Sjeverni tok 2, vrijedan 11 milijardi dolara, trebao bi udvostručiti kapacitete postojećeg plinovoda, na 110 milijardi prostornih metara, ali izazvao je napetosti u odnosima Moskve i Kijeva, budući da zaobilazi Ukrajinu i do Europe stiže preko Baltika. Nezadovoljan je i Washington, koji traži nove kupce za svoj ukapljeni prirodni plin. SAD je krajem 2019. godine uveo sankcije Rusiji, otežavši gradnju završne dionice plinovoda u Njemačkoj, podsjeća Reuters. Radovi su ipak blizu kraja i kompanija kojoj je povjeren posao gradnje objavila je da rade na završnom dijelu cjevovoda.   

Europsko tržište plina željno očekuje prve pošiljke ruskog plina kroz Sjeverni tok 2, ističe Reuters, navodeći podatak europskog statističkog ureda da prošle godine u Europskoj uniji potrošeno 394 milijardi prostornih metara plina. Cijene plina u Europi u posljednje su vrijeme izrazito povišene zbog slabe ponude ukapljenog prirodnog plina, rekordno niskih zaliha za ovo doba godina i nepromijenjene ruske ponude na dražbama.  Nakon Gazpromove objave cijene su na referentnom europskom tržištu TTF u Nizozemskoj pale, navodi Reuters. "Značajan dio rizika uoči zime povezan je s Rusijom", ističu analitičari Refinitiva. "Ključno je pitanje kada će Gazprom napuniti spremišta u Europi. To znači da će opskrba plinovodom Yamal-Europa i precizne informacije o tome kada točno kreću isporuke Sjevernim tokom 2 i u kojem obujmu biti važne za tržišta u oba smjera", dodaju.

Gazprom je danas objavio i da je od siječnja do srpnja postojećim plinovodom Sjeverni tok isporučio 33,7 milijardi prostornih metara plina, 800 milijuna više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemačka kancelarka Angela Merkel sastat će se u petak u Moskvi i vjerojatno će razgovarati i o Sjevernom toku 2, dodaje Reuters.