Ova Uputa će se primijeniti i u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2025. godinu ako se podnosi za porezno razdoblje kraće od dvanaest mjeseci i koje je započeto i završeno tijekom 2025. godine, uz primjenu moguće izmijenjenih poreznih propisa tijekom 2025. godine.

I.    Propisi na temelju kojih se sastavlja porezna prijava:

Puni naziv određenih propisa na temelju kojih se, između ostalih, sastavlja prijava poreza na dobit, a koji su izmijenjeni:

-    Zakon o porezu na dobit (Narodne novine, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 114/22 i 114/23) 
-    Pravilnik o porezu na dobit (Narodne novine, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17, 2/18, 1/19, 1/20, 59/20, 1/21, 156/22, 156/23 i 16/25)
-    Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, 151/22 , 114/23 i 152/24)
-    Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20, 1/21, 102/22, 112/22, 156/22, 1/23, 56/23, 143/23 i 16/25)
-    Opći porezni zakon (Narodne novine, br. 15/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20 ,114/22 i 152/24)
-    Pravilnik o provedbi Općeg poreznoga zakona (Narodne novine, br. 45/19, 35/20, 43/20, 50/20, 70/20, 74/20, 103/20, 114/20, 144/20, 2/21, 26/21, 43/21, 106/21,144/21,156/22 i 16/25) 
-    Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 147/14, 123/17 i 118/18) 
-    Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice od obavljanja djelatnosti na području Grada Vukovara i na potpomognutim područjima (Narodne novine, broj 80/24)
-    Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 3/24)
-    Odluka o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba (Narodne novine, broj 157/23)
-    Zakon o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj 62/22 i 136/24)
-    Uredba o poticanju ulaganja (Narodne novine, 156/22)
-    Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 148/13,143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 39/22, 113/22, 33/23, 114/23, 35/24 i 152/24; Rješenje USRH 99/13, 153/13)
-    Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 79/13, 85/13-ispravak, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17, 128/17, 1/19, 1/20, 1/21, 73/21, 41/22, 133/22, 43/23, 1/24, 39/24 i 16/25)
-    Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine, br. 152/11 – pročišćeni tekst, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23 i 136/24)
-    Stečajni zakon (Narodne novine, br. 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24)
-    Odluka o klasifikaciji izloženosti u rizične skupine i načinu utvrđivanja kreditnih gubitaka (Narodne novine, br. 114/17, 110/18 i 139/22)
-    Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (Narodne novine, br. 86/15, 105/20, 9/21, 150/2022 i 84/24).
-    EU popis nekooperativnih jurisdikcija za porezne svrhe

U dijelu Upute kojim se pojašnjava primjena EU popisa nekooperativnih jurisdikcija za porezne svrhe mijenja se tekst:

EU popis nekooperativnih jurisdikcija za porezne svrhe se objavljuje u Službenom listu EU i na mrežnim stranicama Vijeća EU, a pravne učinke proizvodi od dana objave u Službenom listu EU. Tijekom 2024. godine u primjeni su bila tri EU popisa nekooperativnih jurisdikcija:

- na EU popisu u razdoblju od 23.10.2023. do 21.02.2024. na snazi je bio popis na kojemu su bili:  Američka Samoa, Antigva i Barbuda, Angvila, Bahami, Belize, Fidži, Guam, Palau, Panama, Rusija, Samoa, Sejšeli, Trinidad i Tobago, Otoci Turks i Caicos Američki Djevičanski Otoci i Vanuatu. (dostupno: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A52023XG00437&qid=1709209641576).

- na EU popisu u razdoblju od 22.02.2024. do 07.10.2024. na snazi je bio popis na kojemu su bili:
Američka Samoa, Antigva i Barbuda, Angvila, Fidži, Guam, Palau, Panama, Rusija, Samoa, Trinidad i Tobago, Američki Djevičanski Otoci i Vanuatu. (dostupno:  https://eur-lex.europa.eu/eli/C/2024/1804/oj/eng?utm_source=chatgpt.com).

- na EU popisu u razdoblju od 08.10.2024. do 18.02.2025. na snazi je bio popis na kojemu su bili:
Američka Samoa, Angvila, Fidži, Guam, Palau, Panama, Rusija, Samoa, Trinidad i Tobago, Američki Djevičanski Otoci i Vanuatu. (dostupno: https://eur-lex.europa.eu/eli/C/2024/6322/oj/eng?utm_source=chatgpt.com).

