Konferenciju “Fiskalizacija 2.0. - implementacija i porezni nadzor 2.0” u četvrtak je organizirala IFA Hrvatska, ogranak Međunarodnog fiskalnog udruženja (IFA), na kojoj su predavanja o fiskalizaciji i implementaciji e-računa održale državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić i zamjenica ravnatelja Porezne uprave Marijana Vuraić Kudeljan.

Od iduće godine svi poduzetnici koji su u sustavu PDV-a morat će izdavati i zaprimati e-račune, dok svi koji nisu u tom sustavu, to jest mali poduzetnici, od 1. siječnja 2026. će biti samo u obvezi zaprimanja, a od 1. siječnja 2027. godine i izdavanja e-računa. Fiskalizacija 2.0. će tako u punoj primjeni biti od 1. siječnja 2027. godine, a obuhvaćat će oko 320 tisuća poduzetnika.

Oko 47 tisuća poduzetnika potvrdilo svoje pristupne točke

S prvim danom iduće godine tako će biti oko 170 tisuća obveznika u sustavu PDV-a koji izdaju i zaprimaju e-račune, a od tog broja, njih 47 tisuća je već potvrdilo svoje pristupne točke u FiskAplikaciji, besplatnoj aplikaciji Porezne uprave, dok ih se za 127 tisuća ta potvrda još čeka. Fiskalizacija 2.0. se odnosi samo na izdavanje i zaprimanje računa između poduzetnika te poduzetnika i države, odnosno svih proračunskih korisnika koji su u sustavu PDV-a, dok, kada je riječ o krajnjoj potrošnji, sve ostaje po starom te će se i dalje koristiti klasična fiskalizacija.

Fiskalizacija 2.0. se može provoditi isključivo putem e-računa i to je ključna promjena. Dakle radi se o novom tehničkom rješenju, odnosno novom načinu izdavanja računa. "Umjesto papirnatih uvode se e-računi. Sve drugo ostaje isto", poručila je Rogić Lugarić. To programsko rješenje, pojašnjava, zasniva se na "unakrsnoj" provjeri svake transakcije, što znači da "spaja" izdavatelja i primatelja računa te Porezna uprava sve može vidjeti u realnom vremenu. 

"To nije Big Brother i ne znači da ćemo mi sada danima gledati tko i što radi, međutim, imat ćemo puno više informacija koje su nam važne za pravovremenu naplatu i ubiranje PDV-a", kazala je državna tajnica.

Za "lov u mutnom" uvijek ima prilike, no zato su tu nadzor i propisi

Da bi se takvo rješenje omogućilo, potrebni su e-računi, koji tako postaju osnova novog sustava fiskalizacije, istaknula je. Referirala se i na potencijalne prijevare s izdavanjem računa na koje neki upozoravaju. "Ako je danas nekom primatelju bio sumnjiv račun koji je izdao 'Pajo Patak', jednako tako će mu biti sumnjiv i u sustavu fiskalizacije", kazala je. Dakle, kazala je, u postupku fiskalizacije položaj izdavatelja i zaprimatelja računa, kao i informacijskih posrednika, regulirani su te podliježu zakonskim propisima, pa su opasnosti od nekih prijevara jednake onima koje su i trenutno prisutne.

"Za 'lov u mutnom' uvijek ima prilike, no zato su tu propisi i institucije koje će tu pratiti", izjavila je Rogić Lugarić. Istaknula je da se novi sustav nadovezao na postojeću infrastrukturu, jer e-računi i informacijski posrednici postoje već godinama, no zbog fiskalizacije dodatno su podignuti sigurnosni standardi. "Vezali smo se za postojeću infrastrukturu, ali svjesni sigurnosnih problema, učinili smo jedan korak dalje, pogotovo u smjeru da informacijski posrednici podliježu Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti, koji je jedan od najstrožih sigurnosnih standarda u RH (...) No, s druge strane, bilo bi neozbiljno jamčiti da neće biti malverzacija, ali u sigurnosnom smislu je napravljen maksimum", rekla je. 

Administrativno rasterećenje "teško" oko 120 milijuna eura

Osim što se moraju prilagoditi novom sustavu, on u ovom trenutku zasigurno predstavlja i trošak za poduzetnike, no državna tajnica je istaknula da znači i veliko administrativno rasterećenje. Tako, zahvaljujući novom izvještajnom sustavu, u konačnici će ukupno biti ukinuto osam obrazaca, a procjena je da će ukupna ušteda za poduzetnike na godišnjoj razini iznositi oko 120 milijuna eura. Vuraić Kudeljan je pojasnila da će se računi razmjenjivati putem pristupnih točaka koje osiguravaju informacijski posrednici, to jest tvrtke na tržištu koje te usluge nude, a koje će putem standardizacijskih poruka Poreznoj upravi slati potrebne podatke.

Pritom, poduzetnici sklapaju ugovor s pojedinim informacijskim posrednikom, on Poreznu informira tko su mu korisnici, ona zatim objavljuje taj podatak u FiskAplikaciji, a naposljetku porezni obveznik samostalno potvrđuje pristupnu točku, dok Porezna javno objavljuje adresu za zaprimanje njegovih e-računa, pojasnila je Vuraić Kudeljan, dodajući i da će biti moguće kontinuirane promjene pristupnih točaka.

Besplatna aplikacija za male poduzetnikeZa male poduzetnike i obrtnike koji nisu u sustavu PDV-a tu je besplatna aplikacija Porezne uprave MIKROeRAČUN, koja im omogućuje da primaju, čuvaju, a od 2027. i izdaju te fiskaliziraju elektronske račune. Dakle, time je za te poduzetnike Porezna uprava pristupna točka, s obzirom da se vodilo računa da bi za njih imati informacijskog posrednika bio nerazmjeran trošak. Na stranici Porezne uprave postoji i popis informacijskih posrednika koji ispunjavaju sve uvjete za obavljanje djelatnosti, a trenutno ih je 27, a još 43 ih se testira.

S obzirom da postoje određene bojazni od informacijskih posrednika, koji će imati uvid u određene podatke, rečeno je i da porezni obveznici mogu biti sami sebi informacijski posrednik to jest pristupna točka, na način da razviju vlastito softversko rješenje za fiskalizaciju. Kako se moglo čuti, u ovom trenutku postoji šest malih poreznih obveznika koji su razvili takva rješenja, a očekuje se i da će velik broj računovodstvenih servisa danas-sutra postati informacijski posrednici.

Porezni jaz

Novi sustav fiskalizacije u EU postaje obavezan od 2030., no s obzirom na ispunjene preduvjete, Rogić Lugarić ne vidi razlog zašto Hrvatska ne bi krenula ranije i bila predvodnik. Istaknula je da je PDV najvažniji porezni prihod, a kod učestalih pitanja oko smanjenja njegove stope, kaže da treba imati na umu da to znači i smanjenje razine određenih javnih usluga koje se tim porezom financiraju. Apostrofirala je "jaz PDV-a", odnosno razliku između očekivanog prihoda od PDV-a te stvarno naplaćenog. Taj "jaz" je u EU u 2020. iznosio oko 93 milijarde eura, pri čemu procjene upućuju da se četvrtina nestalih prihoda može izravno pripisati prijevarama u vezi s PDV-om povezanima s trgovinom unutar Unije. "Jaz" Hrvatske je u 2021. iznosio 5,7 posto, čime i ne stoji tako loše s obzirom da se nalazi negdje u sredini od zemalja članica, no prema riječima Rogić Lugarić i to je bio poticaj za uvođenje fiskalizacije 2.0.