Stournaras je ujedno i član Upravnog vijeća ECB-a, a u intervjuu objavljenom u nedjelju u ciparskim novinama Phileleftheros kazao je da iako je gospodarstvo eurozone pokazalo otpornost, zamah rasta je oslabio. "Zabrinutost zbog mogućnosti recesije u eurozoni stvarna je i opravdana, s obzirom na nove negativne poremećaje na strani ponude izazvane sukobom na Bliskom istoku", rekao je Stournaras.

Dodao je da rast cijena energije i sve veća neizvjesnost izravno utječu na rast i inflaciju, s obzirom na veliku energetsku ovisnost eurozone", rekao je. "Za razliku od 2022. godine, jačanje inflacije događa se u okruženju već slabijeg rasta, strožih financijskih uvjeta i smanjenog fiskalnog prostora, što ograničava prostor za mjere i čini gospodarstva ranjivijima", rekao je Stournaras.

Do sada nije zabilježen značajan učinak prelijevanja viših cijena energije na stopu inflacije, ali bi šteta na energetskoj infrastrukturi mogla donijeti inflacijske pritiske u srednjoročnom razdoblju, a neizvjesnost bi mogla naštetiti ulaganjima i rastu. „Naš odgovor ovisit će o intenzitetu, trajanju i kanalima prijenosa šoka. Ako se pokaže prolaznim i bez značajnih sekundarnih učinaka, prilagodba monetarne politike neće biti potrebna“, rekao je Stournaras.

Veliko, ali privremeno prekoračenje ECB-ovog cilja moglo bi zahtijevati „odmjerenu prilagodbu“ kako bi se ograničili sekundarni inflacijski učinci, dodao je. „Ako to dovede do velikog i trajnog odstupanja inflacije od ciljane razine, tada bi odgovor trebao biti snažan“, rekao je dužnosnik ECB-a.