Obveza izvještavanja o održivosti propisana je u Zakonu o računovodstvu i Zakonu o tržištu kapitala u koje su prenesene odredbe Direktive (EU) 2022/2464 (tzv. CSRD direktiva). Kako je u međuvremenu usvojen prvi Omnibus paket rasterećenja koji je Europska komisija predložila u veljači 2025. godine, nužno je hitno pokrenuti izmjene navedenih zakona kako bi se osigurala pravodobna i učinkovita primjena nove direktive EU-a koja čini sastavni dio Omnibus paketa. Iako nova direktiva još nije formalno donesena trenutačno se nalazi u završnoj fazi pravno-jezične dorade, a njezina objava u Službenom listu EU očekuje se krajem veljače ili početkom ožujka 2026. Tekst direktive je u sadržajnom i političkom smislu već usuglašen između Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije te su ključna rješenja poznata.
Bitno je naglasiti da nova direktiva značajno mijenja područje primjene obveze izvještavanja o održivosti, pri čemu se krug obveznika bitno sužava. Posljedično, znatan broj hrvatskih poduzetnika koji su prema važećem okviru obveznici izvještavanja o održivosti u budućnosti više neće biti obuhvaćeni tom obvezom.
 
Nova direktiva koja se planira implementirati značajno redefinira krug obveznika izvještavanja o održivosti, podizanjem pragova i posljedično sužavanjem područja primjene. Prema novom okviru, obveza izvještavanja odnosit će se isključivo na velike poduzetnike koji zapošljavaju više od 1.000 radnika i ostvaruju neto prihod veći od 450 milijuna eura.
 
Prema procjenama, broj obveznika izvještavanja o održivosti na razini Europske unije smanjit će se za otprilike 86 %, dok bi se u Republici Hrvatskoj broj obveznika smanjio s oko 500 na približno 20 poduzetnika. Time bi se obveza izvještavanja o održivosti zadržala isključivo za najveće poduzetnike čije poslovanje ima najznačajniji utjecaj na okoliš i gospodarstvo.
 
Istodobno, nova direktiva državama članicama izričito omogućuje da već za poslovne godine 2025. i 2026. izuzmu dio poduzetnika koji su trenutno obveznici izvještavanja, a prema novom okviru više neće biti, ali isključivo pod uvjetom da se takvo izuzeće pravodobno i jasno provede u nacionalnom zakonodavstvu, uz poštovanje načela pravne sigurnosti. Dakle, dio poduzetnika koji su trenutačno obuhvaćeni prvim valom obveznika izvještavanja više neće ispunjavati nove kriterije te, počevši od poslovne godine koja započinje 1. siječnja 2027. više neće biti obveznici izvještavanja o održivosti. Međutim, prema važećem okviru, ti bi poduzetnici i dalje bili obvezni izvještavati za poslovne godine 2025. i 2026., iako je već sada jasno da u budućnosti više neće biti obveznici.
 
Upravo radi izbjegavanja takvog nepotrebnog administrativnog opterećenja, nova direktiva državama članicama izričito omogućuje da izuzmu takve poduzetnike od obveze izvještavanja za poslovne godine koje počinju između 1. siječnja 2025. i 31. prosinca 2026., uz uvjet da se to odstupanje provede na način kojim se osigurava poštovanje načela pravne sigurnosti.
Kako bi Republika Hrvatska mogla iskoristiti tu mogućnost i pravodobno rasteretiti poduzetnike koji prema novim kriterijima više neće biti obveznici izvještavanja o održivosti, Ministarstvo financija je pokrenulo postupak izmjene Zakona o računovodstvu i Zakona o tržištu kapitala. To je osobito važno imajući u vidu zakonske rokove za predaju i javnu objavu izvještaja 30. travnja prema Zakonu o tržištu kapitala, odnosno 30. lipnja prema Zakonu o računovodstvu.
Bez donošenja izmjena tih zakona prije navedenih rokova, ne bi postojala pravna osnova za primjenu izuzeća predviđenog novom direktivom, čime bi se poduzetnike nepotrebno obvezalo na izvještavanje suprotno cilju reforme usvojene na razini Europske unije, koja je usmjerena na stvarno i pravodobno rasterećenje onih subjekata koji u budućnosti više neće biti obuhvaćeni obvezom izvještavanja o održivosti.
Prema raspoloživim podacima, u Republici Hrvatskoj ukupno 48 poduzetnika trenutačno bi bilo obuhvaćeno obvezom izvještavanja o održivosti za 2025. prema važećim pravilima. Od tog broja, samo 14 poduzetnika ispunjava nove, strože kriterije iz nove direktive odnosno pragove od više od 1.000 zaposlenih i više od 450 milijuna eura neto prihoda.
Preostala 34 poduzetnika ne ispunjavaju nove kriterije te, počevši od poslovnih godina koje započinju 1. siječnja 2027., više ne bi imali obvezu izvještavanja o održivosti. Bez primjene predviđenog izuzeća, ti bi poduzetnici i dalje bili obvezni sastavljati, revidirati i objavljivati izvještaje o održivosti za 2025. i 2026. godinu, iako je već unaprijed jasno da u dugoročnom smislu više neće biti obuhvaćeni regulatornim okvirom.
Primjenom izuzeća omogućilo bi se da se upravo ta 34 poduzetnika pravodobno oslobodi obveze izvještavanja, čime bi se izbjeglo nepotrebno administrativno, financijsko i organizacijsko opterećenje, u skladu s ciljevima Omnibus paketa i smjerom reforme na razini Europske unije. Istodobno bi se osigurala pravna sigurnost i dosljednost nacionalnog zakonodavstva s budućim europskim okvirom, uz zadržavanje obveze izvještavanja isključivo za najveće poduzetnike s najznačajnijim utjecajem na gospodarstvo i okoliš.

Slijedom toga, Ministarstvo financija će predložiti izmjene Zakona o tržištu kapitala i Zakona o računovodstvu, s ciljem da se poduzetnici koji prema novim kriterijima izlaze iz područja primjene CSRD okvira pravodobno oslobode obveze izvještavanja o održivosti za poslovne godine 2025. i 2026. Imajući u vidu zakonske rokove za predaju i javnu objavu izvještaja o održivosti, namjera je izmjene Zakona o tržištu kapitala usvojiti prije 30. travnja, dok bi se izmjene Zakona o računovodstvu trebale usvojiti najkasnije do 30. lipnja, kako bi se predviđeno izuzeće moglo primijeniti već na izvještavanje za navedene poslovne godine.

PREZENTACIJA