27.01.2021 11:23
Baza podataka Glview omogućava, na ukupno dvadesetak različitih jezika, pristup sveobuhvatnim podacima koji se odnose na podatke o oznakama zemljopisnog podrijetla prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda zaštićenih na razini Europske unije.

Dana 25. studenog 2020. učinjena je javno dostupnom baza podataka oznaka zemljopisnog podrijetla koja nosi naziv GIview1. Predmetnu bazu podataka čine podaci o oznakama zemljopisnog podrijetla prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda zaštićenih na razini Europske unije prvenstveno kao zaštićene oznake izvornosti (skr. ZOI)2 te kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (skr. ZOZP)3, ali isto ovu bazu podataka čine i podaci o oznakama zemljopisnog podrijetla (engl. geographical indications - GIs, skr. OZP)4 koje su zaštićene u pojedinim državama izvan same Europske unije na temelju određenih bilateralnih i multilateralnih sporazuma.

Bazu podataka Glview proizveli su, razvijaju, održavaju i kontinuirano ažuriraju Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (engl. European Union Intellectual Property Office, skr. EUIPO) u suradnji s Glavnom upravom za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije (engl. Directorate-General for Agriculture and Rural Development, skr. DG AGRI) s ciljem omogućavanja općoj javnosti i svim zainteresiranim dionicima na tržištu pristup sveobuhvatnim podacima o oznakama zemljopisnog podrijetla koje se odnose na sljedeće kategorije poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda: vino, hrana, jaka  alkoholna pića i aromatizirana vina. Spomenuti poljoprivredni i prehrambeni proizvodi koji se nalaze u  bazi podataka Glview uključuju i uvodno spomenute oznake zemljopisnog podrijetla država koje nisu članice Europske unije čija zaštita na razini Europske unije proizlazi iz određenih bilateralnih i multilateralnih sporazuma, ali i oznake zemljopisnog podrijetla koja potječu iz država članica Europske unije, a koje su zaštićene u zemljama izvan Europske unije.

Baza podataka Glview omogućava, na ukupno dvadesetak različitih jezika, pristup sveobuhvatnim podacima koji se odnose na uvodno navedene vrste oznaka zemljopisnog podrijetla, kao što su podaci o punom nazivu proizvoda, kategoriji proizvoda i vrsti proizvoda, zatim podaci o vrsti oznake zemljopisnog podrijetla, zemlji/zemljama podrijetla, potom podaci o osnovi zaštite, datumu prava prvenstva, pravnom statusu oznake zemljopisnog podrijetla (podneseno, objavljeno, registrirano, zaštićeno na temelju sporazuma) te konačno podaci o broju spisa. Pored navedenog, baza podataka GIview sadrži i poveznice na pojedinačne dokumente sa specifikacijama proizvoda, koji uključuju informacije o prirodi zaštićenog proizvoda i njegovoj povezanosti s određenim zemljopisnim područjem.

Zaključno možemo istaknuti kako je baza podataka Glview iznimno koristan alat za pretraživanje oznaka zemljopisnog podrijetla i prikupljanje gore izloženih podataka o istima različitim dionicima na tržištu, naročito proizvođačima, potrošačima, odnosno korisnicima oznaka zemljopisnog podrijetla, zatim podnositeljima prijava žigova, kao i predstavnicima različitih institucija, budući da uz gore izložene podatke, ova baza podataka pruža mogućnost jednostavnog uvida u proširene podatke i poveznice na dokumente o određenim zemljopisnim oznakama na različitim jezicima, ali isto tako i olakšava kontakt između skupina proizvođača i tijela nadležnih za provedbu prava te drugih dionika, kao i razmjenu informacija između zastupnika nositelja prava putem Portala za provedbu prava intelektualnog vlasništva kojim upravlja Europska promatračnica za povrede prava intelektualnog vlasništva.

Maja Bilić Paulić, mag. iur.

_______________________________________

^ 1 Baza podataka GIview dostupna je na sljedećoj poveznici: https://www.tmdn.org/giview/

^ 2 Zaštićena oznaka izvornosti (engl. Protected Designation of Origin – PDO), kao oblik intelektualnog vlasništva predstavlja oblik zaštite podrijetla proizvoda koja je na razini Europske unije definirana čl. 5., st. 1. i 3. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode na način da predstavlja naziv kojim se označava proizvod  koji potječe iz određenog mjesta, regije, ili u posebnim slučajevima države, čija kvaliteta ili karakteristike u bitnom ili isključivo, nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine; i  čije se sve faze proizvodnje odvijaju u određenom zemljopisnom području. Neovisno o tome, određeni će se nazivi smatrati oznakama izvornosti kada te sirovine za proizvode dolaze iz zemljopisnog područja koje je veće ili različito od definiranog zemljopisnog područja, pod uvjetom da je područje proizvodnje sirovina, da postoje posebni uvjeti za proizvodnju sirovina, da postoje sustavi kontrole koji osiguravaju ispunjavanje propisanih uvjeta i da su navedene oznake izvornosti bile priznate kao oznake izvornosti u zemlji podrijetla prije 1. svibnja 2004. godine.

