitala dioničkih društava ili društava s ograničenom odgovornošću).

Ujedinjeno Kraljevstvo

0,5 % poreza prilikom kupnje/prodaje dionica ili ostalih vrijednosnih papira koja kotiraju na burzi.

1,5 % poreza pri određenim prijenosima dionica u okviru određenog programa pohrane ili službe obračuna.

Porezno oslobođenje za određene transakcije vrijednosnim papirima. 

Izvor: Središnji ured za poreze pri njemačkom Ministarstvu financija 

8.  Porez na dodanu vrijednost

Tablica 20 uspoređuje stope poreza na dodanu vrijednost. Sve navedene države imaju uvedene sustava PDV-a. U većini slučajeva stope poreza na promet 2022. godine ostale su nepromijenjene u usporedbi s prethodnom godinom. U Njemačkoj se 2022. godine ubire redovita stopa PDV-a od 19 %, čime se Njemačka nalazi u donjoj polovini država s visinom porezne stope.

TABLICA 20: STOPE POREZA NA DODANU VRIJEDNOST 2022.

 

Porezne stope u %

Države

Redovna stopa

Snižena stopa

EU države

Belgija

21

6 / 12

Bugarska

20

9

Danska

25

-

Njemačka

19

7

Estonija

20

9

Finska

24

10 / 14

Francuska

20

2,1 / 5,5 / 10

Grčka

24

6 / 13

Irska

23

4,8 / 9 / 13,5

Italija

22

4 / 5 / 10

Hrvatska

25

5 / 13

Letonija

21

5/12

Litva

21

5 / 9

Luxemburg

17

3 / 8 /14

Malta

18

5 / 7

Nizozemska

21

9

Austrija

20

10 / 13

Poljska

23

5 / 8

Portugal

23

6 / 13

Rumunjska

19

5 / 9

Švedska

25

6 / 12

Slovačka

20

10

Slovenija

22

5 / 9,5

Španjolska

21

 4 / 5 / 10

Češka

21

10 / 15

Mađarska

27

5 / 18

Cipar

19

5 / 9

Ostale države

Japan

10

8

Kanada    Savez

Provincije

5

0 do 10

-

-

Norveška

25

12 / 15

Švicarska

7,7

2,5 / 3,7

Ujedinjeno Kraljevstvo

20

5 / 12,5

Izvor: Središnji ured za poreze pri njemačkom Ministarstvu financija

Preveo i prilagodio:

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović,

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

TurizamTuristički vodiči bitni su sudionici u pružanju usluga u turizmu te imaju značaj utjecaj na sveukupne dojmove turista koji samostalno ili u sklopu organiziranih turističkih putovanja posjećuju odabranu turističku destinaciju na području naše zemlje.  U nastavku  pišemo o tome tko sve i uz koje uvjete i obveze smije pružati usluge turističkog vodiča.

Nastavno na uvodni članak o ključnim pitanjima iz područja prava intelektualnog vlasništva vezano za održavanje nogometnog prvenstva UEFA Euro 2024 koji smo ranije objavili u ovom tekstu autorica će se fokusirati na formalna prava intelektualnog vlasništva i to na prava žiga i industrijskog dizajna kojima su zaštićeni primjerice nazivi natjecanja Euro 2024, slogani, amblemi, pehar, logotipi i maskota natjecanja te će izložiti najvažnije smjernice vezano za korištenje spomenutih zaštićenih simbola  nogometnog prvenstva UEFA Euro 2024.

Internetska trgovina omogućila je znatan porast prodaje kućnih ljubimaca u državama članicama Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj, pri čemu se veliki broj životinja prodaje iz neregistriranih uzgoja, s lažnim dokumentima o podrijetlu i zdravlju životinja. Glavni cilj ovog članka je ukazati na problematiku ilegalne trgovine kućnim ljubimcima, pri kojoj je ugroženo ne samo zdravlje i dobrobit životinja, nego i javno zdravlje te zaštita tržišta i potrošača od prijevara pri prodaji kućnih ljubimaca.

Od 1. siječnja 2024. godine drugim se dohotkom smatraju primici po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu primljeni od strane trećih osoba (napojnice) evidentirane u sustavu fiskalizacije prema posebnom propisu o fiskalizaciji iznad propisanog iznosa. S obzirom na to da se u praksi javlja čitav niz dilema i pitanja u vezi poreznog tretmana napojnica, autor u članku donosi pregled svega što je potrebno znati oko navedene problematike.

Osim pružanja ugostiteljskih usluga smještaja u objektima u građevini (sobama, apartmanima i kućama za odmor) iznajmljivači i obiteljska poljoprivredna gospodarstva u sve većem broju odlučuju se i na pružanje usluga smještaja u objektima na smještajnim jedinicama na otvorenom prostoru tj. pružanja usluga kampiranja.  Koje uvjete moraju ispuniti objekti  za kampiranje iznajmljivača i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te kojih se obveza i zabrana pritom pružatelji usluga kampiranja moraju pridržavati s motrišta ugostiteljskih propisa, pišemo u nastavku ovoga članka.