Od 1. siječnja 2023. godine slijedom Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br., 57/22 i 88/22) svi iznosi iskazani u Zakonu i Pravilniku o porezu na dobit su preračunati iz kune u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije od 7,53450 kuna za 1 euro. Fiksni tečaj je odredilo Vijeće Europske unije 12. srpnja 2022.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (Narodne novine, broj 114/23) iznosi iskazani u eurima primjenom službenog tečaja konverzije su izmijenjeni na način da se zaokružuju na cijele brojeve u korist poreznih obveznika.

Iznosi iskazani u Zakonu i Pravilniku o porezu na dobit, a koji se primjenjuju za porezno razdoblje započeto od 1. siječnja 2024. godine primjenjuju se kako slijedi:  

„IV. Podnošenje porezne prijave“
    
1. Rok i mjesto podnošenja porezne prijave

U dijelu Upute, u poglavlju IV. Podnošenje porezne prijave, 1. Rok i mjesto podnošenja porezne prijave
mijenja se četvrti, peti i šesti odlomak te glase:  

U skladu s člankom 74. stavkom 6. OPZ-a porezni obveznici koji su razvrstani u srednje ili velike poduzetnike u smislu odredbi propisa kojima se uređuje računovodstvo, obveznici poreza na dodanu vrijednost, fizičke i pravne osobe obveznici poreza na dobit, obveznici koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, obveznici poreza na dohodak od iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja te objekata za robinzonski smještaj putnicima i turistima i organiziranja kampova i članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi dužni su porezne prijave ili druge podatke potrebne za oporezivanje podnositi Poreznoj upravi elektroničkim putem.

Navedena odredba stupila je na snagu i primjenjuje se od 1. siječnja 2025. godine što znači da svi obveznici poreza na dobit obvezno podnose prijavu poreza na dobit elektroničkim putem u okviru sustava ePorezna na način propisan posebnim propisima, te tehničkim i ostalim uputama elektroničkim putem.

U dijelu Upute, u poglavlju IV. Podnošenje porezne prijave, mijenja se odlomak pod naslovom

5. Zaprimanje i obrada prijave poreza na dobit i glasi:

Zakonom o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj 152/24) propisana je obveza, između ostaloga, svim obveznicima poreza na dobit da sve porezne prijave ili druge podatke potrebne za oporezivanje podnose Poreznoj upravi elektroničkim putem. Zaprimanje i obrada prijave poreza na dobit obavljaju se sukladno poslovnim procesima Godišnja prijava poreza na dobit i Godišnji paušalni porez na dobit.  

U dijelu Upute, u poglavlju V. Popunjavanje Obrasca PD i Obrasca PD-NN, mijenja se treći odlomak pod naslovom 1. Opći podaci i glasi:

Prilikom popunjavanja i slanja Obrazaca PD ili PD-NN porezni obveznik dužan je popuniti podatak o obvezi dostavljanja Obrasca PD-IPO. Napominjemo da Obrazac PD-IPO podnose svi obveznici poreza na dobit koji imaju transakcije s povezanim osobama, a podaci koji se unose uključuju i transakcije između fizičke osobe obveznika poreza na dobit (obrtnika) i te iste fizičke osobe kao građanina.

U dijelu Upute, u poglavlju V. Popunjavanje Obrasca PD i Obrasca PD-NN, mijenjaju se prvi i drugi odlomak pod naslovom 2. Podaci za utvrđivanje porezne obveze i glasi:

U odnosu na prethodna razdoblja u Obrascu PD i Obrascu PD-NN došlo je do promjena u dodatku PD prijavi dijela X – Rashodi darovanja ili u dodatku PD-NN prijave XI – Rashodi darovanja.

