Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi

Niste prijavljeni. Prijavite se kako biste mogli pristupiti podacima portala InSOLVE.
Prijava

Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi

04.09.2023 11:00

Njemačko Ministarstvo financija na svojim web stranicama objavilo je publikaciju pod naslovom „Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi 2022.“ (Die wichtigsten Steuern im Internationalen Vergleich 2022) (izdanje kolovoz 2023., pravno stanje na datum 31. prosinca 2022.). U nastavku se za naše čitatelje daje prilagođeni prijevod spomenute publikacije s najznačajnijim tabličnim podatcima. Objava je dozvoljena uz navođenje izvora.

1. Uvod

Novo izdanje publikacije „Najznačajniji porezi u međunarodnoj usporedbi“ treba poslužiti, prije svega, kao informacijska osnova za porezno- i fiskalnopolitičku diskusiju. Njemačko gospodarstvo, kratkoročno gledano, kao posljedica napada Rusije na Ukrajinu, porasta cijena energije visoke stope inflacije i reasućih kamatnih stopa nalazi se u nesigurnoj situaciji. Srednjoročno gledano, od naročitog su značaja demografske i tehnološke promjene, prijeteće klimatske promjene i geoekonomski izazovi. U takvom izazovnom okruženju nameće se potreba financijske politike koja će biti okrenuta budućnosti i trajnom rastu i modernizaciji i tragnsformaciji gospodarstva, bez da pritom dovede do dodatne inflacije.

U tom smislu, potrebno je poboljšati okvirne uvjete poslovanja poduzeća, potaknuti inovacije, modernizirati javnu upravu, ubrzati postupke i mobilizirati privatne investicije. Međunarodna usporedba ukazuje na relativno visoko opterećenje društava kapitala i faktora rada u Njemačkoj nominalnom poreznom stopom. U pogledu efektivnih poreznih stopa Njemačka se nalazi u grupi država s visokim poreznim teretom. Promatra li se u međunarodnim okvirima, niže oporezivanje poduzetništva može snažnije potaknuti inovacijama i investicijama. Također,niže oporezivanje rada može osnažiti poticaje zapošljavanja i kreirati poticaje gospodarskog rasta.

Njemački porezni sustav u brojnim se krizama pokazao otpornim i značajnim instrumentom uspješnog prevladavanja ekonomskih izazova. Porezna se politika kombinacijom različitih poreznopolitičkih mjera pokazala kao prikladno sredstvo brzog rasterećenja poduzetništva i građana. Povrh toga, digitalizacija pred postojeći poreznopravni poredak u globaliziranom gospodarstvu postavlja velike izazove. Takve izazove, dugoročno gledano, moguće je najbolje prevladati međunarodnim usklađivanjem i jedinstvenim postupanjem svih država. Ključ pravedne raspodjele poreznih prihoda nalazi se u okivurima globalne trajne reforme oporezivanja multinacionalnih poduzeća. Dana 8. listopada 2021. realizirano je suglasje o dvostupnom projektu (OECD-Projekt BEPS), koji može predstavljati veliki korak prema većoj međunarodnoj poreznoj pravedsnosti. Stup 1 tog projekta sadrži novu raspodjelu prava oporezivanja velikih i profitabilnih svjetskih koncerna, dok Stup 2 predviđa uvođenje globalnog efektivnog najnižeg oporezivanja. Plan implementacije predviđa da bi taj sustav trebao 2024. godine stupiti na snagu.

„Informacijski centar za poreze u tuzemstvu i inozemstvu“ (Informationszentrum für Steuern im In- und Ausland) u Saveznom središnjem uredu za poreza (Bundeszentralamt für Steuern), na zahtjev Saveznog ministarstva financija, izradilo je ovu podatkovnu osnovu. Izrađena usporedba odnosi se načelno na države EU i nekoliko drugih izabranih industrijskih država (SAD, Kanada, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švicarska i Norveška); opisuje pravno stanje na kraju 2022. godine. Nisu obuhvaćene najavljene ili donesene mjere koje su trebale djelovati tek od 2023. godine.

Ukazano je kako je u slučaju znatnog broja usporedbi tek dovođenjem u ukupan kontekst moguće doći do smislenih zaključaka. Tako je, primjerice, u slučaju oporezivanja društava kapitala stvarno porezno opterećenje u pojedinim državama moguće utvrditi tek iz zajedničkog povezivanja nominalnih poreznih stopa i različito oblikovanih poreznih osnovica.

2. Ukupni gospodarski pokazatelji

Tablica 1 sadrži međunarodnu usporedbu poreznih kvota (porezi u odnosu prema BDP-u) u državama OECD-a (Revenue Statistics) od 1990. Budući da države uključene u usporedbu svoje državne sustave socijalnog osiguranja u različitoj mjeri financiraju preko vlastitih swocijalnih doprinosa (koji nisu sadržani u poreznoj kvoti) ili iz općih proračunskih sredstava (time i preko odgovarajuće visine poreza), Tablica 2 pokazuje kvotu javnih davanja. Rashodovna kvota u tom smislu predstavlja opterećenje porezima i doprinosima za socijalno osiguranje u odnosu na pripadajuće BDP-e.

Naročito u skandinavskim državama, ali također i u Francuskoj, Belgiji, Italiji i Austriji, kvota javnih davanja relativno je visoka ( > 40 %), dok Irska, SAD i Švicarska pokazuju relativno nisku kvotu javnih davanja ( < 30 %). Njemačka kvota javnih davanja nalazi se ugornjoj sredini (2021. godine iznosila 39,5 %). Najnižu kvotu javnih davanja 2021. imala je Irska (21,1 %), dok je najvišu kvotu relativnih javnih davanja bilježila Danska (46,5 %). Njemačka porezna kvota 2021. godine iznosila je 24,6 %. Prema visini svoje porezne kvote, Češka se nalazi na dnu ljestvice promatranih država (udio od 17,4 %), dok se Danska nalazi na vrhu ljestvice promatranih država (udio od 46,8 %).

TABLICA 1: POREZNE KVOTE U MEĐUNARODNOJ USPOREDBI

Država	Porezi u % BDP-a
Država	1990.	2000.	2010.	2019.	2020.	2021.
Belgija	27,6	30,3	29,0	29,5	29,4	29,1
Danska	44,4	46,2	44,7	46,6	46,5	46,8
Njemačka*	21,8	22,2	21,7	24,0	23,1	24,6
Estonija	-	20,2	20,4	21,8	21,6	21,9
Finska	31,9	34,2	28,5	30,5	30,4	31,0
Francuska	23,0	27,9	26,0	30,1	30,6	30,3
Grčka	17,6	23,3	21,3	27,3	25,9	26,2
Irska	27,8	27,1	22,7	18,2	16,8	17,9
Italija	24,3	29,0	28,7	29,2	29,4	29,8
Japan	20,4	16,4	15,5	18,5	19,8	-
Kanada	30,8	30,0	26,4	29,1	29,5	28,5
Letonija	-	19,3	20,0	21,7	21,8	21,3
Litva	-	20,9	16,7	20,6	20,8	22,4
Luxemburg	24,3	27,2	26,7	28,2	27,1	28,0
Nizozemska	24,8	22,6	22,7	25,8	26,1	26,6
Norveška	29,7	32,9	32,4	29,3	27,4	32,6
Austrija	26,4	28,0	27,0	27,7	26,5	28,1
Poljska	-	20,0	20,5	21,9	22,2	23,8
Portugal	19,3	23,0	21,8	24,9	24,5	25,2
Švedska	35,5	37,3	32,1	33,7	33,5	33,6
Švicarska	17,8	20,4	19,5	20,9	20,7	25,2
Slovačka	-	19,7	16,1	19,6	19,2	33,6
Slovenija	-	22,8	22,0	21,5	20,0	21,2
Španjolska	20,4	21,5	19,4	22,4	22,9	20,1
Češka	-	18,0	17,8	19,4	18,5	21,0
Mađarska	-	27,2	25,3	24,8	24,6	24,7
SAD	19,4	21,6	17,3	18,9	19,2	17,4
Ujedinjeno Kraljevstvo	27,3	27,3	26,0	26,3	25,9	23,9

*1990. samo za stare savezne zemlje.

Izvor: OECD: Renevnue Statistics 1965-2021, Paris 2022.

TABLICA 2: KVOTE JAVNIH DAVANJA U MEĐUNARODNOJ USPOREDBI

Država	Porezi i socijalna davanja u % BDP-a
Država	1990.	2000.	2010.	2019.	2020.	2021.
Belgija	41,4	43,8	42,9	42,7	43,1	42,0
Danska	44,4	46,9	44,8	46,6	46,5	46,9
Njemačka*	34,8	36,4	35,5	38,6	38,3	39,5
Estonija	-	31,1	33,2	33,5	34,5	33,5
Finska	42,9	45,8	40,6	42,3	41,9	43,0
Francuska	41,2	43,4	42,1	44,9	45,4	45,1
Grčka	25,2	33,4	32,3	39,5	38,8	39,0
Irska	32,4	30,8	27,7	21,9	20,2	21,2
Italija	36,3	40,5	41,7	42,4	42,9	43,3
Japan	27,7	25,3	26,2	31,4	33,2	-
Kanada	35,1	34,7	31,0	33,8	34,4	33,2
Letonija	-	29,1	28,6	31,2	31,9	31,2
Litva	-	30,8	28,3	30,3	31,2	32,8
Luxemburg	33,5	36,9	37,6	38,9	38,3	38,6
Nizozemska	39,7	36,9	35,7	39,3	39,7	39,7
Norveška	40,2	41,7	41,8	39,9	38,6	42,2
Austrija	39,3	42,3	41,0	42,6	42,1	43,5
Poljska	-	32,9	31,3	35,1	36,0	36,8
Portugal	26,5	30,9	30,4	34,5	34,8	35,8
Švedska	48,8	50,0	42,9	42,8	42,6	42,6
Švicarska	23,1	27,0	25,6	27,4	27,6	28,0
Slovačka	-	33,6	28,1	34,6	34,8	35,8
Slovenija	-	37,7	37,8	37,2	36,9	37,4
Španjolska	31,5	33,0	31,3	34,7	36,6	38,4
Češka	-	32,3	32,2	34,8	34,4	33,8
Mađarska	-	38,5	36,9	36,5	35,7	34,0
SAD	26,0	28,3	23,4	25,0	25,5	36,6
Ujedinjeno Kraljevstvo	32,9	32,8	32,1	32,7	32,8	33,5

*1990. samo za stare savezne zemlje.

