Predstavljajući prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2026. godinu, državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić osvrnula se na makroekonomske pokazatelje na kojima se zasniva državni proračun i njegovo izvršenje, istaknuvši da hrvatsko gospodarstvo nastavlja rasti šestu godinu zaredom, pri čemu je međugodišnje povećanje BDP-a u prvom polugodištu 2026. iznosilo 1,9 posto.

Od ostalih pokazatelja, rast prometa u trgovini na malo iznosio je 1,9 posto, obujam industrijske proizvodnje porastao je 0,4 posto, građevinski radovi 2,8 posto, a broj turističkih noćenja 0,5 posto. Podaci za prvo ovogodišnje polugodište ukazuju na nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada, pri čemu je prosječan broj registriranih nezaposlenih osoba iznosio 72,7 tisuća, a prosječna mjesečna bruto plaća 2.163 eura, uz nominalno povećanje za 8,8 posto, a realno za četiri posto, izvijestila je Rogić Lugarić.

Rast prihoda od PDV-a, iz europskih izvora ...

Kada je riječ o rastu prihoda državnog proračuna na međugodišnjoj razini, kazala je, ponajprije je rezultat većih prihoda od poreza na dodanu vrijednost (PDV), prihoda od doprinosa te prihoda u pogledu pojačane dinamike europskih projekata i okončanjem investicija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Tako, prema Vladinom dokumentu, prihod od poreza na dodanu vrijednost iznosio je 6,1 milijardu eura ili 47 posto godišnjeg plana, uz rast na godišnjoj razini za 11,8 posto. "Takvo kretanje rezultat je rasta osobne, investicijske i turističke potrošnje, koja uključuje i inflatorne učinke", navodi se. Prihodi od doprinosa u prvom polugodištu 2026. iznosili su 3,1 milijardu eura, uz međugodišnje povećanje od 10,9 posto, što je "rezultat stanja na tržištu rada, odnosno rasta plaća i zaposlenosti".

Ukupni prihodi od pomoći, u čijoj strukturi najveći dio čine prihodi od pomoći međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU-a, pak, dosegnuli su 2,4 milijarde eura te su ostvareni na razini od 50,4 posto godišnjeg plana, uz gotovo dvostruko povećanje na međugodišnjoj razini, piše u Vladinom dokumentu.

Nadalje, prihodi od posebnih poreza i trošarina dosegnuli su 1,4 milijarde eura ili 42,7 posto godišnjeg plana, uz rast u odnosu na prvih šest lanjskih mjeseci od 0,9 posto. Pritom su trošarine na alkohol i alkoholna pića porasle za 10,1 posto, poseban porez na bezalkoholna pića rast za 11,7 posto, a trošarine na duhanske proizvode 13,4 posto.

Rashodi za mirovine povećani za 561,7 milijuna eura

S druge strane, istaknuto je, svi ostali trošarinski prihodi zabilježili su međugodišnje smanjenje. Tako su, primjerice, prihodi od trošarina na energente i električnu energiju, koje u strukturi posebnih poreza i trošarina sudjeluju s 45,4 posto, bili manji za 7,8 posto.

"Na ostvarivanje prihoda od trošarina na energente te električnu energiju utječe provedba Vladinih mjera za ublažavanje rasta cijena energenata za građane i poduzetnike", napomenula je Rogić Lugarić.

Rashodi državnog proračuna u prvih šest ovogodišnjih mjeseci od 19 milijardi eura čine 47,6 posto planiranih rashoda, uz povećanje od 12,2 posto ili 2,1 milijardu eura.

Najznačajniji rashodi u prvom polugodištu 2026. godine izvršeni su unutar programa mirovine i mirovinskih primanja u iznosu od 4,9 milijardi eura, što se prvenstveno odnosi na rashode za mirovine. Za rashode za zaposlene, uključujući rashode za zaposlene u osnovnim i srednjim školama, izdvojeno je 4,4 milijarde eura.

Manjak proračuna opće države 1,6 posto BDP-a

Povećanje ukupnih rashoda u prvom polugodištu 2026., navode iz Vlade, prvenstveno je rezultat povećanih izdvajanja za mirovine, u iznosu od 561,7 milijuna eura, ponajviše radi usklađivanja mirovina, tu je i 490,6 milijuna eura za rashode evidentirane na izvorima financiranja Europske unije, zatim povećani rashodi za zaposlene, uključujući rashode za zaposlene u osnovnim i srednjim školama, u iznosu od 261,5 milijuna eura, pa rashodi od 127,7 milijuna eura za opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske itd.

Manjak proračuna opće države u prvom polugodištu 2026. iznosio je 1,6 milijardi eura, odnosno 1,6 posto BDP-a, mjereno nacionalnom metodologijom. 

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su višak od 120 milijuna eura ili 0,1 posto BDP-a, dok su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te županijske uprave za ceste zabilježile manjak od 55 milijuna eura ili 0,1 posto BDP-a, stoji u dokumentu Vlade.