Novi zakon, rekla je Sanja Bježančević (SDP), ne odgovara jasno na ključno pitanje – kako će promijeniti gospodarsku i socijalnu stvarnost države. Suzdržana je prema tumačenjima da će osigurati njen ravnomjeran razvoj, kaže da već godinama imamo i zakone i strategije, no da rezultati jasno pokazuju da dosadašnje politike nisu dale rezultate, barem ne u Slavoniji "koja nije simbol razvoja, nego propuštenih prilika“. 

Iljkić Vlašić (SDP): Iz Slavonije se iselilo 140 tisuća ljudi

Više od 140 tisuća ljudi iselilo je iz Slavonije, samo Požeško-slavonska županija u deset godina, od 2011. do 2021. godine, izgubila je 18 posto stanovništva, što se odrazilo na tržište rada, produktivnost potrošnju, rekla je Martina Iljkić Vlašić (SDP). Iz HDZ-a uzvraćaju da je 4,9 milijardi eura, koliko je Vlada uložila kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem, itekako vidljivo na terenu, ali i na rezultatima HDZ-a na posljednjim lokalnim izborima.

Depopulacija Slavonije traje već desetljećima, a dodatno je pojačana stradanjem u Domovinskom ratu, uzvratila joj je Anamarija Blažević (HDZ) i dodala da je njezin Pakrac uspio iz nerazvijenog prijeći u skupinu razvijenih gradova.

Šašlin (HDZ): Mladi se vraćaju

Mladi ljudi, koji su otišli iz Hrvatske, se vraćaju, u Slavoniji se itekako vide rezultati oko 165 tisuća projekata, koliko ih je pokrenuto od 2016. godine, od autoceste do nogostupa, dodaje Stipan Šašlin (HDZ). Zakon o regionalnom razdoblju kritizira i Anka Mrak Taritaš (Glas) koja kaže da ju podsjeća na "drveno željezo“, odnosno oksimoron. S jedne strane imamo prebacivanje na jedinice lokalne samouprave što trebaju učiniti, a ništa ne mogu učiniti, izjavila je.

Kad je kolegica Mrak Taritaš bila ministrica i donijela prvi zakon, onda je bio zlato, ironizirao je Josip Borić (HDZ), ističući da je novi zakon "nastavak dobre priče“ i da mu je svrha jednaka šansa za sve. Imamo 550 milijuna eura i treba nam zakonski okvir da to provedemo, podcjenjivati to je ispod razine ozbiljnih rasprava, naglasio je, tumačeći kako zakon omogućuje da se politike prilagode stvarnim potrebama.

Kristina Ikić Baniček (SDP) kaže kako u zakonu nije pronašla rješenje za ključnu stvar "kako natjerati HDZ-ovu vlast da radi posao pravedno i pošteno“, te kako u njemu ne vidi ni volju, ni želju, da HDZ sredstva za ravnomjerni razvoj države "počne dijeliti prema kvaliteti projekta, a ne prema iskaznici lokalnog čelnika“, pozivajući se na vlastita iskustva. HDZ-ovi zastupnici odbacili su njene tvrdnje, ističući da se sredstva, koja su mahom europska, dijele isključivo temeljem projekata, a ne članskih iskaznica, kako ona tvrdi. Njezine opaske o koruptivnom sustavu pozdravio je nezavisni Josip Jurčević, sugerirajući joj da bi bila puno uvjerljivija da ih nije adresirala isključivo HDZ-u, nego da se prisjetila i „iskustava“ SDP-a na Banovini, poglavito nekadašnje županice Marine Merzel koja je optužena zbog niza koruptivnih djela.

Banovina ili Banija

"Tko o čemu, HDZ-ovi podrepci o poštenju“, uzvratila mu je Ikić Baniček, poučivši ga da ne postoji Banovina, "kojom predsjeda ban, a bana nemamo“, već da se radi o Baniji. "To je hrvatska Banovina, za sve koji misle ovako politički primitivno i neznalački“, ustrajao je Jurčević, dodavši da pojam Banija koriste "jugo komunistički gojenci". Kasno večeras zastupnici su se suglasili da Sabor treba potvrditi memorandume o suglasnosti o provedbi Norveškog financijskog mehanizma između Kraljevine Norveške i Hrvatske i EGP financijskog mehanizma između Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Hrvatske, ukupna im je vrijednost 63, 5 milijuna eura i 66, 4 milijuna eura, oba za razdoblje od 1. svibnja 2021. do 30. travnja 2028.