Izvor: OECD: Renevnue Statistics 1965-2021, Paris 2022.

TABLICA 3: POREZNE KVOTE I KVOTE JAVNIH DAVANJA 2020. (u % BDP-a)

Država	Porezna kvota	Kvota javnih davanja
Irska	17,9	21,1
SAD	20,2	26,6
Švicarska	21,2	28,0
Letonija	21,3	31,2
Litva	22,4	32,8
Japan	19,8	33,2
Estonija	21,9	33,5
Ujedinjeno Kraljevstvo	26,8	33,5
Češka	17,4	33,8
Mađarska	23,9	34,0
Portugal	25,2	35,8
Slovačka	20,1	35,8
Poljska	23,8	36,8
Slovenija	21,0	37,4
Španjolska	24,7	38,4
Luksemburg	28,0	38,6
Grčka	26,2	39,0
Njemačka	24,6	39,5
Nizozemska	26,6	39,7
Belgija	29,1	42,0
Norveška	32,6	42,2
Švedska	33,6	42,6
Finska	31,0	43,0
Italija	29,8	43,3
Austrija	28,1	43,5
Francuska	30,3	45,1
Danska	46,8	46,9

*Izvor: OECD: Renevnue Statistics 1965-2021, Paris 2022.

3. Porezno opterećenje dobiti društava kapitala

Nominalne porezne stope mogu imati signalnu funkciju u okviru usporedbe međunarodnih okvira oporezivanja. Stvarno odnosno efektivno porezno opterećenje utvrđuje se zajedničkom kombinacijom porezne osnovice i porezne stope. U nastavku se uspoređuju porezne stope i uporišne točke porezne osnovice.

Tablica 4 pruža informacije o visine stopa poreza na dobit (bez poreza nižih područnih jednica), kao i o vrsti i opsegu razgraničenja dividendi pri vlasniku udjela. Kako bi se izbjeglo ili barem umanjilo dvostruko oporezivanje raspodjeljene dobiti društva putem poreza na dobit društva i poreza na dohodak vlasnika udjela, u međuvremenu su gotovo sve države uvele odgovarajuće sustave za rasterećenje dividendi pri vlasnicima udjela. Od europskih država jedino Irska i Švicarska ne predviđaju rasterećenje raspodijeljene dobiti na razini vlasnika udjela (klasičan sustav bez tarifnog smanjenja). Spomenute države ipak primjenjuju, jednako kao i prije, snižene opće tarife poreza na dobit. Tri države EU oporezuju dobit samo pri društvu, tako da dividenda pri vlasniku udjela ostaje neoporeziva (Estonija, Letonija i Cipar). Do istog gospodarskog rezultata dolazi također Malta, tako da porez na dobit na raspodijeljenu dobit odgovara stopi poreza na dohodak koja tereti dividende i u cijelosti se uračunava u obvezu poreza na dohodak (tzv. postupak punog uračunavanja).

TABLICA 4: SUSTAVI POREZA NA DOBIT I OPOREZIVANJE VLASNIKA UDJELA 2022

Države			Porez na dobit – redovne stope (bez poreza nižih područnih jedinica)	Oporezivanje i rasterećenje pri vlasniku udjela (fizičke osobe, rezidente)
Klasični sustav sa smanjenjem tarife
Belgija	25 %	20 % za prvih 100.000 eura dobiti malih i srednjih poduzeća.		Porez po odbitku 30 % ili opcija za razrez poreza
Bugarska	10 %	-		Porez po odbitku 5 %
Danske	22 %	-		Porez na kapital od 27 % na dividende; do raspodjele do 57.200 DKK s učinkom odbitka, pri višim prihodima od dividendi 42 % poreza na dohodak uz uračunavanje poreza na kapitalne prihode
Njemačka	15 %	Bez solidarnog dodatka od 5,5 % poreznog iznosa (i bez uračunavanja poreza na obrtničku djelatnost)		Porez po odbitku 25 % s opcijom za razrez u slučaju da progresivnom poreznom tarifom izlazi niže opterećenje.
Finska	20 %	-		Dividende društava kapitala na burzi neoporezive su do 15 %, a do 85 % oporezive su kao prihodi od kapitalne imovine s 30 % paušalnim porezom na dohodak za prihode do 30.000 eura (34 % za veće prihode). Dividende društava kapitala koja nisu na burzi su neoporezive do 8 % sudjelujuće vrijednosti vlasnika udjela od 75 %, a do 25 % oporezive su kao prihodi od kapitalne imovine. Prema tome neoporezivi udio neoporeziv je do godišnje visine od 150.000 eura i prelazeći iznos je oporeziv do 85 % kao prihod od kapitalne imovine. Ako dividende prelaze 8 %-tnu granicu, tada je prelazeći iznos do 25 % neoporeziv, dok je dio do 75 % oporeziv progresivnom tarifom.
Francuska	26,5%	Bez socijalnog dodatka od 3,3 % na porez na dobit za poduzeća s godišnjim prometom većim od 7,63 milijuna eura i to na dio poreza na dobit koji prelazi iznos od 763.000 eura.		Porez na kapitalne prihode od 12,8 % bruto dividende (30 % uključujući socijalne poreze); opcijski progresivni porez na dohodak na 60 % dividende i 17,2 % socijalnog poreza na puni iznos bruto dividende uz uračunavanje poreza na kapitalne iznose.
Grčka	22 %	-		Porez po odbitku 5 %.
Italija	24 %	Bez 3,9 % lokalnog poreza (IRAP), čija porezna osnovica odstupa od državnog poreza (vrijednost, ne dobit!)		Porez po odbitku 26 %.
Hrvatska	18 %	10 % za poduzeća s prometom manjim od 7,5 milijuna HRK.		Porez po odbitku 10 %.
Litva	15 %	5 % za male poduzetnike		Porez po odbitku 15 %
Luxemburg	17 %	Bez dodatka od 7 % poreznog iznosa za fond nezaposlenih; snižena porezna stopa od 15 % za dohodak do 175.000 eura; za dohodak između 175.000 eura i 200.000 eura sukcesivno prilagđavanje redovitoj poreznoj stopi.		Dividende neoporezive do 50 %.
Nizozemska	25,8 %	Za prvih 395.000 eura dobiti snižena porezna stopa od 15 %.		Paušalno oporezivanje poreznom stopom od 26,9 % na dividende iz bitnog sudjelovanja (od 5 %); inače paušalno oporezivanje poreznom stopom od 31 % na fiktivni prihod od kapitala (od 1,818 % do 5,53 % čiste imovine).
Norveška	22 %	-		Dividende do određenog dijela nabavnih troškova sudjelovanja ostaju neoporezive
Austrija	25 %	-		Porez po odbitku 27,5 % s opcijom za razrez, ako bi korištenjem progresivne porezne stope bilo realiziran povoljniji porezni teret.
Poljska	19 %	9 % za poduzeća s prometom manjim od 2 milijuna eura (postoji opcija poreza prilikom isplate od 15 % odnosno 25 % za određena poduzeća pod daljim pretpostavkama)		Porez po odbitku 19 % (u slučaju poreza na isplate: porez na izvoru od 19 % nakon odbitka udjela u dobiti i pripadajućeg poreza na isplatu obračunate kvote)
Portugal	21 %	Bez općinskog dodatka do 1,5 %; 24 % na dobit preko 1,5 mil. eura, 26 % na dobit preko 7,5 mil. eura, 30 % na dobit preko 35 mil. eura, 17 % za prvih 25.000 eura dobiti malih i srednjih poduzeća.		Porez po odbitku 28 % ili opcija za porezni razrez, pri čemu 50 % dividende ostaje neoporezivo
Rumunjska	16 %	-		Porez po odbitku 5 %
Švedska	20,6 %	-		Paušalni porez na dohodak od 30 % na dividende, nije moguća opcija za razrez poreza
Slovačka	21 %	15 % za poduzeća s dobiti manjom od 49.790 eura.		Porez po odbitku 7 %
Slovenija	19 %	-		Porez po odbitku 25 %
Španjolska	25 %	-		Paušalni porez na dohodak od 19 % na prihode do 6.000 eura, 21 % na prihode od 6.000 do 50.000 eura i 23 % na prihode od 50.000 do 200.000 eura, 26 % na više prihode.
Češka	19 %	-		Porez po odbitku 15 %
Mađarska	9 %	-		Porez po odbitku 15 %
SAD	21 %	Porez na dobit korporacija Saveza.		Porez na dohodak 0%, 15 % ili 20 % na dividende tuzemnih društava kapitala ili usporedivih ostalih tijela
Ujedinjeno Kraljevstvo	19 %	-		Porez na dohodak 8,75 %, 33,75 % ili 39,35 % na dividende.
Klasični sustav bez tarifnog smanjenja
Irska	12,5 %	Za obrtnički dohodak; za neobrtnički dohodak 25 %		Oporezivanje pri vlasnicima udjela prema općoj tarifi
Švicarska	8,5 %	-		Oporezivanje pri vlasniku udjela prema općoj tarifi (pri kvalificiranom sudjelovanju u kapitalu s udjelom većim od 10 %, samo 70 % dividende podliježe porezu na dohodak)
Sustav punog uračunavanja
Malta	35 %	-		Puno uračunavanje, s uključivanjem poreznog odbitka u dohodak
Sustav djelomičnog uračunavanja
Japan	23,2 %	19 % za prvih 8 miljuna JPY dobiti malih i srednjih poduzeća.		Uračunavanje od 5 % ili 10 % raspodjeljenog, ovisno o ukupnom dohotku, bez uključivanja poreznog odbitka u dohodak; posebne odredbe: dividene društava na burzi mogu podlijegati paušalnom porezu od 20,315 % uključujući 2,1 % dodatka na državni porez).
Kanada	15 %	-		Porezna osnovica pri vlasniku udjela tvori raspodjeljena dobit uvećana za iznos od 38 %; 6/11 tog iznosa uračunava se u porez na dohodak vlasnika udjela
Sustav poreznog oslobođenja
Estonija	20 %	Porez na raspodjeljenu dobit: 0 % pri tezauriranju (14 % ako isplaćeni iznos ne prelazi prosjek isplaćenog iznosa u prethodne tri godine)		Nema oporezivanja pri vlasniku udjela (7 % poreza na kapitalne prihode na isplate koje podliježu stopi poreza na dobit od 14 %).
Letonija	20 %	Porez na raspodjeljenu dobit; 0 % pri tezauriranju		Nema oporezivanja pri vlasniku udjela
Cipar	12,5 %	-		Nema oporezivanja pri vlasniku udjela; inače davanje od 17 %