Porezni obveznik podatke o darovanjima upisuje u dodatku Obrasca PD u dijelu X., a u Obrascu PD-NN u dijelu XI pod rednim brojevima kako slijedi:
1. Ukupan iznos darovanja za svrhe iz članka 7. stavka 7. Zakona, isključujući darovanja iz članka 30. stavaka 2. i 4. ovoga Pravilnika koja se navode pod točkama 2. i 3. ovoga stavka, u podtočki:
1.1. postotak udjela rashoda darovanja u ukupnim prihodima prethodnog poreznog razdoblja
1.2. postotak udjela rashoda darovanja u ukupnim prihodima poreznog razdoblja
2. Ukupan iznos rashoda darovanja hrane prema članku 30. stavku 4. ovoga Pravilnika
3. Ukupan iznos rashoda darovanja za svrhe iz članka 7. stavka 8. Zakona te naziv primatelja, osobni identifikacijski broj (OIB) i iznos rashoda darovanja po svakom primatelju
4. Ukupan iznos darovanja – iskazuje se ukupno zbrojeni iznos darovanja rednog broja 1., 2. i 3.
5. Ukupan iznos porezno priznatih rashoda darovanja.

Nadalje od 1. siječanja 2025. godine na snazi je Hrvatski standard financijskog izvještavanja 18 – Vremenska ograničenost poslovanja (dalje: HSFI 18) koji propisuje posebna računovodstvena pravila koja se primjenjuju u utvrđivanju primjerenosti korištenja pretpostavke o vremenski neograničenom poslovanju i računovodstvena pravila koja se primjenjuju kad zbog činjeničnih i/ili pravnih okolnosti nije primjereno koristiti pretpostavku o neograničenosti vremena poslovanja čija primjena se zahtijeva prema HSFI i MSFI. Slijedom HSFI 18 prilikom utvrđivanja porezne obveze kod otvaranja i zaključenja stečaja tijekom 2025. godine primijenit će se odredba članka 9. stavka 9. Pravilnika. Tako će se razlika u kapitalu nastala po osnovi mjerenja imovine, a koja bude iskazana unutar pozicije revalorizacijskih rezervi u početnoj stečajnoj bilanci sastavljenoj u skladu s HSFI 18 uključiti u poreznu osnovicu u trenutku realizacije imovine na koju se odnosi i to na način propisan prema HSFI 18 i Zakonom. Dakle u slučaju otvaranja stečajnog postupka ta promjena u kapitalu se neće uključiti u poreznu osnovicu odmah po nastanku već u razdobljima realizacije te imovine (cijelo razdoblje stečaja). 
 

Redni broj 14 (PD) ili redni broj 40 (PD-NN): Rashodi darovanja iznad dopuštenih iznosa

U odnosu na Uputu mijenja se tekst i glasi:

Na ovom rednom broju iskazuje se iznos utvrđen na način propisan u članku 7. stavku 1. točki 10. Zakona i u članku 30. Pravilnika, odnosno iznos porezno nepriznatog rashoda darovanja.

U članku 7. stavku 1. točki 10. Zakona, propisano je da se porezna osnovica povećava za darovanja iznad svote iz stavaka 7. i. 9. toga članka Zakona i za darovanja koja poreznom obvezniku ili povezanoj osobi donose izravnu ili neizravnu korist. Sukladno odredbama članka 7. stavaka 7. i 8. Zakona, porezno priznatim rashodima darovanja smatraju se darovanja u naravi ili novcu, u iznosu do 2% prihoda ostvarenog prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja, dok darovanja veća od 2% prihoda tekućeg ili prethodnog poreznog razdoblja mogu biti darovanja dana za svrhe utvrđene strateškim projektima prema posebnim propisima ili strategijom nadležnih ministarstava, ali temeljem odluke nadležnog ministarstva donesene uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

Prvi uvjet da bi darovanja bila porezno priznati rashod je taj da moraju biti učinjena za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe u tuzemstvu. Pored toga, moraju biti dana udrugama ili tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim osobama koje određenu općekorisnu djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima.

Obzirom na to da postoji mogućnost iskorištavanja odredbe o porezno priznatim darovanjima protivno cilju i svrsi, posebno za darovanja koja su ograničena do 2% prihoda prethodnoga ili tekućeg poreznog razdoblja, propisano je da se neće priznati ona darovanja koja darovatelju poreznom obvezniku ili povezanoj osobi donose izravnu ili neizravnu korist.

Sukladno odredbama članka 30. Pravilnika strateškim projektima smatraju se projekti koji su odlukom nadležnog ministarstva, donesenom uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, utvrđeni u skladu s posebnim propisima ili strategijom. Poreznom obvezniku utvrđuju se porezno priznati rashodi iznad 2% prihoda prethodnog ili tekućeg poreznog razdoblja temeljem Potvrde primatelja darovanja (donacija) u kojoj se navode bitni elementi Odluke.
    
