ZAGREB, 29. rujna 2026. (Hina) - Predsjednik Vlade Andrej Plenković u utorak je poslao objedinjeni završni, deveti i deseti, zahtjev za plaćanje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u iznosu od 2,7 milijardi eura, izvijestila je Vlada na svojim internetskim stranicama.
U vladinom priopćenju je navedeno da je završetak svih mjera bio 31. kolovoza, a evaluacija Europske komisije i Gospodarskog i financijskog odbora EU-a te završna plaćanja za preostala 153 pokazatelja očekuje se do kraja 2026. godine.
“Mi smo kroz nacionalni plan oporavka i otpornosti proveli 78 reformi, kroz 162 reformska pokazatelja realizirali 244 investicijska pokazatelja. Do sada smo ostvarili 100 postotnu uspješnost”, rekao je premijer Plenković u utorak na sjednici vlade.
Unatoč kratkim rokovima i složenosti projekata, istaknuto je u vladinom priopćenju, slanjem završnog zahtjeva za plaćanje zaokružuje se učinkovita provedba.
Naglašeno je da je Hrvatska, od početka provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), jedna od najuspješnijih država članica u provedbi i u korištenju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. To je i glavni instrument paketa “EU Nove generacije”, osmišljen za potporu gospodarstvima EU-a da iz krize uzrokovane koronavirusom izađu snažnija i otpornija.
Po omjeru raspoloživih sredstava i godišnjeg BDP-a od 13 posto, navedeno je, Hrvatska se pozicionirala na samom vrhu Europske unije, odmah iza Grčke kojoj je udio u BDP-u bio 16 posto, što potvrđuje važnost NPOO-a za transformaciju hrvatskog gospodarstva i društva.
“Mislimo da smo zaista učinili maksimum u proteklih pet godina u provedbi instrumenta EU Iduće generacije, time osigurali značajne sredstva za brojne sektore ulaganja uključujući i obnovu od potresa”, istaknuo je Plenković.
Dodao je da nakon slanja zahtjeva slijedi završna evaluacija Europske komisije te gospodarskog i financijskog odbora, dok bi završna plaćanja trebala bi biti realizirana krajem ove godine.
Uspješnost NPOO-a, napomenuto je u vladinom priopćenju, ne mjeri se samo iznosom povučenih sredstava, već reformama i ciljevima koje države članice moraju provesti i dokazati kako bi ostvarile pravo na isplatu.
Vlada je navela i da je Hrvatska do sada povukla 7,3 milijarde eura i na temelju potvrde Europske komisije zabilježila stopostotnu uspješnost u provedbi reformi i investicija obuhvaćenih dosadašnjim zahtjevima.
U priopćenju je objašnjeno da NPOO obuhvaća reforme i ulaganja u različitim dijelovima društva i države - od javne uprave, pravosuđa, zdravstva, tržišta rada, socijalne zaštite i obrazovanja, preko energetike, prometa i digitalizacije, do energetske obnove i jačanja konkurentnosti gospodarstva.
Sve to, zaključeno je, pridonijelo je i napretku kreditnog rejtinga Hrvatske, koju su vodeće svjetske rejting agencije svrstale kategoriju s investicijskim rejtingom „A“.
ZAGREB, 29. rujna 2026. (Ministarstvo financija) - “Očekuje se da će provedba ovog zakona smanjiti administrativno i financijsko opterećenje izdavatelja, osobito malih i srednjih, ubrzati i pojednostaviti postupke javnih ponuda i uvrštenja te povećati transparentnost i zaštitu ulagatelja”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ćorić.
ZAGREB, 29. rujna 2026. (Hina) - Upravljanje državnim poduzećima približava se standardima OECD-a, a 39 društava među kojima su Fina, AKD, Hrvatske ceste i Jadrolinija, do sredine prosinca moraju se uskladiti s Pravilnikom Ministarstva financija o funkciji usklađenosti, rečeno je u utorak na Compliance konferenciji u Zagrebu.
Odluke objavljene u Narodnim novinama 101/2026 trebale su stupiti na snagu 1. listopada. Ministar gospodarstva najavio je da će Vladi 29. rujna predložiti odgodu njihove primjene, odnosno povlačenje. Formalna odluka još se očekuje.
ZAGREB, 25. rujna 2026. (Hrvatska obrtnička komora) - Hrvatski sabor donio je izmjene i dopune Zakona o obrtu, temeljnog propisa koji uređuje uvjete za obavljanje obrta, prava i obveze obrtnika, obrazovanje za obrtnička zanimanja te organizaciju i djelovanje komorskog sustava.
ZAGREB, 28. rujna 2026. (Hina) - Prvi dan štrajka u Zagrebu prošao je bez većih poremećaja u bolnicama, školama i vrtićima te bez prometnog kolapsa, ZET je gotovo potpuno stao, odvoz otpada bio je znatno smanjen, a zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ističe da do kolapsa nije došlo zahvaljujući odgovornosti građana.