Godine 2022. Francuska je iznova smanjila nominalnu stopu svojeg poreza na dobit, dok je u Nizozemskoj realizirano povećanje stope poreza na dobit uz istovremeno prilagođavanje porezne osnovice. U preostalim analiziranim državama nominalna stopa poreza na dobit ostala je nepromijenjena. Tablica 5 pokazuje važeće stope poreza na dobit (bez poreza nižih područnih jedinica) 2022. godine. Najniža stopa poreza na dobit zabilježena je u Švicarskoj (8,5 %), dok Malta ubire najvišu stopu poreza na dobit (35 %).

TABLICA 5: STOPE POREZA NA DOBIT 2021.- REDOVNE STOPE U % (BEZ DRUGIH DODATAKA I POREZA NIŽIH PODRUČNIH JEDINICA)

Država	Redovne stope poreza na dobit
Švicarska	8,5
Mađarska	9
Bugarska	10
Irska	12,5
Cipar	12,5
Njemačka	15
Kanada	15
Litva	15
Rumunjska	16
Luxemburg	17
Hrvatska	18
Poljska	19
Slovenija	19
Češka	19
Ujedinjeno Kraljevtvo	19
Estonija	20
Finska	20
Letonija	20
Švedska	20,6
Portugal	21
Slovačka	21
SAD	21
Danska	22
Grčka	22
Norveška	22
Japan	23,2
Italija	24
Belgija	25
Nizozemska	25
Austrija	25
Španjolska	25
Francuska	25,8
Malta	35

IZVOR: Savezni središnji ured za poreze (Bundeszentralamt für Steuern)

Pored razine središnje države, u više država postoji niz podređenih razina vlasti (pojedine države, provincije, regije, općine i sl.), koje ubiru vlastite poreze na dobit ili njima slične poreze, kao npr. u Njemačkoj i Luksemburgu, gdje se ubire porez na obrtničku djelatnost (Gewerbesteuer). Tome treba pribrojati i višestruke dodatke i slične prireze središnjih država i/ili drugih razina vlasti. Ukupna visina svih poreza koji terete trgovačka društva, koja u podlozi porezne osnovice ima izračun dobiti, prikazana je u Tablici 6. i Tablici 7. Potrebno je naglasiti da se iznos poreza koji ubiru lokalne jedinice vlasti, u pojedinim državama može odbiti od porezne obveze koju nameću više razine vlasti (npr. u Japanu i SAD-u). Ukupno porezno opterećenje na razini poduzeća utvrđuje se kroz stupnjevano računanje, a ne samo kao jedinstveni dodatak nominalne porezne stope pojedinih poreza.

Ukupno tarifno porezno opterećenje društava kapitala 2022. seže od 10 % u Bugarskoj do preko 30 % u Japanu (bez posebnog slučaja Malte koja svojom vlastitom posebnom stopom odnosno odredbom). Njemačka sa svojom visinom poreznog opterećenja od 29,94 % ostaje neznatno ispod – u međunarodnoj usporedbi – značajne granice od 30 %.

TABLICA 6: OPOREZIVANJE PODUZEĆA 2022. U MEĐUNARODNOJ USPOREDBI

Tarifno opterećenje dobiti društava kapitala 2022. (nominalno) u % (porezi na dobit, porezi na obrtničke prihode i usporedive ostale poreze središnjih država i područnih jedinica)

Države	Središnja država	Područne jedinice	Ukupno
EU-države
Belgija	25	-	25
Bugarska	10	-	10
Danska	22	-	22
Njemačka	15,83	14,12	29,94
Estonija	20	-	20
Finska	20	-	20
Francuska	25	-	25
Grčka	22	-	22
Irska	12,5	-	12,5
Italija	24	3,9	27,9
Hrvatska	18	-	18
Letonija	20	-	20
Litva	15	-	15
Luxemburg	18,19	6,75	24,94
Malta	35	-	35
Nizozemska	25	-	25
Austrija	25	-	25
Poljska	19	-	19
Portugal	21	1,5	22,5
Rumunjska	16	-	16
Švedska	20,6	-	20,6
Slovačka	21	-	21
Slovenija	19	-	19
Španjolska	25	-	25
Češka	19	-	19
Mađarska	9	2	10,82
Cipar	12,5	-	12,5
Ostale države
Japan	23,2	8,84	30,42
Kanada (Ontario)	15	11,5	26,5
Norveška	22	-	22
Švicarska (Zürich)	8,5	15,26	19,2
SAD (Država New York)	21	6,5	26,14
Ujedinjeno Kraljevstvo	19	-	19

TABLICA 7: OPOREZIVANJE PODUZEĆA 2022. – TARIFNO OPTEREĆENJE DOBITI DRUŠTAVA KAPITALA 2022. (nominalno) u % (porezi na dobit, iznos poreza na obrtničku djelatnost i usporedivi ostali porezi središnje države i drugih razina vlasti)

Država	Ukupno porezno opterećenje poduzeća
Bugarska	10
Mađarska	10,82
Irska	12,5
Cipar	12,5
Litva	15
Rumunjska	16
Hrvatska	18
Poljska	19
Slovenija	19
Češka	19
Ujedinjeno Kraljevstvo	19
Švicarska (Zürich)	19,2
Estonija	20
Finska	20
Letonija	20
Švedska	20,6
Slovačka	21
Danska	22
Grčka	22
Norveška	22
Portugal	22,5
Luxemburg	24,94
Belgija	25
Francuska	25
Austrija	25
Španjolska	25
Nizozemska	25,8
SAD (Država New York)	26,14
Kanada (Ontario)	26,5
Francuska	26,5
Italija	27,9
Njemačka	29,94
Japan	30,42
Malta	35

IZVOR: Savezni središnji ured za poreze (Bundeszentralamt für Steuern)

Za procjenu ukupnog opterećenja dobiti poduzeća mora se također u obzir uzeti oporezivanje vlasnika udjela. To je, kao što je pokazala Tablica 4, moguće na više načina i vrsta. Djelomično se dividende više uopće ne oporezuje pri vlasniku udjela, u nekoliko država samo još u određenom dijelu i u drugim državama u cijelosti. Zato na velikoj važnosti dobivaju ne samo porezne stope, nego također i opseg oporezivanja dividendi.

Tablica 8 predstavlja najveće ukupno opterećenje vlasnika udjela prilikom raspodjele dobiti. Potrebno je naglasiti da u državama s opcijom razreza porezno opterećenje može biti manje od prikazanog; naročito ako je opterećenje ukupnog dohotka vlasnika udjela niže od najveće porezne stope ili porezno opterećenje opada uzimanjem u obzir neoporezivih iznosa.

TABLICA 8: NAJVEĆE OPTEREĆENJE (NOMINALNO) U % NA RAZINI PODUZEĆA I VLASNIKA UDJELA PRILIKOM POTPUNE RASPODJELE 2022.

Država	Na razini poduzeća	Na razini vlasnika udjela
Bugarska	10,00	4,50
Estonija	20,00	0,00
Letonija	20,00	0,00
Rumunjska	16,00	4,20
Mađarska	10,82	13,38
Grčka	22,0	3,90
Hrvatska	18,00	8,20
Slovačka	21,00	5,53
Cipar	12,50	14,88
Litva	15,00	12,75
Češka	19,00	12,15
Poljska	19,00	15,39
Malta	35,00	0,00
Norveška	22,00	17,16
SAD (Država New York)	26,14	14,77
Slovenija	19,0	20,25
Luxemburg	24,94	17,18
Finska	20,00	23,00
Nizozemska	21,53	21,11
Španjolska	25,00	18,79
Portugal	22,50	21,70
Švedska	20,60	23,82
Japan	30,42	14,14
Austrija	25,00	20,63
Italija	27,90	18,75
Irska	12,50	35,00
Belgija	25,00	22,50
Njemačka	29,84	18,48
Francuska	25,00	22,50
Ujedinjeno Kraljevstvo	19,00	31,87
Švicarska (kanton Zürich)	19,20	32,19
Danska	22,00	32,76
Kanada (Ontario)	26,50	28,92

Ne smije se podcijeniti utjecaj koji na stvarno porezno opterećenje poduzeća imaju – u Tablici 9 prikazano – višeperiodično uzimanje u obzir gubitaka prilikom utvrđenja poreza na dobit (u obliku prijenosa odnosno povrata gubitka). Pojedine države pokazuju vrlo različite odredbe. Tako se višeperiodično uređenje ujednačenja gubitaka u većini država – uspoređeno s Njemačkom – čini vrlo restriktivnim. To se ogleda, prije svega, u tome da mnoge države ne poznaju povrat gubitka. U Njemačkoj, ali također i u Francuskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Japanu, Kanadi i od srpnja 2020. u Češkoj postoji mogućnost unatrag prenijeti gubitke, radi omogućavanja likvidnosti u gospodarskim skromnijim vremenima. Upravo se u vremenu COVID-19 krize taj instrument intenzivno koristio.

