Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika

1. Normativno uređenje uznemiravanja i spolnog uznemiravanja, kao oblika povrede dostojanstva radnika

Odredbom članka 134. Zakona o radu (u daljnjem tekstu: ZOR) uređena je zaštita dostojanstva radnika, a postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređuje se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

Poseban zakon je Zakon o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“ br. 85/08., 112/12.) (u daljnjem tekstu: ZSD), a ako poslodavac nema sklopljen kolektivni ugovor ili se ni jedan od sklopljenih kolektivnih ugovora na njega i njegove radnike ne primjenjuje, uredit će to pitanje svojim Pravilnikom o radu (poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je donijeti pravilnik o radu) ili na drugi zakonom propisani način.

Sukladno ZSD-u, uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od sljedećih osnova: na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije, koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili tjelesno neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a posebice ako stvara zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće, omalovažavajuće ili uvredljivo okruženje.

2. Osoba koja je osim poslodavca ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika

Noveliranim člankom 134. ZOR-a sada je propisano da je poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan, uz prethodnu pisanu suglasnost osobe za koju predlaže imenovanje (suglasnost ranije nije bila propisana), imenovati jednu osobu, a poslodavac koji zapošljava više od 75 radnika dužan je imenovati dvije osobe različitog spola koje su osim njega ovlaštene primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika (i ovaj dio odredbe o dvije osobe je novi).

Nakon novele ZOR-a, sada je određeno da ta osoba može biti u radnom odnosu kod poslodavca, ali ne mora, što ranije nije uopće bilo precizirano, te da je poslodavac dužan o imenovanju osobe (ili dvije osobe) koja je ovlaštena osim njega primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika (u daljnjem tekstu: ovlaštena osoba), obavijestiti radnike, u roku od osam dana od dana imenovanja.

3. Postupanje poslodavca i ovlaštene osobe po pritužbi radnika i prava radnika

Poslodavac ili ovlaštena osoba dužna je, u roku utvrđenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako utvrdi da ono postoji.

Generalno pravilo sudske zaštite prava iz radnog odnosa je da radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom, a ako to ne učini na propisani način i u propisanom roku, radnik ne može zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Iznimka od ovoga pravila je propisana u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugog novčanog potraživanja iz radnog odnosa, i u slučaju uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, odnosno u slučaju pritužbe radnika i traženja zaštite njegovoga dostojanstva.

U tom slučaju, ako poslodavac u propisanom roku ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom. Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada. Za vrijeme prekida rada radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju bi ostvario da je radio.

Ako je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da nije povrijeđeno dostojanstvo radnika, poslodavac može zahtijevati povrat isplaćene naknade za vrijeme dok radnik nije radio, a primao je naknadu.

Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni, pa je potrebno u postupanju ovlaštene osobe, poslodavca i drugih uključenih osoba, imati u vidu ovu odredbu o tajnosti.
Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa.

Pravilnikom o radu i drugim navedenim propisima i aktima poslodavac detaljnije propisuje postupanje ovlaštene osobe u slučaju zaprimanja pritužbe radnika.

U cilju utvrđivanja osnovanosti pritužbe radnika i donošenja odgovarajuće odluke od strane ovlaštene osobe, jedan od mogućih načina uređenja ovoga postupanja bi mogao sadržavati sljedeći slijed radnji i ovlasti ovlaštene osobe.

Primjerice, u postupku ispitivanja pritužbe, ovlaštena osoba ili poslodavac osobno, ispitat će radnika koji je pritužbu podnio, osobu za koju se tvrdi da je uznemiravala ili spolno uznemiravala radnika, utvrditi način i okolnosti uznemiravanja te izvesti i druge dokaze u svrhu utvrđenja relevantnih činjenica. Može saslušavati svjedoke, obaviti suočenje ispitanih osoba, obaviti očevid te prikupljati druge dokaze kojima se može dokazati osnovanost pritužbe. U svim radnjama koje poduzme u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja ovlaštena osoba će sastaviti zapisnik ili službenu bilješku.

Zapisnik će se u pravilu sastaviti prilikom saslušanja svjedoka, podnositelja pritužbe i osobe za koju podnositelj tvrdi da ga je uznemiravala ili spolno uznemiravala te u slučaju  njihovog suočenja. Zapisnik potpisuju sve osobe koje su bile nazočne njegovom sastavljanju i zapisničar ako je određen. U zapisniku će se posebno navesti da je ovlaštena osoba sve nazočne upozorila da su svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika tajni te da ih je upozorila na posljedice odavanja te tajne. Službena bilješka će se u pravilu sastaviti pri obavljanju očevida ili prikupljanju drugih dokaza. Službenu bilješku potpisuje ovlaštena osoba i zapisničar koji je bilješku sastavio. Nakon provedenog postupka ovlaštena će osoba u pisanom obliku izraditi zaključak u kojem će:

1. utvrditi da postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe ili,
2. utvrditi da ne postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe.  

U slučaju iz točke 1., ovlaštena će osoba u zaključku navesti sve činjenice koje dokazuju da je podnositelj pritužbe uznemiravan ili spolno uznemiravan i predložit će nadležnom tijelu/osobi poslodavca da osobi koja je podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala izrekne mjeru zbog povrede radne obveze  (pisano upozorenje na obveze iz radnog odnosa, redoviti iliizvanredni otkaz ugovora o radu) te predložiti poduzimanje drugih mjera koje su primjerene pojedinom slučaju radi sprečavanja nastavka uznemiravanja.  

U slučaju iz točke 2. ovlaštena osoba će odbiti pritužbu podnositelja zahtjeva.

Nadležna osoba poslodavca će na temelju provedenog postupka i prijedloga ovlaštene osobe poduzeti mjere koje su primjerene odnosnom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja te osobi koja je radnika uznemirivala ili spolno uznemirivala izreći odgovarajuću mjeru zbog povrede obveza iz radnog odnosa.

Upravne mjere

ZOR-om je pod upravnim mjerama propisano da će u provedbi inspekcijskog nadzora inspektor usmenim rješenjem u zapisniku poslodavcu narediti da u ostavljenom roku imenuje osobu koja je, osim njega, ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika te o imenovanju obavijesti radnike.

Zaključno

S obzirom na to da je institut zaštite dostojanstva radnika i obveza imenovanja ovlaštene osobe već odavno prisutan u Zakonu o radu iz 2014., pa i u njegovom prethodniku, i na vjerojatnost da su poslodavci imenovali ovlaštenu osobu, potrebno je postupiti sukladno ZOR-u u smislu usklađenja svojih akata o imenovanju ili donijeti nove (uz suglasnost osobe), poslodavci s najmanje 20 radnika, a oni poslodavci s više od 75 radnika imenovati dvije osobe različitog spola.

Cecilija Tolo, dipl. iur.