Primatelj darovanja iz članka 7. stavka 8. Zakona dužan je o primljenim darovanjima dostaviti nadležnom ministarstvu izvješće o primljenim sredstvima u ukupnom iznosu uz popis darovatelja najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

Također, porezno priznata su darovanja iznad 2% prihoda proizvođača i trgovaca hrane koji, u cilju sprečavanja uništavanja velikih količina hrane i zaštite okoliša, daruju hranu određenim osobama, za socijalne, humanitarne i druge svrhe pomoći, te osobama pogođenim elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama, pod uvjetom da su ta darovanja izvršena u skladu s posebnim propisima koji su u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva uz posebne evidencije kako bi se nedvojbeno moglo utvrditi da je darovanje hrane izvršeno za navedene svrhe.

Nadalje, propisano je da u porezno priznati trošak darovanja spada i plaćanje troškova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala te troškovi prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove) rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, a pod uvjetom da je darovanje odnosno plaćanje troškova obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava.

U darovanja ne spadaju sponzorstva pod kojima se razumijeva davanje koje zauzvrat ima promidžbu tvrtke, proizvoda ili znaka sponzora ili darovatelja, jer se u tom slučaju, u pravilu, radi o troškovima promidžbe. Donacije inozemnim primateljima nisu porezno priznati rashod.

Troškovi darovanja porezno se priznaju i poreznom obvezniku koji iskazuje gubitak. Darovanja mogu biti porezno priznata i u prvoj godini poslovanja ako porezni obveznik ostvari prihode.

U skladu s člankom 30. stavkom 6. Pravilnika, podatke o primateljima darovanja, iznosu darovanja po primatelju i ukupnom iznosu darovanja iz članka 7. stavka 8. Zakona, te podatak o ukupnom iznosu darovanja iz stavka 4. ovoga članka i članka 7. stavka 7. Zakona i ukupnom iznosu porezno priznatih rashoda darovanja porezni obveznik dostavlja Poreznoj upravi. Ti podaci služe za statističke potrebe i Porezna uprava ih može razmijeniti s drugim ministarstvima u skladu s Općim poreznim zakonom. Porezni obveznik te podatke u upisuje u dodatku Obrasca PD u dijelu X. ili u Obrascu PD-NN u dijelu XI.

Darovanja koja ne ispunjavaju uvjete iz članka 7. stavka 7. Zakona neovisno o iznosu nisu porezno priznat rashod, te se niti ne upisuju u Obrasca PD u dijelu X. ili u Obrascu PD-NN u dijelu XI., npr. financiranje izborne promidžbe i sl. Iznosi u obrascu se zaokružuju na dvije decimale.

Primjer: Porezni obveznik, među ostalim obavlja djelatnost trgovine prehrambenim proizvodima na veliko i malo. Porezni obveznik je tijekom 2023. godine ostvario prihode u ukupnom iznosu od 10.000.000,00 milijuna eura, a tijekom 2024. godine ukupne prihode od 15.000.000,00 eura. Darovanja tog poreznog obveznika tijekom 2024. se mogu podijeliti u tri grupe:

1.    novčana sredstava darovana raznim udrugama, sportskim klubovima, obrazovnim ustanovama i vjerskim zajednicama, pri čemu svi udovoljavaju uvjetima iz Zakona i u ukupnom iznosu od 300.000,00 eura, za sva darovanja ima potvrdu primatelja – ograničena darovanja 
2.    slijedeći propise o darovanju hrane ukupno je darovao hrane u iznosu od 10.000,00 eura, osigurane su sve posebne evidencije
3.    darovanja dana za svrhe utvrđene strateškim projektima prema posebnim propisima ili strategijom nadležnih ministarstava na temelju Odluke nadležnog ministarstva donesene uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske. Porezni obveznik posjeduje potvrdu primatelja darovanja u kojoj se navode biti elementi te Odluke. Takvom posebnom potvrdom se zapravo dokazuje da je ispunjen uvjet iz člana 7. stavka 8. Zakona:

3.1 ustanovi koja se bavi zbrinjavanjem i odgajanjem djece bez adekvatne roditeljske skrbi iznos od 20.000,00 eura  
3.2 sportskom vaterpolo klubu iznos 10.000,00 eura.