Također se u Tablici 9 prikazano periodično uzimanje u obzir gubitaka pri porezu na dobit u formi prijenosa gubitka onaprijed ili unazad ima značajan utjecaj na stvarno porezno opterećenje poduzeća. Pritom razlčičite države poznaju različite odredbe. Mnoge države ne poznaju prijenos gubitaka. U Njemačkoj, kao i u Francuskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Japanu i Kanadi mogućnost prijenosa gubitka vodi pritjecanju likvidnosti u gospodarski izazovnim vremenima. Taj se instrument naročito intenzivno koristio u vremenu sadašnje COVID-19 krize. Tablica 9 također prikazuje mjere pomoći za vrijeme COVID-19 krize, prije svega one mjere koje se tiču prijenosa gubitaka.

Preneseni gubitci mogu se u nekoliko država neograničeno obračunavati s dobiti; u drugim državama je obračun gubitka moguć samo unutar određenog vremenskog razdoblja (npr. u Poljskoj, Japanu, Švicarskoj, Češkoj). Njemačka dozvoljava vremenski neograničen prijenos gubitka. U određenim slučajevima ograničava se godišnja visina iznosaodbitka (tzv. minimalno oporezivanje dobiti). Takvu praksu zadnjih godina pokazuje rastući broj država, između ostalog Francuska, Italija, Španjolska, SAD i od 2022. također Nizozemska.

TABLICA 9: Višeperiodično uzimanje u obzir gubitaka unutar sustava poreza na dobit 2022. (Pregled sadrži propise važeče od 1. siječnja 2022. Prikazane se i odredbe koje se tiču COVID-19 pandemije, ako su još važile 2022. godine.

EU-države	Povrat gubitka	Prijenos gubitaka
Belgija	-	Neograničeno
Bugarska	-	5 godina
Danska	-	Neograničeno (do 8.872.500 DKK godišnje u cijelosti, preko toga obračun je moguć samo do 60 % iznosa koji prelazi 8.872.500 DKK )
Njemačka	2 godina (ograničeno na 1 mil. eura: COVID-19 mjere: do 2023. povećane na 10 milijuna eura)	Neograničeno (do 1 mil. eura godišnje u cijelosti, preko toga obračun je moguć samo do 60 % iznosa koji prelazi 1 mil. eura)
Estonija	Nema propisa	Nema propisa
Finska	-	10 godina (za gubitke iz istog izvora)
Francuska	1 godina (ograničeno na 1 mil. eura, povrat gubitka vodi odbitku poreza, koji se sljedećih 5 godina obračunava s poreznim dugovima i čiji se preostali iznos nadoknađuje u 6.god.	Neograničeno (do 1 mil. eura godišnje u cijelosti, preko toga ogračun je mogu samo do 50 % iznosa koji prelazi 1 mil. eura)
Grčka	-	5 godina
Irska	1 godina (u slučaju proizvodnih rashoda 3 godine)	Neograničeno (za gubitke iz istih izvora)
Italija	-	Neograničeno (obračunavanje samo do 80 % godišnjih prihoda; to ne vrijedi za gubitke iz prve tri godine nove poslovne djelatnosti)
Hrvatska	-	5 godina
Letonija	-	5 godina (Prijelazne odredbe za gubitke, koji su nastali do 31.12.2017.; reduciranje poreza na isplaćenu dobit za 15 % iznosa gubitka, ali najviše do 50 % poreznog iznosa po godini).
Litva	-	Neograničeno (obračunavanje samo do 70 % godišnjih prihoda; ograničenje ne vrijedi za mala poduzeća, koja podliježu sniženoj stopi od 5 %)
Luksemburg	-	17 godina
Malta	-	Neograničeno
Nizozemska	1 godina (ograničeno na 1 mil. eura)	Neograničeno (u cijelosti je moguće godišnje odbiti do 1 mil. eura. nakon toga se dozvoljava obračun samo do 50 % dobiti koja prelazi 1 milijun eura)
Austrija	-	Neograničeno (obračunavanje samo do 75 % godišnjih prihoda)
Poljska	-	5 godina za gubitke iz istih izvora; do 5 milijuna PLN unutar razdoblja od pet godina u cijelosti se može odbiti; preko toga obračun je moguć samo do 50 % nastalog gubitka po promatranoj godini.
Portugal	-	5 godina (obračunavanje samo do 70 % godišnjih prihoda)
Rumunjska	-	7 godina
Švedska	(indirektni povrat gubitka moguć je gašenjem tzv. periodizacije rezerve iz prethodnih godina)	Neograničeno
Slovačka	-	5 godine (obračunavanje godišnje samo do 50 % ukupnog iznosa prihoda; izuzeta su mala poduzeća)
Slovenija	-	Neograničeno (obračunavanje samo do 50 % godišnjih prihoda)
Španjolska	-	Neograničeno (do 1 mil. eura u cijelosti se može odbiti, preko toga obračun ovisi o visini prometa poduzeća: do 20 mil. eura do 70 %, 20-60 mil. eura do 50 % i više od 60 mil. eura do 25 % na svaki 1 mil. eura prelazećeg prihoda)
Češka	2 godine (najviše 30 mil CZK ukupno u dvije prethodne godine)	5 godina
Mađarska	-	5 godina (obračunavanje moguće samo do 50 % godišnjih prihoda)
Cipar	-	5 godina
Ostale države	Povrat gubitka	Prijenos gubitka
Japan	1 godina (COVID-19 mjere: izuzeća za poduzeća s kapitalom do 1 mlrd. JPY za gubitke nastale u razdoblju 1.2.2020.-31.1.2022.; 2 godine za gubitke uslijed katastrofe u razdoblju od 1.2.2020. do 31.1.2022.)	10 godina (obračunavanje samo do 50 % godišnjih prihoda, izuzevši mala i srednja poduzeća).
Kanada	3 godine	20 godina
Norveška	- (dozvoljen je povrat na prethodne 2 godine u slučaju likvidacije)	Neograničeno
Švicarska	-	7 godina
SAD	-	Neograničeno (obračun samo do 80 % godišnjih prihoda)
Ujedinjeno Kraljevstvo	1 godina (u slučaju poslovnih rashoda tri godine)	Neograničeno (do 5 miljuna GBP u cijelosti moguće odbiti; nakon toga obračun moguć samo do 50 % prinosa koji prelaze 5 milijuna GBP).

IZVOR: Savezni središnji ured za poreze (Bundeszentralamt für Steuern)

4. Nominalno opterećenje prihoda fizičkih osoba

Obje sljedeće tablice sadržavaju informacije o relevatnim tarifama poreza na dohodak za osobe samce koji ostvaruju prihode. U Tablici 10 prikazane su ulazne tarifne porezne stope, koje predstavljaju ostale dodatke i osobna rasterećenja kroz iznose poreznih odbitaka, osnovne neoporezive iznose i tzv. nulte-zone. Iznosi poreznih odbitaka odbijaju se od poreznog duga tako da, za razliku od neoporezivih iznosa i nulte-zone porezne progresije, ne igraju nikakvu ulogu za učinak rasterećenja. U slučaju neoporezivih iznosa i nultih-zona efektivno porezno rasterećenje ovisno je o graničnoj poreznoj stopi i time o poreznoj tarifi. Najviša ulazna stopa zabilježe na je u Švedskoj (52,24 %), dok najnižu ulaznu poreznu stopu bilježi Švicarska (5,13 %).

TABLICA 10: ULAZNE STOPE POREZA NA DOHODAK SREDIŠNJE DRŽAVE I PODRUČNIH JEDINICA KAO I OSTALIH DODATAKA 2022.

