06.11.2025 06:43
POSLOVANJE
Zagreb, 5. studeni 2025.  (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije) - U Zagrebu 4. studenog 2025. održana je konferencija Zagreb financijski forum na kojoj su se okupili vodeći stručnjaci, inovatori i donositelji odluka u bankarskoj i financijskoj industriji. Na konferenciji se diskutiralo o nekoliko ključnih tema: ravnoteži inovacija i regulacije, iskustvu korisnika prilikom plaćanja, digitalnom euru, ulozi umjetne inteligencije u kreditiranju i upravljanju rizicima.

Na panelu "Inovacije i trendovi u financijama" sudjelovao je predsjednik Uprave HAMAG-BICRO-a, Vjeran Vrbanec koji je istaknuo kako je Agencija uvelike digitalizirala procese te uvodi nove alate poput AI asistenta, kako bi rasteretila djelatnike te brže usmjerila poduzetnike prema dostupnim programima. Ipak, podsjetio je da "u krizi svi zovu državu", te je zato pouzdanost i otpornost sustava jednako važna kao i stupanj digitalizacije procesa. Usto je predstavio nove zajmove i jamstva: male investicijske zajmove sa subvencijama, mogućnost djelomičnog otpisa glavnice u nerazvijenim područjima te novi Javni poziv bankama za suradnju na jamstvenim programima.

Savjetnik u Uredu guvernera Hrvatske narodne banke Linardo Martinčević naglasio je kako je u visoko reguliranom financijskom sektoru dijalog s industrijom presudan da bi inovacije doista zaživjele. Podsjetio je na Inovacijski HUB pri središnjoj banci kao "jednu kontakt-točku" za fintech banke koji žele testirati rješenja i razumjeti licencne obveze: cilj je, kaže, omogućiti brže, ali sigurno uvođenje novih usluga. Upozorio je i na europsku specifičnost. "Možda jesmo restriktivniji od SAD-a, ali europski okvir štiti potrošače i ljudska prava. To nije mana, nego odabrani balans".

Partner u Deloitteovom Odjelu za poslovno savjetovanje Mitja Kumar je ocijenio da su "dnevne" bankarske transakcije već zrele u digitalnim kanalima te da je sljedeća faza hiper-personalizacija i smanjivanje posrednika tamo gdje to regulativa dopušta. Kao realnost "sutra" naveo je i šire usvajanje acoount-to account plaćanja (izravna plaćanja s računa na račun), koja u Europi već dobivaju zamah i koje će, procjenjuje se, postati vrlo aktualna i u Hrvatskoj ubrzo.

Panelisti su se složili da cyber ostaje rizik broj jedan, a model-risk dobiva na težini kako AI postaje sve prožetiji. Ako većina tržišnih sudionika koristi slične modele i slične podatke, raste opasnost od kolektivnih zabluda i sistemskih feedback petlji. Odgovor na to su raznolikost pristupa, testiranje modela, neovisni nadzor i jasna ljudska odgovornost.

ProračunZAGREB, 4. prosinca 2025. (Hina) - Hrvatski sabor u petak glasuje o raspravljenim točkama, među kojima i o državnom proračunu za 2026. godinu, a to se glasovanje čeka s posebnom pozornošću i zbog činjenice da je Vlada prihvatila nekoliko amandmana oporbenih zastupnika, koje dio javnosti vidi kao nove partnere većine.

ZAGREB, 4. prosinca 2025. (Hina) - Fiskalizacija 2.0. za državu i poduzetnike predstavlja veliki iskorak u digitalizaciji poslovanja, a ključnu promjenu predstavlja isključiva primjena e-računa, istaknuto je na konferenciji udruženja IFA Hrvatska, na kojoj se moglo čuti i da će novi sustav poduzetnicima, osim trenutnog troška, donijeti značajno administrativno rasterećenje.

ZAGREB, 4. prosinca 2025. (Hina) - Šesnaest tvrtki i 40 predstavnika hrvatskog turizma predstavljaju premium turističku ponudu od 1.do 4. prosinca na međunarodnoj burzi luksuznih putovanja ILTM u francuskom Cannesu, s ciljem jačanja prepoznatljivosti Hrvatske kao cjelogodišnje visoko kvalitetne destinacije, izvijestili su iz HGK i HTZ-a.

ZAGREB, 3. prosinca 2025. (Hina) - Porezna uprava (PU) Ministarstva financija izvijestila je u srijedu da provodi projekt Digitalne transformacije Porezne uprave te da zbog planiranih radova u sklopu toga neke elektroničke usluge i servisi Porezne uprave neće biti dostupni.

OSIJEK, 3. prosinca 2025. (Hina) - Državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek u utorak je u Osijeku otvorio novo izgrađeno pristanište – riječnu marinu „Donji grad“, s ukupno 175 vezova, u što je uloženo 2,8 milijuna eura.