24.05.2021 09:21
nafta
ZAGREB, 24. svibnja 2021. (Hina) – Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale, prvi put nakon tri tjedna rasta, jer se ulagači plaše zaoštravanja monetarne politike u SAD-u i povećanog izvoza nafte iz Irana.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 3,3 posto, na 66,44 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,7 posto, na 63,58 dolara. Podršku cijenama pružaju vijesti o ponovnom otvaranju gospodarstava u SAD-u i Europi, zahvaljujući ubrzanju procesa cijepljenja protiv covida-19. S druge strane, trgovci su zabrinuti jer bi u Aziji potražnja za naftom mogla rasti sporije nego što se očekivalo zbog rasta novih slučajeva zaraze koronavirusom u Indiji, Tajvanu, Vijetnamu i Tajlandu i novog vala ograničenja.

„I dalje je teško procijeniti globalnu potražnju jer ponovna otvaranja i istodobne mjere ograničenja u svijetu pružaju vjerojatno najšareniju sliku od početka pandemije”, kazao je Vandana Hari iz Vanda Insightsa.

Trgovce muči i nesigurnost povezana s inflacijom u SAD-u, pa su odlučili smanjiti izloženost rizičnoj imovini, poput nafte. Špekulacije da bi američka središnja banka zbog straha od inflacije mogla podići ključne kamatne stope pritisnule su izglede za gospodarstvo, a time i za potražnju za naftom, objašnjava Justin Smirk iz Westpaca.

"Fed je vrlo ozbiljno poručio da namjerava zadržati kamatne stope na niskoj razini, ali tržište špekulira da bi ih ipak mogli promijeniti prije no što su najavljivali", rekao je Smirk. Fed je signalizirao da će zadržati kamatne stope na sadašnjim niskim razinama do 2023. godine, ali na tržištima se procjenjuju da bi ih mogao početi podizati u rujnu 2022., što je polovicom prošloga tjedna potaknulo val prodaje rizične imovine. Pritisak na cijene posljedica je i vijesti da je postignut napredak u pregovorima o ukidanju sankcija Iranu, što bi moglo povećati opskrbu naftnih tržišta.

Doduše, diplomati iz Britanije, Francuske i Njemačke upozorili su da uspjeh pregovora nije zajamčen, unatoč opipljivom napretku i konturama sporazuma, no na tržištu se vjeruje da bi sporazum uskoro mogao biti postignut.

"Procjenjuje se da će rast globalne potražnje za naftom u ovoj godini u konačnici biti zdrav, a u 2022. grupa proizvođača (OPEC+) bit će u relativno dobroj poziciji da riješi pitanje veće iranske proizvodnje, ne ugrožavajući uravnoteženje na tržištima nafte", rekli su analitičari PVM-a.

S obzirom na dosadašnji razvoj situacije, analitičari JPMorgana procjenjuju da bi cijena barela nafte na londonskom tržištu na kraju ove godine mogla iznositi 74 dolara. Analitičari Barclaysa procjenjuju, pak, da će prosječna cijena barela na londonskom tržištu u ovoj godini iznositi 66, a na američkom tržištu 62 dolara.

ILUSTRACIJAZAGREB, 18. rujna 2026. (Hina) - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u petak je upozorila da će predloženo sidrenje cijena, odnosno obveza prikazivanja aktualne cijene uz cijenu s administrativno određenog povijesnog datuma, poduzetnicima stvoriti administrativno, tehničko i financijsko opterećenje, posebno mikro i malima.

ZAGREB, 18. rujna 2026. (Hina) - Prihodi od usluga na tržištu elektroničkih komunikacija u prvih šest mjeseci 2026. iznosili su 920 milijuna eura, što je rast od 3,5 posto u odnosu na 2025., pri čemu su prihodi od mobilnih mreža porasli za 3,3 posto, a od fiksnih za 3,7 posto, podaci su Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM).

 

ZAGREB, 18. rujna 2026. (Hina) - Dionica Bosqar Investa od 21. rujna ulazi u sastav indeksa Crobex i Crobextr, temeljem redovne revizije indeksa koju je proveo odbor za indekse Zagrebačke burze, izvijestila je u petak ta kompanija. 

ZAGREB, 17. rujna 2026. (Hina) - Uz privremenu carinu od tri eura na pošiljke vrijednosti ispod 150 eura koja se primjenjuje od 1. srpnja 2026., Europska unija (EU) će do 1. studenoga uvesti dodatnu naknadu za rukovanje za male pakete na razini cijele Unije, objavljeno je na stranicama Hrvatske obrtničke komore.

ZAGREB, 17. rujna 2026. (Hina) - Ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu ove godine iznosili su 17,3 milijarde eura, uz rast od 15,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok su ukupni rashodi dosegnuli 19 milijardi eura, uz povećanje za 2,1 milijardu eura ili 12,2 posto u odnosu na prvo polugodište 2025., rečeno je u četvrtak na sjednici Vlade.