Države	Tarife		Osobna rasterećenja
Države	Ulazna stopa država + područne jedinice + ostali dodatci	Ulazna stopa tarife doseže do EUR	Iznos poreznog odbitka u EUR	Neoporezivi iznos/nulta zona u tarifi u EUR
EU-države
Belgija	Država 25 % 7 % dodatak na državni porez 1,75% Ukupno 26,75%	13.870	-	9.270
Bugarska	10 %	Flat tax	-	-
Danska	Država 12,10% Općine 24,98% Ukupno 37,08 %	74.235	757	-
Njemačka	14 %	10.348	-	10.347
Estonija	20 %	Flat tax	-	6.000
Finska	Država 6 % Općine 20,00% Ukupno 26,00%	28.700	-	19.200 3.630
Francuska	Država 11,00% Soc.porezi 9,70% Ukupno 19,80%	16.070	-	10.225
Grčka	Država 9%	10.000	777	-
Irska	Država 20,00% Dodatak 0,5% Ukupno 20,5%	36.800 12.012	1.700 -	- 13.000
Italija	Država 23% Regije 2,28% Ukupno 25,28%	15.000	1.880	-
Hrvatska (različito prema općinama i gradovima)	Država 20% Grad Zagreb prirez 18% 3,60% Ukupno 23,60%	47.882	-	6.384
Letonija	20%	20.004	-	5.100
Litva	20%	90.246	-	6.480
Luxemburg	Država 8% Dodatak za Fond za nezapos. 0,56 % Ukupno 8,56 %	13.173 150.000	-	11.265
Malta	15%	14.500	-	9.100
Nizozemska	37,07%	69.398	2.888	-
Austrija	20%	18.000	-	11.000
Poljska	12,00%	25.167	755	-
Portugal	14,50%	7.116	-	-
Rumunjska	10%	Flat tax	-	1.239
Švedska	Država 20% Općine 32,24% Ukupno 52,24%	Flat tax Flat tax	- -	1.343+51.129 1.343
Slovačka	19%	38.553	-	4.579
Slovenija	16%	8.755	-	4.500
Španjolska	19%	12.450	-	5.550
Češka	15%	75.942	1.254	-
Mađarska	15%	Flat tax	-	-
Cipar	20%	28.000	-	19.500
Ostale države
Japan	Država 5,00% 2,1 % dodatka na drž.porez 0,11% Prefekture 4,00% Općine 6,00% Ukupno 15,11%	14.012	-	3.449 3.090 3.090
Kanada	Savez 15,00% Prov.Ontario 5,05% Ukupno 20,05%	38.086 35.073	- 195	9.650 8.453
Norveška	Država 1,70% Općine 22,00% Ukupno 23,70%	26.310 Flat tax	- -	18.694 5.721
Švicarska	Savez 0,77% Kanton i općina Zürich 4,36% Ukupno 5,13%	31.997 11.543	- -	14.682 6.784
SAD	Savez 10,00% Država NY 4,00% Grad NY 3,078% Ukupno 17,078%	10.094 8.351 11.789	- - -	- - -
Ujed.Kraljevstvo	20,00 %	44.376	-	14.796

IZVOR: Savezni središnji ured za poreze (Bundeszentralamt für Steuern)

Većina analiziranih država koje u svojoj tarifi imaju neoporezivi iznos odnosno nultu zonu, iste su – nakon preračuna državne valute u euro – 2022. godine prilagodile. U većini slučajeva ulazne porezne stope, u usporedbi s prethodnom godinom, ostaju i nadalje nepromijenjene.

Prilikom interpretacije tih podatka mora se uzeti u obzir da seu više država s usporedivo višim ulaznih tarifnim stopama, tim dijelom pokrivaju i doprinosi za zakonsko socijalno osiguranje, tako npr. u nordijskim državama i u Nizozemskoj. To otežava uspoređivanje. Također je i oporezivanje bračnih drugova različito regulirano. U nekoliko država dolazi do pojedinačnog oporezivanja bračnih drugova (npr. u Austriji), u drugima do zajedničkog razreza poreza (npr. u SAD-u), pri čemu je moguća razdioba (splitting) porezne obveze (u Njemačkoj) ili bez razdiobe (u SAD-u). U Njemačkoj ili Španjolskoj bračni drugovi mogu se odlučiti između pojedinačnog i zajedničkog razreza poreza.

Tablica 11 pokazuje najviše moguće porezne stope (uključujući ostale dodatke) u okviru oporezivanja dohotka fizičkih osoba samaca i visinu dohotka, od kojeg dolazi do primjene poreznih stopa. Izuzev nekoliko izuzetaka (npr. Slovenije i Norveške), većina promatranih država nisu mijenjale najveću stopu poreza na dohodak 2022. godine.

TABLICA 11: NAJVIŠE STOPE POREZA NA DOHODAK SREDIŠNJE DRŽAVE I PODRUČNIH JEDINICA KAO I OSTALI DODATCI 2022.

Države	Najviše porezne stope država+područnejedinice+ostali dodatci	Najviša stopa poreza počinje iznad oporezivog dohotka od
EU-države
Belgija	Država 50% 7 % dodatka na državni porez 3,50% Ukupno 53,50%	42.370
Bugarska	10,00 %	Flat tax
Danska	Najviša 52,07%
Njemačka	Država 45,00% solidarni dodatak 2,48% Ukupno 47,48%	277.825
Estonija	20%	Flat tax
Finska	Država 31,25% Općine (prosjek) 20,00% Ukupno 51,25%	82.900
Francuska	Država 45,00% Poseban dodatak 4,00% Socijalni porezi 9,70% Ukupno 55,52%	160.336 500.000
Grčka	Država 44,00% Dodatak: solidarni porez 10,00% Ukupno 55,00%	40.000 220.000
Irska	Država 40,00% Poseban dodatak 8,00% Ukupno 48,00%	36.800 70.044
Italija	Država 43,00% Regije 2,28% Ukupno 45,28%	50.000
Hrvatska (različito po općinama i gradovima)	Država 30,00% Grad Zagreb 18 % dodatka na državni porez 5,40% Ukupno 35,40%	47.882
Letonija	31,00%	78.100
Litva	32,00%	90.246
Luxemburg	Država 42,00% Dodatak 9 % na porezni iznos za fond za nezaposlene 3,78 % Ukupno 45,78%	200.004 150.000
Malta	35,00%	60.000
Nizozemska	49,50%	69.398
Austrija	55,00%	1.000.000
Poljska	Država 32,00% Solidarni dodatak 4,00% Ukupno 36,00%	25.167 209.723
Portugal	Država 48,00% Dodatak 5,00% Ukupno 53,00%	75.009 250.000
Rumunjska	10,00%	Flat tax
Švedska	Država 20,00% Općine (prosjek) 32,24% Ukupno 52,24%	Flat tax Flat tax
Slovačka	25,00%	38.553
Slovenija	45,00%	74.161
Španjolska	47,00%	300.000
Češka	23,00%	75.942
Mađarska	15,00%	Flat tax
Cipar	35,00%	60.000
Ostale države
Japan	Država 45,00% dodatak na državni porez 0,95% Prefekture 4,00% Općine 6,00% Ukupno 55,95%	287.418 Flat tax Flat tax
Kanada (različito po provincijama i teritorijima)	Savez 33,00% Provincija Ontario 20,53% Ukupno 53,53%	168.215 166.920
Norveška	Država 17,40% Općinski porez 22,00% Ukupno 39,40%	196.419 Flat tax
Švicarska (različito po kantonima i općinama)	Savez 11,50% Kanton Zürich i Općina Zürich 28,43% Ukupno 39,93%	764.682 258.100
SAD (različito po pojedinim državama, općinama i okruzima)	Savez 37,00% Država New York 10,90% Grad New York 3,88% Ukupno 51,78%	530.406 24.560.369 49.121
Ujed.Kraljevstvo	45,00 %	176.564

IZVOR: Savezni središnji ured za poreze (Bundeszentralamt für Steuern)

Tablica 12 pokazuje najveće moguće stope poreza na dohodak (uključujući ostale dodatke) u okviru oporezivanja dohotka fizičkih osoba. Najveće stope poreza kreću se, nadalje, između 10 % u Bugarskoj i Rumunjskoj i 55,95 % u Japanu.

TABLICA 12: NAJVEĆE STOPE POREZA NA DOHODAK SREDIŠNJE DRŽAVE I PODRUČNIH JEDINICA, KAO I OSTALI DODATCI 2022. (u %)

Bugarska	10
Rumunjska	10
Mađarska	15
Estonija	20
Češka	23
Slovačka	25
Letonija	31
Litva	32
Malta	35
Hrvatska	35,4
Poljska	36
Norveška	39,4
Švicarska (Kanton Zürich)	39,84
Slovenija	45
Ujedinjeno Kraljevstvo	45
Italija	45,28
Luxemburg	45,78
Španjolska	47
Njemačka	47,48
Irska	48
Nizozemska	49,5
Finska	51,25
SAD (New York)	51,78
Danska	52,07
Švedska	52,24
Portugal	53
Belgija	53,5
Kanada (Ontario)	53,53
Grčka	54
Austrija	55
Francuska	55,52
Japan	55,95

IZVOR: Savezni središnji ured za poreze (Bundeszentralamt für Steuern)

Tablica 13 pokazuje ubiru li države porez na izvoru s ili bez karaktera odbitka i u kojoj se mjeri u obzir mogu uzeti troškovi na ime ostvarenja dohotka, odnosno postoji li neoporeziva granica. Promatrano u međunarodnoj usporedbi, zahvaljujući različitim konceptima dolazi do vrlo različitih poreznih opterećenja kamatnih prihoda koje ostvare rezidenti. To objašnjava Tablica 14 koja pruža uvid u najviše stope kamatnih prihoda fizičkih rezidenata. Estonija i Nizozemska kamatne prihode privatnih kućanstava načelno ili u određenim slučajevima ostavljaju neoporezive, dok ostale najviše porezne stope sežu od 10 % u Bugarskoj do 53,53 % u Kanadi (provincija Onatrio).

TABLICA 13: POREZI NA IZVORU NA KAMATE I DIVIDENDE 2022.-REZIDENTI

Predstavlja se oporezivanje na izvoru tipičnih prihoda od kamata i dividendi rezidentnih fizičkih osoba (opća stopa u %). Poslovni prihodi nisu obrađeni. U obzir se uzimaju kamate u užem smislu, kao npr. kamate od bankovnih uloga i vrijednosnih papira s fiksnom kamatom, koji u Njemačkoj podliježu porezu na prihode od kapitala u visini od 26,375 % (uključen solidarni dodatak). Sve države imaju brojne posebne odredbe, koje nisu prikazane u tablici. U posebnim slučajevima upućuje se na posebne odredbe.

