Iskustva obrtnika posljednjih godina, kako je rečeno, pokazuju da su fondovi EU-a često formalno dostupni, ali u praksi i dalje teško dohvatljivi najmanjim poslovnim subjektima. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dalibor Kratohvil je kazao kako najnovija analiza, koja obuhvaća razdoblje od 2023. do 2025., "potvrđuje da su europski fondovi obrtnicima i dalje znatno dostupniji na razini pravila nego u stvarnoj provedbi, zbog načina kako su natječaji oblikovani i provedeni".

Tako je do sredine listopada 2025. objavljeno više od 360 poziva, no tek je manji dio njih bio stvarno prilagođen obrtima. "Visoki minimalni iznosi ulaganja, složeni kriteriji, dugi postupci evaluacije i česte izmjene pravila čine sredstva teško dostupnima obrtnicima koji nemaju administrativne ni financijske kapacitete kakvima raspolažu veća poduzeća", istaknuo je Kratohvil. U 2023. i 2024. godini, naveo je, udio obrtnika među odobrenim projektima kretao se oko devet do deset posto, a taj se udio uglavnom odnosi na administrativno jednostavne i financijski manje natječaje, prije svega na vaučere za digitalizaciju. U složenijim inovacijskim i investicijskim pozivima njihov se udio naglo smanjuje, upozorio je. Posebno zabrinjava, kaže, trend iz 2025., jer prvi dostupni podaci upućuju na dodatni pad udjela obrtnika, dok se većina većih poziva još uvijek nalazi u fazi dugotrajne evaluacije.

Financijski instrumenti HAMAG-BICRO-a znatno dostupniji obrtnicima

Za obrte, koji ovise o kontinuitetu poslovanja i brzoj povratnoj informaciji, takva neizvjesnost ozbiljno otežava planiranje ulaganja, istaknuo je Kratohvil, napominjući kako su se, za razliku od bespovratnih sredstava, financijski instrumenti HAMAG-BICRO-a u posljednje tri godine pokazali znatno dostupnijima obrtnicima.

Tako, od 2023. do 2025. obrtnici su sudjelovali u ukupno 12 programa zajmova HAMAG-BICRO-a, pri čemu su u pojedinim instrumentima činili između jedne petine i više od četvrtine svih odobrenih korisnika. Posebno se ističu mikro zajmovi za rast i uključenost, s udjelom obrtnika većim od 27 posto, kao i zajmovi za obrtna sredstva i investicije, gdje njihov udio redovito prelazi 19 posto. Ovakav omjer, istaknuo je Kratohvil, potvrđuje da obrtnici koriste instrumente koji su prilagođeni njihovoj poslovnoj realnosti, s manjim iznosima, jednostavnijim postupcima i bržim donošenjem odluka. Poručio je kako bi. "bez jasno definiranih, obrtima prilagođenih instrumenata i poziva", novi europski višegodišnji financijski okvir mogao dodatno produbiti jaz između velikih korisnika fondova i "onih koji čine temelj gospodarstva i temelj društva".

Manje papirologije

Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler je kazao kako se u Bruxellesu "zahuktava" rasprava oko toga kako će se koristiti europski fondovi nakon 2027. i to će velikim dijelom odrediti hoće li hrvatski obrtnici moći i na koji način koristiti bespovratna sredstva. Obrtnici moraju biti u mogućnosti, kako je rekao, s manje papirologije i nižim pragovima koristiti sve ono što pruža EU. "Nažalost, danas postoji jedna tendencija, i na početku ovih pregovora oko višegodišnjeg financijskog okvira, da se velik dio fondova centralizira na razinu Bruxellesa, što bi značilo da je za obrtnike i male te srednje poduzetnike teško doći do takvih fondova. Mislim da je to veliki izazov i jedno od ključnih političkih pitanja s kojim ćemo se suočavati u pregovorima o novom višegodišnjem financijskom okviru", ocijenio je Ressler.

Dobar je i pozitivan signal, kako je rekao, da se s nekih 17 posto europskog proračuna ulaganja u konkurentnost podižu na 30 posto. "No jasno ćemo inzistirati da se ta sredstva moraju upotrijebiti na korist svih regija, svih država članica ali i da se ne smiju ostaviti po strani ni zanemariti obrtnici, mali i srednji poduzetnici", poručio je. Kazao je i da ako jedan obrtnik u bilo kojem dijelu Hrvatske mora za svoj projekt, u kojem dobiva primjerice 10 tisuća eura bespovratnih sredstava, uložiti pet tisuća eura za konzultantske usluge, jasno je da je proces negdje zakazao i da sustav negdje ne funkcionira.

Stoga je pojednostavljenje administrativnih procedura još jedna od ključnih stvari oko koje će se zalagati unutar pregovora, što je za male obrtnike te male i srednje poduzetnike posebno važno.

Državni tajnik: Moramo stati u zaštitu obrtnika

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Goran Romek je istaknuo kako su svjesni da su hrvatski obrtnici "najslabija karika" što se tiče korištenja sredstava iz EU-ovih fondova, u smislu da im nedostaju administrativni i financijski kapaciteti. Upravo zbog toga, kazao je Romek, Ministarstvo nastoji raspisivati pozive koji će biti povoljniji i prihvatljiviji za obrtnike.

U novom višegodišnjem financijskom okviru, kako je rekao, mora se zauzeti pozicija i stati u zaštitu obrtnika te se mora ići s više sredstava prema njima. Mateja Cerovečki iz obrta Kišobrani Cerovečki kazala je kako su o korištenju novaca iz fondova razmišljali, no odustali su zbog komplicirane administrativne procedure i jer su natječaji namijenjeni pretežno za velike.