Na razini eurozone udio javnog duga u BDP-u iznosio je na kraju četvrtog tromjesečja prošle godine 87,8 posto i bio je manji za 0,6 postotnih bodova nego na kraju rujna, izračunali su statističari. Na razini Europske unije smanjen je za 0,3 postotna boda, na 81,7 posto.

U odnosu na četvrto tromjesečje 2024. godine udio duga u BDP-u bio je pak u eurozoni veći za 0,8 postotnih bodova i za puni postotni bod na razini Unije. Na kraju prošlogodišnjeg prosinca bruto dug opće države iznosio je na razini eurozone 13,91 bilijun eura, a na razini EU-a 15,37 bilijuna eura. To znači da je u eurozoni bio veći za otprilike 53,1 milijardu eura nego na kraju rujna, te za gotovo 118,7 milijardi na razini Unije.

Hrvatska uz Cipar

Na kraju 2025. javni dug iskazan udjelom u BDP-u probio je propisani 'plafon' od 60 posto u 12 zemalja EU-a, pokazuju podaci. Najviši je ponovo bio u Grčkoj gdje je premašio BDP za približno 46 posto. Slijedi Italija s dugom većim od BDP-a za otprilike 37 posto. U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju četvrtog tromjesečja prošle godine iznosio 52,37 milijardi eura, a iskazan udjelom u BDP-u spustio se na 56,3 posto, što je za 1,1 postotni bod manje nego godinu dana ranije, objavio je u srijedu i Državni zavod za statistiku. Najbliži Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u na kraju četvrtog prošlogodišnjeg tromjesečja bio je Cipar, gdje je iznosio 55 posto. Inače, najmanji dug bilježila je ponovo Estonija, od 24,1 posto.

Proračunski deficit

U eurozoni je na kraju 2025. deficit iskazan udjelom u BDP-u iznosio 2,9 posto, kliznuvši za 0,1 postotni bod u odnosu na kraj 2024. godine. Na razini EU-a iznosio je 3,1 posto, kao i u 2024. godini. Hrvatski deficit konsolidirane opće države na kraju 2025. iznosio je 2,8 milijardi eura, što čini tri posto udjela u BDP-u, u usporedbi s u 2024. zabilježene dvije milijarde eura ili 2,3 posto BDP-a.

Prema udjela deficita u BDP-u najbliža Hrvatskoj bila je Italija, gdje je iznosio 3,1 posto. Daleko najveći deficiti iskazani udjelom u BDP-u zabilježeni su u Rumunjskoj i Poljskoj, u visini 7,9 odnosno 7,3 posto. Pet zemalja imalo je višak, pri čemu je najveći zabilježio Cipar, od 3,4 posto BDP-a.