Države	Kamate	Dividende	Napomene
EU države
Belgija	30	30	Porez po odbitku; 15 % poreza na izvoru na kamate od štednih uloga
Bugarska	-	5	Porez po odbitku.
Danska	-	27	Učinak namirenja za dividende do 57.200 DKK; za prihode od dividendi koje prelaze tako utvrđeni dohodak uračunava se porez na izvoru od 42 %
Njemačka	26,375	26,375	Uključujući solidarni dodatak; porez po odbitku s opcijom razreza poreza na dohodak s uračunavanjem poreza na izvoru
Estonija	20	-/7	U razrez poreza na dohodak uračunava se i porez plaćen na izvoru; 7 % poreza na izvoru za dividende, koje pri društvima koje ih isplaćuju podliježu samo nižem porezu od 14 %, inače nema poreza na izvoru.
Finska	30	25,5/7,5/28	Porez po odbitku na kamate; 25,5% poreza na izvoru samo na dividende društava kapitala na burzi, 7,5% poreza na izvoru na dividende do 150.000 eura i 28% poreza na izvoru za divedene od 150.000 eura društava kapitala koja nisu na burzi, uključujući dividende prilikom razreza poreza na dohodak s uračunavanjem poreza na izvoru
Francuska	12,8	12,8	Uključivanje u razrez poreza na dohodak s uračunavanjem poreza plaćenog na izvoru
Grčka	15	5	Porez po odbitku
Irska	33	25	Porez po odbitku na kamate, nema poreza na izvoru na kamate od određenih državnih pozajmica; uključivanje dividendi prilikom razreza poreza na dohodak s uračunavanjem plaćenog poreza na izvoru
Italija	26	26	Porez po odbitku; moguća posebna stopa 12,5 % na kamate na određene državne obveznice
Hrvatska	10	10	Porez po odbitku
Letonija	20	-/20	Porez po odbitku; nema poreza na izvoru na kamate od određenih državnih i komunalnih obveznica; dividende su od 1.1.2018. oslobođene plaćanja poreza, ako je na njih plaćen porez na dobit
Litva	-	15	Porez po odbitku
Luxemburg	20	15	Porez po odbitku na kamate, ako prelaze neoporezivi iznos od 250 EUR; uključivanje dividendi prilikom razreza poreza na dohodak uz uračunavanje poreza plaćenog na izvoru
Malta	15	-	Porez po odbitku, nema odbitka poreza plaćenog na izvoru prilikom uključivanja prihoda u slučaju razreza poreza na dohodak
Nizozemska	-	15	Uključivanje poreza plaćenog na izvoru prilikom razreza poreza na dohodak
Austrija	25	27,5	Porez po odbitku s opcijom uključivanja tako plaćenog poreza prilikom razreza poreza na dohodak
Poljska	19	19	Porez po odbitku
Portugal	28	28	Moguće je oslobođenje za određene kamate; porez po odbitku s opcijom uračunavanja plaćenog poreza na izvoru prilikom razreza poreza na dohodak
Rumunjska	10	5	Porez po odbitku; nema poreza na izvoru za kamate od rumunjskih državnih i komunalnih obveznica
Švedska	30	30	Porez po odbitku
Slovačka	19	7	Porez po odbitku
Slovenija	25	25	Porez po odbitku; kamate na depozite u tuzemnim bankama ili bankama iz EU neoporezive su do iznos od 1.000 EUR
Španjolska	19	19	Nema poreza na izvoru na kamate od određenih državnih obveznica; uključivanje prihoda prilikom razreza poreza na dohodak uz uračunavanje poreza plaćenog na izvoru
Češka	15	15	Porez po odbitku
Mađarska	15	15	Porez po odbitku, pri određenim dugoročnim prihodima od kamata pod određenim pretpostavkama reducirana porezna stopa od 10 % ili moguće porezno oslobođenje.
Cipar	20	17	Ubire se porez na izvoru i ima učinak odbitka; prilikom redovitog poreza na dohodak takvi prihodi ostaju neoporezivi
Ostale države
Japan	20	20	Porez po odbitku za kamate; dividende društava na burzi podliježu u određenim slučajevima mogu ciljati na opciju učinka odbitka, inače se dividenda uključuje prilikom razreza poreza na dohodak uz odbitak poreza plaćenog na izvoru
Kanada	-	-	-
Norveška	-	-	-
Švicarska	35	35	Uključivanje prihoda prilikom razreza poreza na dohodak uz odbitak poreza plaćenog na izvoru
SAD	-	-	-
Ujed.Kraljevstvo	-	-	-

TABLICA 14: NAJVEĆE STOPE NA PRIVATNE PRIHODE OD KAMATA 2022.-REZIDENTI

Predstavljaju se navjeće moguće stope poreza na dohodak za tipične prihode od kamata rezidenata fizičkih osoba. Poslovni prihodi ostaju nisu uzeti u obzir. U obzir se uzimaju kamate od bankovnih uloga, koji u Njemačkoj podliježu kamatnoj stopi od 26,375 % (uključen i solidarni dodatak). U određenim slučajevima upućuje se na posebne odredbe.

Države	Najveće stope u %	Napomene
EU-države
Belgija	15	Porez po odbitku; 980 EUR neoporezivi iznos
Bugarska	10	Porez po odbitku. Neoporezive su kamate koje pritječu iz banke rezidentne na nekom drugom europskom gospodarskom području.
Danska	52,07	Odgovara najvećoj stopi poreza na dohodak
Njemačka	26,375	Porez po odbitku s opcijom razreza poreza na dohodak; 801 EUR štedni paušalni iznos
Estonija	20	Odgovara paušalnoj stopi poreza na dohodak
Finska	30	Porez po odbitku
Francuska	12,8	Porez po odbitku s opcijom razreza poreza na dohodak
Grčka	15	Porez po odbitku
Irska	33	Porez po odbitku
Italija	26	Porez po odbitku
Hrvatska	10	Porez po odbitku
Letonija	20	Porez po odbitku
Litva	20	Odgovara paušalnoj stopi poreza na dohodak, 500 eura neoporezivog iznosa za kamate na tražbine tuzemnih ili banaka sa sjedištem u EU.
Luxemburg	20	Porez po odbitku; 25 EUR paušalni troškovi na ime ostvarenja dohotka; neoporeziva granica do 250 EUR
Malta	15	Porez po odbitku s opcijom na razrez poreza na dohodak
Nizozemska	-	Nema poreza na dohodak na realne prihode od kapitala; umjesto toga porezna stope od 31 % na fiktivni iznos od 1,81 % do 5,53 % čiste imovine uz uzimanje u obzir neoporezivog imovinskog iznosa od 50.650 EUR
Austrija	25	Porez po odbitku s opcijom na razrez poreza na dohodak
Poljska	19	Porez po odbitku
Portugal	28	Porez po odbitku s opcijom na razrez poreza na dohodak
Rumunjska	10	Porez po odbitku
Švedska	30	Porez po odbitku
Slovačka	19	Porez po odbitku
Slovenija	25	Porez po odbitku; 1.000 neoporezivi iznos za kamate od uloga u tuzemne banke ili banke iz EU
Španjolska	26	19% za prvih 6.000 EUR dohotka od uloženog kapitala, 21% na dohodak između 6.001 EUR i 50.000 EUR, 23% na dohodak između 50.001 EUR i 200.000 EUR, preko tog iznosa 26 %
Češka	15	Porez po odbitku
Mađarska	15	Porez po odbitku
Cipar	30	Porezno oslobođenje za kamate; podliježu ipak davanju od 30 %, a u slučaju određenih državnih štednih certifikata 3 %
Druge države
Japan	20	Porez po odbitku
Kanada (Ontario)	53,53	Odgovara najvećoj stopi poreza na dohodak
Norveška	22	Odgovara najvećoj stopi poreza na dohodak
Švicarska (Zürich)	39,84	Odgovara najvećoj stopi poreza na dohodak
SAD (država i grad New York)	51,78	Odgovara najvećoj stopi poreza na dohodak
Ujed.Kraljevstvo	45	Odgovara najvećoj stopi poreza na dohodak

5. Opterećenje zaposlenika porezom na plaće i ostalim javnim davanjima

Za proračune zaposlenika u različitim obiteljskim odnosima i dohodovnim grupama OECD redovito objavljuje međunarodno usporedive analize, čiji se najnoviji rezultati objavljuju u Tablici 15-17. Tablica 15 pokazuje opterećenje prosječne bruto plaće zaposlenika porezom na plaće i porezom na dohodak, klasificiranim prema različitim obiteljskim odnosima (samci, obitelj u kojoj jedan ili dvoje zarađuju).

TABLICA 15: OPTEREĆENJE ZAPOSLENIKA POREZOM NA DOHODAK/POREZOM NA PLAĆU 2022. (u % bruto plaće)

Države	Samci, bez djece, prosječan dohodak	Oženjen, 2 djece, jedan zarađuje, prosječan dohodak	Oženjen, 2 djece, prosječan dohodak + 33 % još jednog prosječnog dohotka
EU države, koje su članovi OECD-a
Belgija	26,4	15,0	21,9
Danska	35,5	31,9	34,5
Njemačka	17,7	0,0	9,7
Estonija	16,8	12,8	13,2
Finska	20,8	20,8	17,8
Francuska	16,2	9,5	11,9
Grčka	9,0	9,5	7,3
Irska	23,5	14,2	19,4
Italija	20,1	18,0	17,1
Letonija	16,0	8,9	10,1
Litva	17,6	17,6	15,8
Luksemburg	19,8	7,6	14,4
Nizozemska	16,1	16,0	11,2
Austrija	15,2	6,3	8,4
Poljska	4,9	-3,0	2,0
Portugal	17,1	7,5	11,7
Švedska	17,3	17,3	15,8
Slovačka	10,9	- 3,0	4,5
Slovenija	11,5	4,1	6,6
Španjolska	15,0	8,5	11,3
Češka	8,5	- 7,9	0,4
Mađarska	15,0	7,4	10,5
Ostale države
Japan	7,9	6,5	7,2
Kanada	19,2	16,0	17,3
Norveška	19,3	19,3	17,8
Švicarska	12,1	5,5	9,6
SAD	17,2	5,7	10,9
Ujedinjeno Kraljevstvo	14,3	13,8	13,2

IZVOR: OECD, Taxing Wages 2021-2022, Paris 2023

Ukupno opterećenje zaposlenika porezima i socijalnim davanjima prikazano je u Tablici 16. Tablica 17 pokazuje ukupno opterećenje troškova plaće, pri čemu se uzima u obzir udio poslodavca u socijalnom osiguranju. Usporedba opterećenja jasno pokazuje, da u Njemačkoj samci bez djece s prosječnom zaradom imaju relativno visoko ukupno opterećenje. U usporedbi s time, različite varijacije obitelji s prosječnom zaradom povoljnije su postavljene.

