Ministri financija Njemačke, Italije, Španjolske, Portugala i Austrije uputili su zajednički poziv u pismu od petka, rekavši da bi takva mjera bila signal da "stojimo ujedinjeni i da smo u stanju poduzeti mjere".

"To bi također poslalo jasnu poruku da oni koji profitiraju od posljedica rata moraju dati svoj doprinos kako bi ublažili teret široj javnosti", napisali su. Cijene nafte i plina naglo su porasle od početka američko-izraelskih napada na Iran 28. veljače, stvarajući cjenovni šok sličan energetskoj krizi kroz koju je Europa prošla nakon što je Rusija napala Ukrajinu 2022., iako zemlje EU sada dobivaju više energije iz obnovljivih izvora.

"Distorzija tržišta"

U pismu upućenom povjereniku EU za klimu Wopkeu Hoekstri, ministri su ukazali na sličan izvanredni porez u 2022. godini kako bi se riješili visoki troškovi energije. "S obzirom na aktualne tržišne distorzije i fiskalna ograničenja, Europska komisija trebala bi brzo razviti sličan instrument doprinosa na razini EU-a utemeljen na čvrstoj pravnoj osnovi", napisali su.

U pismu nisu navedeni detalji o tome koju razinu poreza na neočekivane prihode ministri predlažu, niti na koje bi se tvrtke on odnosio. Povjerenik bloka za energetiku rekao je u utorak da razmatra oživljavanje mjera energetske krize korištenih 2022. godine, uključujući prijedloge za ograničavanje mrežnih tarifa i poreza na električnu energiju.

EU je 2022. godine, nakon što je Rusija smanjila isporuku plina, uveo niz hitnih mjera, među kojima ograničenje cijena plina na razini EU-a, porez na neočekivane prihode energetskih tvrtki i ciljeve za ograničavanje potražnje za plinom. Velika ovisnost Europe o uvozu goriva izlaže je utjecaju bliskoistočnog sukoba na globalne cijene energije. Cijene plina u Europi porasle su za više od 70 posto od početka američko-izraelskog rata s Iranom 28. veljače. Povjerenik EU-a za energetiku Dan Jorgensen rekao je da je Bruxelles posebno zabrinut oko toga kako će Europa u kratkom roku nabavljati rafinirane naftne derivate poput mlaznog goriva i dizela.