Kako navodi, najnovija mišljenja Europskog revizorskog suda o zakonodavnom okviru za Višegodišnji financijski okvir (VFO) od 2028. do 2034. otvaraju pitanje učinkovitosti upravljanja gotovo polovicom proračuna EU "teškog" oko 2.000 milijardi eura. Revizori upozoravaju na rizike vezane uz financijsko upravljanje, rast administrativne složenosti i nedovoljno ujednačeno praćenje rezultata ulaganja među članicama EU-a. 

Tako, navode iz HUP-a, dinamika povlačenja sredstava u prvih pet godina financijske omotnice 2021.-2027. sporija je nego u prethodnom ciklusu, pa je tako skupini od 10 zemalja srednje i istočne Europe isplaćeno 22,9 posto sredstava, u odnosu na 40,4 posto u razdoblju 2014. - 2020., dok je Hrvatskoj isplaćeno 21,1 posto, u odnosu na 30 posto ranije.

HUP za jačanje "bottom-up" pristupa

HUP stoga zagovara jačanje "bottom-up" pristupa u programiranju fondova umjesto "top-down" modela koji investicijske smjerove definira na razini EU-ovih institucija. Iz EU-a predlažu Europski fond za konkurentnost (ECF) kao onaj koji bi trebao povećati javno-privatna ulaganja u strateške industrije i povezati postojeće instrumente EU-ovog financiranja poput Horizon Europe, IPCEI projekata i InvestEU-a.

Međutim, napominju iz HUP-a, Revizorski sud upozorava da objedinjavanje različitih politika unutar ECF-a može dodatno povećati administrativnu složenost i otežati praćenje rezultata, uz rizik da se uspješnost fondova mjeri procedurama, a ne stvarnim učinkom ulaganja na gospodarstvo. Poslodavci poručuju da bez pojednostavljenja sustava, jasnih pokazatelja učinka i jače alokacije u privatni sektor, EU-ovi fondovi ne mogu ostvariti puni potencijal u državama poput Hrvatske gdje su kohezijska sredstva poluga konvergencije. 

"Hrvatska si ne može priuštiti model u kojem se uspješnost korištenja fondova primarno mjeri apsorpcijom sredstava, a ne njihovim realnim učinkom na konkurentnost ekonomije, produktivnost i izvoz poduzeća", smatraju. 

"Veća alokacija u privatni sektor nužna zbog strukturnih slabosti hrvatske ekonomije"

Napominju da je u aktualnom VFO-u i Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) gospodarstvu usmjereno 2,7 milijardi eura bespovratnih sredstava, a prema Europskoj komisiji tek oko pet posto sredstava hrvatskog NPOO-a cilja mala i srednja poduzeća. "Veća alokacija u privatni sektor nužna je zbog strukturnih slabosti naše ekonomije - BDV po zaposlenom je svega 53 posto prosjeka EU-a te ispod prosjeka regije srednje i istočne Europe, a imamo i drugi najveći robni trgovinski deficit u Uniji", kažu poslodavci.

Smatraju da je, bez usmjeravanja EU-ovih fondova u ulaganja u tehnologiju, inovacije, digitalizaciju i internacionalizaciju poduzeća, teško očekivati ubrzanje rasta produktivnosti i smanjenje vanjskotrgovinskog jaza. Naime, navode da ulaganja u inovacije imaju snažan multiplikativni učinak, pa tako prema izračunu jedan euro uložen kroz Horizon Europe stvara oko 11 eura dodane vrijednosti, a oko 75 posto projekata cilja privatni sektor. 

Govoreći o potrebi snažnijeg usmjeravanja kohezijske politike prema privatnom sektoru, iz HUP-a apostrofiraju i cilj da se najmanje 30 posto sredstava dodjeljuje kroz otvorene pozive za projekte poduzetnika te kroz programe potpore za uključivanje hrvatskih poduzeća u centralizirane fondove EU-a. "Hrvatska poduzeća moraju snažnije sudjelovati u centraliziranim fondovima EU-a koji nisu vezani uz nacionalne omotnice a postaju sve važniji izvor financiranja inovacija, novih tehnologija i industrijske transformacije.

Danas je oko 80 posto sredstava iz tih fondova koncentrirano u svega sedam administrativno i tehnološki snažnijih država članica EU-a, zbog čega bez jačeg uključivanja domaćih tvrtki postoji rizik daljnjeg produbljivanja razvojnog jaza između razvijenijih članica i onih koje su još uvijek u procesu konvergencije", napisali su HUP-ovci. Osim administrativnog pojednostavljenja sustava, poslodavci se zalažu i za bržu evaluaciju projekata, jasne i mjerljive pokazatelje učinka, obveznu objavu planova poziva najmanje dvije godine unaprijed te pravodobnu objavu prvih poziva u novom programskom razdoblju 2028.–2034.