TABLICA 16: OPTEREĆENJE ZAPOSLENIKA POREZOM NA DOHODAK/POREZOM NA PLAĆU I SOCIJALNIM DAVANJIMA 2022. (u % bruto plaće)

Države	Samci, bez djece, prosječan dohodak	Oženjen, 2 djece, jedan zarađuje, prosječan dohodak	Oženjen, 2 djece, prosječan dohodak + 67 % još jednog prosječnog dohotka
EU države, koje su članovi OECD-a
Belgija	40,3	21,0	30,9
Danska	35,5	26,0	31,0
Njemačka	17,4	19,5	29,0
Estonija	18,4	7,2	10,5
Finska	31,1	26,4	25,2
Francuska	27,7	17,0	20,9
Grčka	23,0	18,9	21,3
Irska	27,5	12,0	19,7
Italija	28,8	14,3	17,6
Letonija	26,5	12,2	16,1
Litva	37,1	28,2	30,0
Luksemburg	32,1	9,1	20,2
Nizozemska	27,7	21,1	19,3
Austrija	32,0	10,7	18,2
Poljska	22,8	-2,5	9,5
Portugal	28,1	15,4	22,7
Švedska	24,3	17,8	18,9
Slovačka	24,3	5,1	14,7
Slovenija	33,6	17,4	25,3
Španjolska	21,4	14,8	17,6
Češka	19,5	-3,4	11,4
Mađarska	33,5	20,9	25,9
Ostale države
Japan	22,3	16,3	18,8
Kanada	25,6	14,6	21,9
Norveška	27,3	23,6	23,6
Švicarska	18,5	6,0	12,4
SAD	24,8	13,3	18,5
Ujedinjeno Kraljevstvo	23,6	18,8	19,3

IZVOR: OECD, Taxing Wages 2021-2022, Paris 2023

TABLICA 17: UKUPNO OPTEREĆENJE JAVNIM DAVANJIMA (SOCIJALNI DOPRINOSI I POREZ NA DOHODAK/PLAĆE) POSLODAVCA I ZAPOSLENIKA PRILIKOM ISPLATE PLAĆE 2022.* (u % troškova plaće)

Države	Samci, bez djece, prosječan dohodak	Oženjen, 2 djece, jedan zarađuje, prosječan dohodak	Oženjen, 2 djece, prosječan dohodak + 67 % još jednog prosječnog dohotka
EU države, koje su članovi OECD-a
Belgija	53,0	37,8	45,5
Danska	35,5	26,0	31,0
Njemačka	47,8	32,9	40,8
Estonija	39,0	30,6	33,1
Finska	43,1	39,2	38,2
Francuska	47,0	39,2	40,7
Grčka	37,1	33,7	35,7
Irska	34,7	20,8	27,7
Italija	45,9	34,9	37,4
Letonija	40,6	29,0	32,3
Litva	38,2	29,5	31,2
Luksemburg	40,4	20,1	29,9
Nizozemska	35,5	29,6	28,0
Austrija	46,8	30,2	36,2
Poljska	33,6	11,9	22,2
Portugal	41,9	31,6	37,5
Švedska	42,4	37,5	38,2
Slovačka	41,6	26,8	34,3
Slovenija	42,8	28,9	35,6
Španjolska	39,5	34,4	36,6
Češka	39,8	22,7	33,8
Mađarska	41,2	30,0	34,5
Ostale države
Japan	32,6	27,4	29,6
Kanada	31,9	21,8	28,9
Norveška	35,7	32,3	32,4
Švicarska	23,4	11,6	17,7
SAD	30,5	19,8	24,7
Ujedinjeno Kraljevstvo	31,3	27,2	27,3

*Troškovi plaće definirani su kao bruto plaća (od rada) uvećana za doprinose poslodavca (uključujući pripadajući porez na plaću); Ukupno opterećenje definira se kao doprinose poslodavca plus doprinose zaposlenika za socijalno osiguranje i porez na plaću (uključujući pripadajući iznos poreza na plaću), umanjeno za usluge u svezi s obitelji (npr. dječji doplatak).

IZVOR: OECD, Taxing Wages 2021-2022, Paris 2023.

6. Porezi na imovinu

Tablica 18 sadrži usporedbu općih poreza na imovinu za nekoliko država, koje ubiru poreze takve vrste. U Francuskoj se porez na imovinu od 2018. odnosi samo na privatnu imovinu. Pored općeg poreza na imovinu, u većini država postoje drugi porezi koji zahvaćaju imovinu, npr. na nekretnine, posjedovanje zemljištva i prijenos imovine, koji u ovoj tablici u okviru općeg poreza na imovinu nisu uzeti u obzir. U Španjolskoj je 2022. godine uveden ograničeni solidarni porez na veliku imovinu. U niti jednoj od promatranih država nije moguće plaćeni porez na imovinu odbiti od poreza na dohodak. Samo u Švicarskoj pravne osobe moguću odbiti plaćeni porez na imovinu od obveze poreza na dobit.

TABLICA 18: POREZI NA IMOVINU ZA FIZIČKE I PRAVNE OSOBE 2022.

Države	Fizičke osobe			Pravne osobe
Države	Porezne stope	Osobni neoporezivi iznosi	Može se odbiti od poreza na dohodak	Porezne stope		Može se odbiti od poreza na dobit
EU države
Francuska (samo nekretninska imovina)	0% do 800.000 € 0,5% od 800.000€ do 1.3 mil.€ 0,7% od 1.3 mil.€ do 2.570 mil.€ 1,00% od 2.570 mil.€ do 5 mil. 1,25% od 5 mil.€ do 10 mil.€ 1,50 % preko 10 mil.€	-	Ne	-		-
Luxemburg	-	-	-	0,5 % (0,05 % na imovinu > 500 milijuna eura)		Ne
Španjolska	0,2% do167.129€ 0,3% od 167.129€ do 334.252€ 0,5% od 334.252€ do 668.499€ 0,9% od 668.499€ do 1.336.999€ 1,3% od 1.336.999€ do 2.673.999€ 1,7% od 2.673.999€ do 5.347.998€ 2,1% od 5.347.998€ do 10.695.996€ 2,5% preko 10.695.996 €	700.000 € općenito	Ne	-		-
Ostale države
Norveška	Gradski i općinski porezi 0% do 1,7 mil. NOK; 0,25 % na preko 1,7mil NOK do 20 mil.NOK; 0,4 % preko 20 mil. NOK		Ne		-	-
Švicarska (Zürich)	Kantonalni i općinski porez 0% do 77.000 CHF 0,110% od 77.000 do 308.000 CHF 0,219% od 308.000 do 694.000 CHF 0,329% od 694.000 do 1,31 mil.CHF 0,438% od 1,31 mil. do 2,23 mil.CHF 0,548% od 2,235 mil. do 3,158 mil.CHF 0,657% preko 3,158 mil. CHF	77.000 CHF (70.929 €)	Ne		Kantonski i općinski porezi općenito 0,16425%	Da

Izvor: Središnji ured za poreze pri nejamčkom Ministarstvu financija

7. Oporezivanje financijskog sektora

Tablica 19 pokazuje od države do države različite visine poreza na promet kapitala, porez na promet na burzi i porez na pečate. Najčešće se nailazi na porez na promet na burzi, koji se ubire na promet vrijednosnim papirima (npr. u Belgiji, Grčkoj, Cipru i Švicarskoj). Dugu tradiciju ima porez na pečate na vrijednosne papire ili dokumente. U Mađarskoj je 2022. već postojeći porezi na financijske usluge proširen i na trgovinu vrijednosnim papirima.

