Rekao je to predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Hrvoje Čuvalo, koji je podsjetio na HBOR-ovu poslovnu strategiju za razdoblje od 2025. do 2029. godine, vrijednu 5,5 milijardi eura, koja se temelji na pet ključnih strateških ciljeva i područja. To su razvoj tržišta kapitala i fondovske industrije, internacionalizacija, regionalni i društveni razvoj, ulaganja u konkurentnost i otpornost, te naposljetku zelena tranzicija, u čije se ubrzanje u pet godina planira uložiti najmanje milijardu eura.

Kada je riječ o prvom navedenom segmentu, istaknuo je Čuvalo, HBOR u idućih pet godina kani uložiti najmanje 100 milijuna eura u različite investicijske fondove, a u nišama koje tržištu nedostaju. Na temelju javnog poziva, do sada su donesene odluke o ulaganjima u tri investicijska fonda, a u tijeku su i "dubinska snimanja" za još neke fondove, napomenuo je. Istaknuo je da je u Vladinom strateškom okviru za razvoj tržišta kapitala apostrofirana značajna uloga HBOR-a kao institucije koja bi trebala poticati osnivanje specijaliziranih investicijskih fondova, a jedan od takvih je i IPO fond, inicijativu za čije pokretanje je u rujnu spomenuo i potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.

U tijeku pripremne aktivnosti za formiranje IPO fonda

Čuvalo je izvijestio da su u tijeku pripremne aktivnosti za formiranje tog fonda, istražuju se europski modeli i prakse koje bi se mogle primijeniti, a cijeli proces bi trebao biti gotov do kraja iduće godine. Pojasnio je da bi primarni cilj tog fonda bilo pripremanje poduzeća za izlazak na burzu, što bi uključivalo i ulaganja u korporativne funkcije i procese koje te tvrtke moraju imati za izlistavanje. Također, aktivnosti mogu uključivati i samo ulaganje u te tvrtke, no, istaknuo je Čuvalo, prije svega s ciljem da se time privuku ostali privatni ulagači. "Privatni ulagači bi se ipak trebali osjećati sigurnije kada vide da je "unutra" i državna banka. To bi i njima trebao biti poticaj da ulože svoj kapital. 

To je smisao, a ne da javna banka sama ulaže u IPO dionica neke tvrtke", pojasnio je Čuvalo, dodavši i da je još rano govoriti koliko će HBOR uložiti u IPO fond. Čelnik HBOR-a je najavio i da će ta domaća razvojna banka u idućih godinu-dvije osnovati tvrtku kćer, specijaliziranu isključivo za aktivnosti i operacije povezane s tržištem kapitala. Izvijestio je i da je HBOR do sada u deset investicijskih fondova uložio 118 milijuna eura. Po njegovim riječima, ako se stave po strani dva fonda koji djeluju u okviru Inicijative triju mora, tada se dolazi do brojke od 80 milijuna eura koje je HBOR uložio ili se obvezao uložiti u osam fondova kojima je inicijator. 

Tih osam fondova do sada je podržalo više od 230 investicija u raznim sektorima, a trenutno su "teški" oko 500 milijuna eura, što znači da je na jedan euro uložen od HBOR-a generirano novih više od pet eura uloženih od strane drugih ulagača. "To je poanta i smisao djelovanja HBOR-a na tržištu kapitala i tržištu fondovske industrije - svojim inicijativama i primjerom ulaganja privući ostale ulagače", poručio je Čuvalo.

"Cilj je stvoriti veće, likvidnije i atraktivnije tržište kapitala"

Državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić je rekla da je razvoj tržišta kapitala jedan od strateških prioriteta Vlade, koje se, osim kao prilika za ulaganja građana, vidi i kao ključan izvor financiranja za mala i srednja poduzeća, koja se i dalje u značajnoj mjeri oslanjaju na bankovne kredite. Tako je Vlada ove godine donijela strateški okvir za razvoj tržišta kapitala, uz prateći akcijski plan čije se aktivnosti provode u suradnji s više institucija, pa tako i HBOR-om, rekla je državna tajnica. Također je spomenula i IPO fond, "čije mogućnosti osnivanja će HBOR istražiti".

"Taj fond će našim malim i srednjim poduzećima dati zamah u daljnjem rastu i razvoju jer će na brži i jednostavniji način doći do prijeko potrebnog kapitala", kazala je. Istaknula je da su se ove godine dogodila tri IPO-a na Zagrebačkoj burzi, uz značajnu prisutnost malih dioničara, a da bi glavni domaći indeks Crobex uskoro mogao dosegnuti 4.000 bodova, što je razina na kojoj nije bio od 2008. godine. "Cilj je više nego jasan - stvoriti veće, likvidnije i atraktivnije tržište kapitala", zaključila je Rogić Lugarić.

Značajna uloga EIF-a

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž je rekla da Vlada putem financijskih instrumenata kontinuirano osigurava efikasnu podlogu za rast i razvoj industrije rizičnog kapitala. Tako je kazala da je u prošlom financijskom razdoblju 2014. - 2020. u Hrvatskoj startup tržište oživljeno zahvaljujući uspješnom pokretanju prve generacije financijskog instrumenta ESIF fond rizičnog kapitala, s financijskom omotnicom od gotovo 46 milijuna eura.

U trenutnoj financijskoj perspektivi osigurana je i druga generacija fonda rizičnog kapitala, za koju je inicijalno iz EU-ovih fondova predviđeno 60 milijuna eura, uz 20 milijuna eura iz prve generacije instrumenta i 20 milijuna eura privatnog kapitala, rekla je Raguž, koja je u uspješnoj provedbi obje generacije fonda apostrofirala ključnu ulogu Europskog investicijskog fonda (EIF). Okupljenima se obratila i zamjenica predsjednice Uprave EIF-a Merete Clausen, koja je naglasila važnost partnerstva s HBOR-om i drugim hrvatskim institucijama.

Izvijestila je da je EIF do sada u razne projekte i kroz različite instrumente u Hrvatskoj uložio oko dvije milijarde eura, pri čemu je podržao oko šest tisuća malih i srednjih poduzeća. To financiranje je potaknulo ulaganja koja su ukupno dosegnula oko pet milijardi eura, istaknula je.