U nastavku navodimo primjer popunjavanja Obrasca PD u dijelu X. ili u Obrascu PD-NN u dijelu XI.

Porezni obveznik je tijekom poreznog razdoblja darovao 2,27% (340.000,00 /15.000.000,00 *100) ukupnih prihoda i sva su porezno priznati rashodi darovanje te neće imati iskazan podatak na ovom rednom broju.

Da je u grupi 1. darovanja  porezni obveznik imao iskazan iznos  od 310.000,00 eura morao bi povećati poreznu osnovicu i na ovom rednom broju (14. PD ili 40. PD-NN) iskazati iznos od  10.000,00 eura, jer su ograničena darovanja iznosila 2,07% (310.000,00 /15.000.000,00 *100) ukupnih prihoda tekućeg poreznog razdoblja odnosno razdoblja za kojega se podnosi porezna prijava.  

Redni broj 16 (PD) ili redni broj 42 (PD-NN): Kamate između povezanih osoba

U odnosu na Uputu mijenja se dio teksta vezan za iznos kamatne stope koji glasi:

Sukladno Odluci o objavi kamatne stope na zajmove između povezanih osoba (Narodne novine, broj 157/23) kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba iz članka 14. stavka 3. Zakona za 2024. godinu utvrđena je u iznosu od 3,25%.

Predzadnji odlomak mijenja se i glasi:

Člankom 37. stavkom 5. Pravilnika propisano je da ako se na kamate plaća porez po odbitku, iznos porezno nepriznate kamate se umanjuje razmjerno iznosu plaćenog poreza po odbitku.

Važno je uzeti u obzir da Zakon člankom 8., člankom 14. i člankom 30.a propisuje iznose porezno nepriznatih rashoda kamate, a člankom 7. stavkom 1. točkom 8. porezno nepriznate zatezne kamate između povezanih osoba.

Porezna osnovica se ne povećava za kamate iz članka 8. Zakona ako se na te kamate obračunava porez na dohodak od kapitala, ali se povećava u slučaju plaćanja poreza po odbitku. Stoga se iznos porezno nepriznate kamate iz članka 8. Zakona ne umanjuje za iznos plaćenog poreza po odbitku.

Međutim, ako je i primjenom članka 14. Zakona utvrđen određeni dio porezno nepriznate kamate, za iznos plaćenog poreza po odbitku ili poreza na dohodak od kapitala (može biti i tuzemni) umanjuje se iznos porezno nepriznatog rashoda. U ukupnom izračunu porezno nepriznate kamate po osnovi zajma od povezane osobe koja je ujedno dioničar ili član društva (istovremena primjena članka 14. i članka 8. Zakona) to umanjenje se izračunava u razmjernom iznosu.

Primjer: Porezni obveznik XX d.o.o. primio je 1. prosinca 2024. godine zajam od člana društva, pravne osobe koji drži 80% udjela u kapitalu poreznog obveznika. Član društva ima sjedište u državi s kojim je sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a nije banka ili druga financijska institucija (nije EU država). Ugovorena stopa poreza po odbitku na kamate je 10%.

Na zadnji dan mjeseca u kojemu se zajam počeo koristiti odnosno 31. prosinca 2024. godine udio toga člana društva u kapitalu poreznog obveznika iznosio je 200.000,00 eura. Zajam je primljen u iznosu od 1.000.000,00 eura, uz godišnju kamatnu stopu od 5%.

Na ovaj zajam je potrebno primijeniti istovremeno odredbe članaka 8. i 14. Zakona.  

Isplaćena kamata na dan 31. prosinaca 2024. iznosila je 1.000.000,00 eura *5%/12= 4.166,67 eura, ali je i plaćen porez po odbitku u iznosu od 416,67 eura.