^ 3 Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (engl. “Protected Geographical Indication” - PGI), na razini Europske unije definirana čl. 5., st. 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode kao naziv kojim se označava proizvod  koji potječe iz određenog mjesta, regije, ili države; čija se kvaliteta, ugled ili ostale karakteristike pripisuju njegovom zemljopisnom podrijetlu; i čija se najmanje jedna faza proizvodnje odvija u određenom zemljopisnom području.

^ 4 Oznaka zemljopisnog podrijetla (skr. OZP) pojmovno predstavlja sve vrste oznaka zemljopisnog podrijetla. Izraz OZP u  bazi podataka Glview odnosi se i na vrstu zaštite u odnosu na naziv jakih alkoholnih pića i aromatiziranih vina te na oznake zemljopisnog podrijetla zaštićene prema bilateralnim ili multilateralnim sporazumima sklopljenih između Europske unije i države, odnosno regije izvan Europske unije.

Turističke uslugeNautički turizam fenomen je koji je u protekla tridesetljeća zabilježio jednu odnajviših razvojnih stopa u hrvatskom gospodarstvu. Hrvatska tvrtka Adriatic Croatia International Club (ACI) za nautički turizam sa sjedištem u Opatiji upravlja lancem marina duž hrvatskog dijela jadranske obale i značajno doprinosi razvoju nautičkog turizma u RH. Autor u članku pojašnjava specifičnosti nautičkog turizma s naglaskom na poslovanje ACI za 2022. godinu.

U uvjetima ubrzanih promjena, nestabilnih ekonomskih okolnosti, sve organizacije kako profitne, tako i neprofitne se moraju pravovremeno prilagođavati tim okolnostima kako bi zadržali opstojnost, te nastavili daljnje poslovanje. Stoga je za lakše prevladavanje tih teškoća potrebno imati i dobro razrađene strateške planove. Ali i nevezano za taj aspekt, poslovnim organizacijama su općenito potrebni strateški planovi kako bi mogle što uspješnije ostvarivati svoje zacrtane poslovne ciljeve, a što će doprinijeti ne samo njihovom poslovnom razvoju, nego i zadovoljenju potreba korisnika/klijenata, te u konačnici i cijeloj društvenoj zajednici.

Plaća radnika predstavlja novčanu protuvrijednost za rad koji je radnik obavio za poslodavca. Pravo na plaću zajamčeno je Ustavom RH, a neisplata plaće predstavlja kazneno djelo. Plaća se sastoji od osnovne, odnosno ugovorene plaće, dodataka i ostalih primitaka. Kako se određuje plaća? Što je naknada plaće i kada radnik ima pravo na istu? U kojim slučajevima radnik ima pravo na povećanje plaće? Autor u članku daje odgovore na navedena pitanja i donosi osvrt na ostale specifičnosti i novine u vezi plaće radnika sukladno novom Zakonu o radu.

Svjedoci smo brzih i iznenadnih promjena na tržištu koje se sve više održavaju na poslovanje poslovnih subjekata. U takvim okolnostima, pojedini poslovni subjekti se uspješnije prilagođavaju novonastalim izazovima, dok pojedini poslovni subjekti čak prestaju s poslovnim aktivnostima i zatvaraju tvrtke. Tijekom aktualne pandemije COVID-19 pokazalo se koji su poslovni subjekti najuspješnije prilagodili svoje poslovanje tim novonastalim uvjetima i tako osim održavanja stabilnosti poslovanja ostvarili čak i dodatne prihode, te time povećali pozitivnu bilancu tvrtke.

Potaknute digitalnom transformacijom i sve intenzivnijom konkurencijom koju uvode privatni akteri u financijskom sektoru, ali i navikama novih generacija korisnika financijskih usluga, prije svega usluga plaćanja, banke počinju tražiti nova rješenja i nove poslovne strategije kojima će odgovoriti na zahtjeve tržišta. Iz tog razloga  Europska središnja banka razmatra uvođenje digitalnog eura koji bi nosio neke nove  mogućnosti, ali istovremeno i razne izazove, o čemu možete pročitati u nastavku članka.