TABLICA 19: POREZI NA PROMET KAPITALA

Države	Porez na promet kapitala (npr. porez na promet na burzi, porez koji se plaća ljepljenjem porezne markice ili pečaćenjem)
EU države
Belgija	0,35 % poreza na promet na burzi prilikom kupnje/prodaje belgijskih ili inozemnih dionica koje kotiraju na burzi, obveznica i drugih vrijednosnih papira, najviše 1.600 €. Različite posebne porezne stope za određene transkacije vrijednosnim papirima.
Finska	1,6 % poreza na promet kapitala za mimo burze kupnju/prodaju dionica, obveznica i ostalih vrijednosnih papira. 2 % poreza na promet kapitala za mimo burze kupnju/prodaju dionica određenih nekretninskih društava. Nema poreza na transakcije bez tuzemne poveznice.
Francuska	0,3 % poreza na financijske transakcije prilikom kupnje/prodaje društava na burzi sa sjedištem u Francuskoj i tržišnog kapitaliziranja većeg od 1 mlr. €. Porezno oslobođenje za određene transakcije. 0,01 % poreza na financijske transakcije za određene transakcije u visoko frekventnoj trgovini.
Grčka	0,2 % poreza na promet na burzi prilikom kupnje/prodaje grčkih ili inozemnih dionica koje kotiraju na burzi
Irska	1 % poreza (u formi poreznih markica ili pečata) prilikom kupnje/prodaje dionica ili ostalih vrijednosnih papira irskih društava na burzi. 7,5 % poreza (u formi poreznih markica ili pečata) prilikom kupnje ili prodaje određenih nekretninskih poduzeća pod određenim pretpostavkama. Porezno oslobođenje za određene transakcije vrijednosnih papira.
Italija	0,2 % poreza na financijske transakcije prilikom kupnje/prodaje dionica talijanskih društava s kapitalizacijom od najmanje 500 mil. € odnosno 0,1 % prilikom kupnje/prodaje na uređenom tržištu. 0,02 % poreza na financijske transakcije za tuzemne transakcije u visoko frekventnoj trgovini. 0,01875 € do 200 € paušala za društva izvan burze s derivatima i 0,00375 € do 40 € paušala za društva na burzi s derivatima. Porezno oslobođenje za određene transakcije vrijednosnim papirima.
Malta	2 % poreza prilikom kupnje/prodaje vrijednosnih papira na burzi. 5 % poreza prilikom kupnje/prodaje vrijednosnih papira društva, čija se aktiva sastoji od nepokretne imovine u udjelu većem od 75 %. Porezno oslobođenje za određene transakcije npr. vrijednosnim papirima koji kotiraju na malteškoj burzi.
Nizozemska	8 % poreza na promet kapitala prilikom kupnje dionica određenih nekretninskih poduzeća. 2 % ako se imovina poduzeća sastoji od stambenih prostora. Porezno oslobođenje za određene transakcije.
Poljska	1 % „poreza na građanskopravna trgovanja“ prilikom kupnje/prodaje dionica, obveznica i ostalih vrijednosnih papira, ako se prenesena imovinska prava nalaze u Poljskoj ili se koriste u Poljskoj. Nalaze li se izvan Poljske ili se obavljaju u inozemstvu, poslovi otuđenja oporezivi su samo ako stjecatelj ima prebivalište ili poslovno sjedište u Poljskoj i ako je građanskopravni pravni posao zaključen u Poljskoj. Porezna oslobođenja za određene transakcije vrijednosnim papirima.
Španjolska	0,2 % poreza na financijski transakkcije prilikom kupnje udjela u poduzećima sa sjedištem u Španjolskoj i koja kotiraju na burzi, a njihova tržišna kapitalizacija iznosi najmanje 1 mlrd. €. Porezna oslobođenja za određene transakcije.
Mađarska	0,3 % poreza na financijske transakcije prilikom kupnje vrijednosnih papira, najviše 10.000 HUF po transkaciji. Porezno oslobođenje za određene transakcije vrijednosnim papirima.
Cipar	0,15 % poreza na promet na burzi prilikom kupnje/prodaje dionica, obveznica i drugih vrijednosnih papira. Porezna oslobođenja za određene transakcije vrijednosnim papirima. 0,15 % do 0,2 % poreza (ovisno o kupovnoj cijeni) prilikom kupnje/prodaje obveznica ciparskih društava, ako one svojom glavnom imovinom ovise o Cipru, najviše 20.000 €.
Ostale države
Švicarska	0,15 % poreza na promet na burzi, tzv. „davanje na promet“, prilikom kupnje/prodaje tuzemnih i 0,3 % za inozemne vrijednosne papire, kada kupnja/prodaja bude izvršena putem tuzemnog stvarnog trgovca. Porezno oslobođenje za određene transakcije vrijednosnim papirima i određene sudionike. Postoje i neki drugi porezi, tzv. emisijska davanja od 1 %, na stjecanje dioničkih prava u tuzemnim društvima kapitala (neoporeziva granica od 1 mil. CHF prilikom osnivanja ili povećanja kapitala dioničkih društava ili društava s ograničenom odgovornošću).
Ujedinjeno Kraljevstvo	0,5 % poreza prilikom kupnje/prodaje dionica ili ostalih vrijednosnih papira koja kotiraju na burzi. 1,5 % poreza pri određenim prijenosima dionica u okviru određenog programa pohrane ili službe obračuna. Porezno oslobođenje za određene transakcije vrijednosnim papirima.

Izvor: Središnji ured za poreze pri njemačkom Ministarstvu financija

8. Porez na dodanu vrijednost

Tablica 20 uspoređuje stope poreza na dodanu vrijednost. Sve navedene države imaju uvedene sustava PDV-a. U većini slučajeva stope poreza na promet 2022. godine ostale su nepromijenjene u usporedbi s prethodnom godinom. U Njemačkoj se 2022. godine ubire redovita stopa PDV-a od 19 %, čime se Njemačka nalazi u donjoj polovini država s visinom porezne stope.

TABLICA 20: STOPE POREZA NA DODANU VRIJEDNOST 2022.

	Porezne stope u %
Države	Redovna stopa	Snižena stopa
EU države
Belgija	21	6 / 12
Bugarska	20	9
Danska	25	-
Njemačka	19	7
Estonija	20	9
Finska	24	10 / 14
Francuska	20	2,1 / 5,5 / 10
Grčka	24	6 / 13
Irska	23	4,8 / 9 / 13,5
Italija	22	4 / 5 / 10
Hrvatska	25	5 / 13
Letonija	21	5/12
Litva	21	5 / 9
Luxemburg	17	3 / 8 /14
Malta	18	5 / 7
Nizozemska	21	9
Austrija	20	10 / 13
Poljska	23	5 / 8
Portugal	23	6 / 13
Rumunjska	19	5 / 9
Švedska	25	6 / 12
Slovačka	20	10
Slovenija	22	5 / 9,5
Španjolska	21	4 / 5 / 10
Češka	21	10 / 15
Mađarska	27	5 / 18
Cipar	19	5 / 9
Ostale države
Japan	10	8
Kanada Savez Provincije	5 0 do 10	- -
Norveška	25	12 / 15
Švicarska	7,7	2,5 / 3,7
Ujedinjeno Kraljevstvo	20	5 / 12,5

Izvor: Središnji ured za poreze pri njemačkom Ministarstvu financija

Preveo i prilagodio:

Prof. dr. sc. Nikola Mijatović,

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

U središtu

U lipnju ove godine Europski parlament objavio je svoje stavove o zakonodavnom prijedlogu Komisije o uređenju umjetne inteligencije. Time su ispunjeni uvjeti za pokretanje "trijaloga", zakonodavnog postupka pregovaranja o Uredbi. Autor u članku analizira opće napomene o prijedlogu Uredbe, zakonodavnom postupku i u čemu se stajališta Parlamenta i Vijeća razlikuju.

Vlada Republike Hrvatske predstavila je novi Prijedlog porezne reforme, čijom provedbom bi se ostvarili određeni ekonomski ciljevi, odnosno osigurao daljnji gospodarski rast i razvoj, poboljšao životni standard građana kroz povećanje plaća, osobito građana s najnižim primanjima, ojačala fiskalna autonomija jedinica lokalne samouprave, odnosno općina i gradova… U tu svrhu, potrebno je bilo provesti i određene zakonodavne mjere, odnosno izmijeniti postojeće porezne propise i to: Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na dobit, Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Zakon o lokalnim porezima, Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Zakon o doprinosima, Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakon o poreznom savjetništvu, te Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza. Stoga je u zakonodavnu proceduru upućen paket poreznih izmjena, za koji se očekuje da će stupiti na snagu 1. siječnja 2024. godine. Shodno tome, u nastavku teksta osvrnut ćemo se na najznačajnije elemente predloženih poreznih izmjena.

Agencija za zaštitu osobnih podataka (u daljnjem tekstu: AZOP)¹ je zaprimila pritužbu građanina iz koje proizlazi kako trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o. (u daljnjem tekstu: Zagrebački holding) od korisnika svojih usluga prije izdavanja prijepisa određenih računa (konkretno, računa za naknadu za uređenje voda i komunalnu naknadu) putem elektronske pošte traži presliku osobne iskaznice, a da je za istu uslugu u svrhu identifikacije ranije tražio isključivo podatke o imenu i prezimenu, adresi, OIB-u te sistemskom broju objekta i sistemskom broju obveznika.

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uputilo je dana 11. svibnja 2023. godine u javno savjetovanje prijedlog novog Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor. Nakon provedenog savjetovanja isti je stupio na snagu 1. srpnja 2023., s tim da je rok za usklađivanje obračunskih isprava s odredbama Pravilnika do 1. listopada 2023. godine.

Globalne kibernetičke prijetnje u stalnom su porastu uz sve veći broj sofisticiranih kibernetičkih napada te ako uzmemo u obzir rastuću ovisnost suvremenog društva o kibernetičkoj tehnologiji, traže se novi pristupi kibernetičkoj sigurnosti. Kako je EU donijela Direktivu (EU) 2022/2555 o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti u EU države članice se moraju uskladiti s njom te se u e-Savjetovanju od 17.7.2023. do 16.8. 2023. godine nalazio Nacrt prijedloga Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, a na koji je pristiglo više od 100 komentara. Autorica u ovom članku donosi kratki pregled Nacrta Zakona o kibernetičkoj sigurnosti. Kibernetički prostor, uz sve prednosti koje donosi predstavlja i sigurnosni izazov. Sigurnosne prijetnje u kibernetičkom prostoru su kibernetski kriminal, špijunaža, terorizam i ratovanje. Sve te prijetnje imaju cilj naštetiti kritičnoj infrastrukturi, financijama, prometu i komunikacijama.¹