Od ukupnog iznosa nešto više od pet milijardi eura trebalo bi se prikupiti već iduće godine. Iskazan udjelom u BDP-u porezni prihod trebao bi iduće godine iznositi 0,21 posto, u 2028. godini 0,13 posto, a u 2029. godini 0,1 posto.

Dokument ne navodi kako vlada namjerava pribaviti taj novac.

Novi nameti nadovezuju se na mjere iz ovogodišnjeg proračuna, kojima vlada do kraja 2028. planira od banaka i osiguravatelja prikupiti još 12 milijardi eura. Paket uključuje i povećanje porezne stope u višem razredu IRAP, koji se obračunava na regionalnoj razini.

Ministar gospodarstva Giancarlo Giorgetti veće porezno opterećenje pravda slabom konkurencijom u financijskom sektoru.

Banke i osiguravatelji, ističe, imali su koristi i od povećanja kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB) i državnih jamstava za kredite u razdoblju nakon pandemije bolesti COVID-19.

Vlada planira dodatne prihode i od oporezivanja sektora igara na sreću, i to od oko dvije milijarde eura do 2029. godine, odnosno 0,08 posto BDP-a.

Nacrt pak ne navodi konkretne namete energetskim kompanijama, premda je vlada proteklih tjedana spominjala tu mogućnost. Predviđena su, međutim, dodatna povećanja poreza koja nisu pobliže određena, a trebala bi u razdoblju od 2027. do 2029. iznositi ukupno 0,44 posto BDP-a.

Velike energetske kompanije, uključujući i državni Eni, odlučile su ograničiti cijene kako bi pomogle vladi premijerke Giorgije Meloni u obuzdavanju poskupljenja goriva. Njihov potez tumači se kao pokušaj koji bi vladu trebao odvratiti od uvođenja poreza na izvanrednu dobit.

Istodobno, Italija za iduću godinu planira smanjiti porez i povećati javnu potrošnju u ukupnom iznosu od 23,5 milijardi eura, što odgovara 0,98 posto BDP-a.

Unatoč planiranim mjerama, vlada očekuje da će proračunski deficit iduće godine porasti na 3,4 posto BDP-a, s očekivanih 2,9 posto u 2026. godini. U 2028. trebao bi se blago smanjiti, na 3,2 posto BDP-a.