U godini koju je obilježio odlazak pape Franje i dolazak pape Lava, operativna dobit Vatikana iznosila je 22,8 milijuna eura, što je pad u odnosu na 62,2 milijuna eura u 2024., dok je neto imovina porasla za 89 milijuna eura na 2,686 milijardi eura. Odjel za dobra Svete Stolice (APSA), koji upravlja financijskim ulaganjima i portfeljem nekretnina Vatikana, priopćio je da je prebacio 22,7 milijuna eura kako bi pomogla u financiranju svakodnevnog djelovanja Svete Stolice.

Objavljeni podaci daju svježi uvid u vatikanske financije dok se Lav, izabran u svibnju 2025. nakon Franjine smrti, suočava s izazovom kako smanjiti višegodišnje manjkove u proračunu. Nadbiskup Giordano Piccinotti, predsjednik APSA-e, rekao je da prioritet nije maksimiziranje profita, već očuvanje i jačanje baštine Crkve. APSA je priopćila je da je Vatikan prošle godine izbjegavao riskantna ulaganja, pa se oko 17 posto investicija odnosi na dionice, 32 posto na obveznice i 29 posto na zlato u fizičkom obliku.

Vatikan ima i značajan portfelj nekretnina i upravlja s gotovo 5500 nekretnina diljem svijeta. Najveća imovinska dobit došla je od revalorizacije zlata, koja je dodala 40,8 milijuna eura neto bogatstvu Vatikana. Porast vrijednosti nekretnina doprinio je s još 39,2 milijuna eura, a vrijednosnih papira 16,3 milijuna eura.

Nekretnine su ostale glavni izvor redovnih prihoda APSA-e s ostvarenih 44,5 milijuna eura u 2025., što je 9,4 milijuna eura više nego godinu ranije, što ANSA pripisuje učinkovitijem upravljanju, većim prihodima od najma i nižim troškovima održavanja. Ured je podsjetio da na trogodišnji program pokrenut 2025. i traje do 2027. s ciljem prodaje nestrateških nekretnina. Vatikan se sve više oslanja na profesionalno upravljanje nekretninama nakon niza skandala, uključujući propalu investiciju u Londonu koja je dovela do velikog suđenja za prijevaru.