Primjena članka 8. Zakona: Porezno priznate su kamate do četverostrukog iznos duga u kapitalu 200.000,00*4= 800.000,00 eura *5%/12= 3.333,33 eura. Porezno nepriznate su one obračunate na iznos od 200.000,00 eura *5%=10.000,00/12= 833,33 eura mjesečno (na rednom broju 15 (PD) ili redni broj 41 (PD-NN) će se iskazati iznos 833,33 eura - za mjesec prosinac 2024. godine)

Primjena članka 14. Zakona: Porezno priznati rashod je do kamatne stope od 3,25%. 8.00.000,00 eura *5% = 50.000,00/12= 3.333,33 eura, 800,000,00 eura *3,25% /12= 2,166,67 eura.  Porezna osnovica se povećava za 3.333,33 eura - 2.166,67 eura = 1.166,66 eura (mjesec prosinac 2024)

Obzirom da je utvrđeno kako su kamate obračunate na iznos zajma koji je veći od 800.000,00 eura već porezno nepriznate, za primjenu članka 14. Zakona se uzima u obzir iznos do 800.000,00 eura.

Udio plaćenog poreza po odbitku za kamate na koje je primijenjen članak 14. Zakona je 800,000,00 eura *5%/12*10%=  333,33 eura.

Pri isplati je plaćeno 416,66 eura poreza po odbitku. Porezna osnovica na rednom broju 16 (PD) ili 42 (PD-NN) se povećava za 1.166,66 eura umanjenih za srazmjerno dio poreza po odbitku 333,33 eura = 833,34 eura

Nadalje, kamate su troškovi posudbe koji se u pravilu u skladu s računovodstvenim standardima priznaju kada su nastali. Međutim, troškove posudbe, koji se mogu izravno pripisati stjecanju, izgradnji ili proizvodnji kvalificirane imovine, mogu se kapitalizirati kao dio troška nabave te imovine. Takvi troškovi se objavljuju u bilješkama.

U slučaju, kapitalizirane kamate porezni obveznik primjenjuje odredbe članka 8., 14., i 30.a Zakona, na isti način kao da nije kapitalizirana. Kapitalizirane kamate će povećati vrijednost dugotrajne imovine te će se tijekom godina amortizacije priznati kao porezno priznati rashodi (do propisane stope).

Ostatak teksta iz Upute primjenjuje se na odgovarajući način.

Redni broj 34.2 (PD) ili 51.2 (PD-NN): Državna potpora za istraživačko-razvojne projekte

U odnosu na Uputu dodaje se tekst:

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (Narodne novine, broj 152/24) propisano je da će se na sve prijave za status korisnika potpore za istraživačko-razvojne projekte sukladno Zakonu o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (Narodne novine, broj 64/18.) za koje ministarstvo nadležno za gospodarstvo utvrdi da početak projekta započinje nakon 31. prosinca 2023. primijeniti odredbe novoga Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte. Istim Zakonom je propisana obveza donošenja Pravilnika o načinu provedbi navedenog Zakona. Pravilnik propisan navedenim Zakonom, na dan donošenja ove Upute,   je u postupku usvajanja javnog savjetovanja (dostupno na poveznici:  https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=30269)  te je moguće da će po dobivanju potvrda porezni obveznici koji su prijavili projekte čija provedba počinje u 2024. godini naknadno dostaviti podatke u PD ili PD-NN prijavi o korištenju navedene olakšice. Prava i obveze poreznog obveznika će biti navedena u potvrdi ili obavijesti nadležnog ministarstava.

Ostatak teksta iz Upute primjenjuje se na odgovarajući način.

Redni broj 49 (PD) ili redni broj 65 (PD-NN): Poticanje ulaganja

U odnosu na Uputu iza šestog odlomka dodaje se tekst:

U slučaju zaduženja porezne obveze na porezno knjigovodstvenoj kartici omogućeno je knjiženje novim šiframa vrsta knjiženja (IKE) koje se koriste za zaduženje obveze poreza na dobit, ako je takva obveza navedena u obavijesti nadležnog ministarstva i to: 390 – IKA za zaduženje glavnice i 391 – IKA za zaduženje kamata.

Ostatak teksta iz Upute primjenjuje se na odgovarajući način.

Redni broj 56 (PD) ili redni broj 72 (PD-NN): Uplaćeni predujmovi

U odnosu na Uputu prvi odlomak se mijenja i glasi:

Na ovom rednom broju iskazuje se svota uplaćenih predujmova (za 2024. godinu predujmovi koji su uplaćeni do 6. veljače 2025. godine, pod uvjetom da porezni obveznik nema nepodmirenih obveza poreza na dobit, po osnovi duga i kamata iz prethodnih razdoblja.

Ostatak teksta iz Upute primjenjuje se na odgovarajući način.